arrow-up arrow-right arrow-left arrow-down basket linkedin search phone youtube google-plus instagram twitter facebook calculator

Pregled izdanja

Financije, pravo i porezi 4/2020

Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

  • mr. sc. Mladen Štahan: Računovođe u doba korone

Aktualno

  • Ružica Krizmanić: Prikaz izmjena Pravilnika o OIB-u - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Aktualno

    Ružica Krizmanić: Prikaz izmjena Pravilnika o OIB-u

    Osobni identifikacijski broj (OIB) stalna je identifikacijska oznaka, koja se koristi u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka. Zakonom o osobnom identifikacijskom broju (Nar. nov., br. 60/08) propisano je da se OIB dodjeljuje obveznicima broja i to: 8 hrvatskim državljanima na temelju upisa činjenice rođenja odnosno stjecanja hrvatskog državljanstva 8 pravnim osobama sa sjedištem na području Republike Hrvatske na temelju upisa činjenice osnivanja 8 stranim fizičkim osobama na temelju upisa u službene evidencije odobrenja boravka strancima Ministarstva unutarnjih poslova i stranim fizičkim i pravnim osobama kod kojih je nastao povod za praćenje na području RH (kupnja nekretnine, otvaranje računa u banci i sl.). Pravilnikom o osobnom identifikacijskom broju (Nar. nov., br. 1/09 – 6/20) reguliran je postupak određivanja i dodjele osobnoga identifikacijskog broja.  U članku se daje prikaz najznačajnijih izmjena Pravilnika o OIB-u u prethodnim godinama, te prikaz najnovijih izmjena objavljenih u Narodnim novinama br. 6 od 16.1.2020.

  • Darko Marečić: Radno vrijeme u djelatnosti trgovine i ugostiteljstva u posebnim okolnostima - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Aktualno

    Darko Marečić: Radno vrijeme u djelatnosti trgovine i ugostiteljstva u posebnim okolnostima

    Odlukom stožera CZ,  u cilju zaštite zdravlja i života ljudi na području Republike Hrvatske u svezi suzbijanja širenja  pandemije korona virusa, ali i zaštite djelatnika u djelatnosti trgovine, zabranjuje se rad:

    • u djelatnosti trgovine, osim za: prodavaonice prehrambenih artikala; prodavaonice prehrambenih i higijenskih artikala; ribarnice; specijalizirane prodavaonice za prodaju i izdavanje lijekova (ljekarne); specijalizirane prodavaonice za prodaju i izdavanje veterinarsko-medicinskih proizvoda; poljoprivredne ljekarne; benzinske postaje; kioske; pekarnice; specijalizirane prodavaonice za prodaju ortopedskih i drugih pomagala; specijalizirane prodavaonice dječje opreme; specijalizirane prodavaonicea hrane za životinje; izdavanje građevinskog materijala na temelju narudžbe u maloprodaji; logističkih i distributivnih centara hrane, pića i higijenskih proizvoda; i veledrogerija. Zabranjen je rad tržnica i svih objekata u sastavu tržnice. Trgovci na koje se ne odnosi zabrana rada u posebnim okolnostima mogu raditi od 8.00 – 17.00 sati;
    • ugostiteljskih objekata svih kategorija, uz izuzetak usluge pripreme i dostave hrane, usluge smještaja.

  • Ljubica Đukanović: Roditeljski dopust - povećan maksimalni iznos naknade plaće od 1.4.2020. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Aktualno

    Ljubica Đukanović: Roditeljski dopust - povećan maksimalni iznos naknade plaće od 1.4.2020.

    Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14 i 59/17; u nastavku: Zakon)  propisano je pravo roditelja i njemu izjednačene osobe na vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja kao i tijela nadležna za provedbu Zakona.

    Vremenske i novčane potpore može ostvariti majka i otac djeteta, posvojitelj, skrbnik, udomitelj ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na čuvanje i odgoj.

    Hrvatski sabor donio je 19.3.2020. Zakon o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojim se od 1.4.2020. povećava maksimalni iznosi naknade plaće zaposlenog i samozaposlenog roditelja za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta.

    Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust, koji koristi zaposleni ili samozaposleni roditelj, naknada plaće za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, iznosi 100% osnovice za naknadu plaće, koja za puno radno vrijeme ne može iznositi više od 170% proračunske osnovice mjesečno.

    Maksimalni iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje Novelom Zakona  povećan je na 170% proračunske osnovice mjesečno odnosno na 5.654,20 kn mjesečno.

    Uvjet staža osiguranja propisan za ostvarivanje prava na novčanu naknadu izmijenjen je sa najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine na 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine.

    o svim novostima koje donosi Zakon o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama pročitajte više u našem tiskanom izdanju.

    Korisnicima koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće HZZO će od dana stupanja na snagu Novele Zakona po službenoj dužnosti obračunavati naknadu plaće u visini utvrđenoj Novelom Zakona.

  • Vedran Jelinović; Ljubica Đukanović: Radni odnosi u okolnostima proglašene epidemije Covid-19 - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Aktualno

    Vedran Jelinović; Ljubica Đukanović: Radni odnosi u okolnostima proglašene epidemije Covid-19

    U svijetu gotovo pa nema djelatnosti koja nije i neće biti pogođena kriznom situacijom nastalom uslijed širenja koronavirusa. Jednako važno je za napomenuti da nema ni naznaka koliko bi trenutna situacija mogla potrajati. Budući da je većini poslodavaca pao ili će pasti promet uslijed epidemije koronavirusa, nekima i drastično, to za sobom povlači i pitanje statusa njihovih zaposlenika.

    U ovome članku kroz prizmu odredaba Zakona o radu i ogledne primjere ugovora pojašnjavamo opcije koje poslodavcima stoje na raspolaganju, a o kojima vjerujemo svakodnevno razmišljaju. Uz to, kroz odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i pratećih propisa pojašnjavamo ostvarenje prava na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti zbog izolacije odnosno samoizolacije radi koronavirusa.

Financije i računovodstvo

  • mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Prijevremeni raskid ugovora o financijskom leasingu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Financije i računovodstvo

    mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Prijevremeni raskid ugovora o financijskom leasingu

    Financijski leasing je leasing kojim se većim dijelom prenose svi značajni rizici i koristi povezani s vlasništvom određene imovine na najmoprimca te se redovnim istekom ugovora i potpunom otplatom naknade u pravilu stječe vlasništvo nad predmetnom imovinom. Međutim, u određenim okolnostima, sukladno zakonskim propisima i općim uvjetima leasing ugovora, kao što su neisporuka predmeta leasinga, neplaćanje naknade za leasing, krađa predmeta leasinga, šteta na predmetu leasinga i sl., može doći do prijevremenog raskida ugovora o leasingu, koji se potrebno računovodstveno iskazati na odgovarajući način.

  • Irena Slovinac: Otpis obveza - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Financije i računovodstvo

    Irena Slovinac: Otpis obveza

    Obveza se prestaje priznavati ako je nestala, tj. ako je podmirena, istekla ili ako se vjerovnik odrekao svojih prava ili ih je izgubio. Zastarjele obveze otpisuju se u korist prihoda. Obveze kojih se vjerovnik odrekao mogu se otpisati u korist prihoda ili u korist kapitala. Prihod nastao s osnova otpisa obveza oporeziv je porezom na dobit. Pretvaranje obveza u neupisani kapital ne smatra se oporezivim prihodom pod uvjetima propisanim čl. 10. Pravilnika o porezu na dobit. Otpis obveza ne utječe na priznavanje pretporeza.

  • Domagoj Zaloker: Evidentiranje državnih potpora kod obveznika poreza na dobit - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Financije i računovodstvo

    Domagoj Zaloker: Evidentiranje državnih potpora kod obveznika poreza na dobit

    Državne potpore kod obveznika poreza na dobit moraju se evidentirati prema zahtjevima računovodstvenih standarda. Uz zadovoljenje svih uvjeta, prihodi od državne potpore priznaju se na sustavnoj osnovi kroz sučeljavanje s pripadajućim rashodima ili kroz smanjenje knjigovodstvene vrijednosti imovine za koju se državna potpora dodjeljuje. Kada se radi o državnoj potpori koja se odnosi na pokrivanje specifičnih (namjenskih) rashoda, ona se evidentira na odgođenim prihodima sve do trenutka nastanka specifičnih rashoda. Tek u trenutku nastanka specifičnih rashoda dolazi do priznavanja prihoda po osnovi primljene državne potpore. Potpore povezane s materijalnom imovinom koja se amortizira obično se priznaju u dobit ili gubitak u razdobljima i u omjerima u kojima se priznaje trošak amortizacije te imovine. Dvije metode prikazivanja državnih potpora povezanih s imovinom smatraju se prihvatljivima. Jedna je da se državna potpora povezana s imovinom iskazuje kao odgođeni prihod koji se priznaje u dobit ili gubitak sustavno tijekom vijeka uporabe. Druga je da se državna potpora povezana s imovinom iskazuje kroz smanjenje knjigovodstvene vrijednosti imovine, a potpora se priznaje u dobit ili gubitak kroz smanjeni trošak amortizacije. Potpore povezane s imovinom koja se ne amortizira načelno će se priznavati kao prihod u trenutku kada su primljene, ako ne postoji osnova po kojoj bi se prihodi od potpore mogli drugačije priznavati. Kod državnih potpora za nadoknadu prošlih ili budućih rashoda, a ne kao poticaj za stvaranje istih, prihod od primljene potpore se ne odgađa, jer se ne može odrediti sustavna osnova za njegovo priznavanje – nema odnosnih rashoda.

  • mr. sc. Mladen Štahan: Podjela dobiti i pokriće gubitka za 2019. godinu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Financije i računovodstvo

    mr. sc. Mladen Štahan: Podjela dobiti i pokriće gubitka za 2019. godinu

    Ostvarena dobit ili gubitak mora se iskazati u godišnjim financijskim izvještajima razdoblja na koje se odnose. Stoga se podjela dobiti kao i pokriće gubitka provodi u sljedećem razdoblju, odnosno godini. U članku se obrazlažu obveze i mogućnosti d.d.-a, d.o.o.-a i  j.d.o.o. vezano uz raspodjelu ostvarene dobiti za 2019. godinu, te pokriće gubitka.  Pritom, daju se i primjeri odgovarajućih odluka ovlaštenih tijela i knjiženja.

Porezi i doprinosi

  • Dinko Lukač: Članarina TZ – Obrazac TZ 1 - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Porezi i doprinosi

    Dinko Lukač: Članarina TZ – Obrazac TZ 1

    Za 2020. obveznik plaćanja članarine turističkoj zajednici (TZ) je pravna i fizička osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost za koju je propisana obveza obračuna članarine TZ, a ta se obveza utvrđuje na propisanom Obrascu TZ 1. Za 2020. članarinu TZ treba platiti i fizička osoba koja pruža ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG), a obvezu iste treba utvrditi putem propisanog Obrasca TZ 2.

    U tekstu članka možete pročitati o specifičnosti obračuna članarine TZ i načinu izvješćivanja za 2019. na Obrascu TZ 1, o obveznicima plaćanja članarine za 2020. godinu, djelatnostima za koje se plaća članarina i djelatnostima za koje se ne plaća članarina za 2020. godinu, propisanim stopama po skupinama, utvrđivanju osnovice za obveznike poreza na dobit, utvrđivanju osnovice za neprofitne organizacije (obveznike poreza na dobit u paušalnom iznosu), utvrđivanju osnovice za obveznike poreza na dohodak te za privatne iznajmljivače, utvrđivanju iznosa članarine uz popunjavanje propisanog Obrasca TZ 1 i Obrasca TZ 2  te propisanim umanjenjima ako pravne i fizičke osobe obavljaju gospodarsku djelatnost na područjima općina i gradova koji se smatraju potpomognutim područjima od I. do IV. razvojne skupine jedinica lokalne samouprave.

  • Iva Uljanić Škreblin: Oporezivanje kapitalnih dobitaka od otuđenja udjela - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Porezi i doprinosi

    Iva Uljanić Škreblin: Oporezivanje kapitalnih dobitaka od otuđenja udjela

    Porezom na dohodak oporezuju se i kapitalni dobici ostvareni od otuđenja poslovnih udjela stečenih nakon 1.1.2016. godine. Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka utvrđuje se kao razlika između ugovorene prodajne cijene, odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti te imovine, a oporezuje se po stopi od 12%. Koje su specifičnosti kod oporezivanja kapitalnih dobitaka od otuđenja poslovnih udjela, te koja su izuzeća od oporezivanja, potanje piše autorice članka.

  • Jasna Prepeljanić: Doprinosi po osnovi druge Zagreb djelatnosti obveznika koji od druge djelatnosti utvrđuje dobit - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Porezi i doprinosi

    Jasna Prepeljanić: Doprinosi po osnovi druge Zagreb djelatnosti obveznika koji od druge djelatnosti utvrđuje dobit

    Zakonom o doprinosima propisuje da je druga djelatnost samostalna djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljopivrede i šumarstva, te ostalih samostalnih djelatnosti koju nositelj djelatnosti obavlja istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja. U članku autorica daje prikaz obveze i obračuna doprinosa po osnovi druge djelatnosti obveznika koji od druge djelatnosti utvrđuje dobit temeljem poslovnih knjiga. Na različitim primjerima pokazuje način utvrđivanja godišnje osnovice i obračun doprinosa.

  • Gordana Lončar: Porezni tretman nagrada koje ostvaruju fizičke osobe - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Porezi i doprinosi

    Gordana Lončar: Porezni tretman nagrada koje ostvaruju fizičke osobe

    Fizičke osobe mogu ostvariti razne vrste nagrada od raznih isplatitelja - od poslodavca, državnih tijela, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, raznih udruga, škola, sveučilišta, ali i od drugih isplatitelja odnosno davatelja o čemu i piše autorica članka.

     Porezni tretman nagrada koje ostvaruju fizičke osobe uređen je Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu na dohodak, a u članku se obrazlaže porezni tretman:

    • državnih nagrada ustanovljenih propisima koje donosi Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske,
    • nagrada jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S) propisanih statutom tih jedinica,
    • nagrada osvojenih na nagradnim natječajima ili natjecanjima te
    • nagrada učenicima i studentima osvojenima na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima.

  • Jasminka Rakijašić: Isplata udjela u dobiti i dividendi fizičkim osobama - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Porezi i doprinosi

    Jasminka Rakijašić: Isplata udjela u dobiti i dividendi fizičkim osobama

    Isplate udjela u dobiti i dividendi fizičkim osobama, osim u slučaju propisanih iznimaka, podliježu oporezivanju porezom na dohodak po stopi od 12%, uvećano za prirez, ako je uveden. Kod isplate nerezidentima, moguće je postupiti i prema odredbama međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

  • Sandra Pezo: Član uprave, izvršni direktor, likvidator i upravitelji zadruge – obveze doprinosa - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Porezi i doprinosi

    Sandra Pezo: Član uprave, izvršni direktor, likvidator i upravitelji zadruge – obveze doprinosa

    U članku autorica piše se o utvrđivanju godišnje osnovice i eventualne razlike za obračun doprinosa i drugim specifičnostima koje proizlaze iz odredbi Zakona o doprinosima, a tiču se osiguranja člana uprave. Naime, članu uprave, izvršnom direktoru, likvidatoru i upravitelju zadruga, a koji nije po toj osnovi osiguran, utvrđuje se obveza razlika doprinosa, ako na godišnjoj razini nisu uplaćeni na propisanu osnovicu .

    Razlika doprinosa se utvrđuje ako član uprave, izvršni direktor, likvidator i upravitelj zadruga u kalendarskoj godini na godišnjoj razini nije obračunao obvezne doprinose na najnižu osnovicu, a koja ne može biti niža od umnoška iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,65, na godišnjoj razini za 2019. na iznos od 65.894,40 kn.

  • mr. sc. Ida Dojčić: Kontrolirana inozemna društva i Obrazac PD-KID - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Ida Dojčić: Kontrolirana inozemna društva i Obrazac PD-KID

    Od 2019. godine u sustav oporezivanja dobiti uvedena je nova mjera protiv premještanja dobiti – pravilo o kontroliranim inozemnim društvima. Uvođenje pravila o kontroliranim društvima u porezni sustav RH, kao jedne od mjera BEPS-a, rezultat je usklađivanja Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 – 32/20)  s pravnom stečevinom EU-a u dijelu oporezivanja dobiti povezanih trgovačkih društava. Prema čl. 39.c Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05 – 1/20)  podaci potrebni za utvrđivanje dobiti svakog kontroliranog inozemnog društva (KID), koja se uključuje u poreznu osnovicu, dostavljaju se na Izvješću o dobiti kontroliranog inozemnog društva - Obrazac PD-KID. Obrazac PD-KID propisan je Pravilnikom o porezu na dobit. Podaci potrebni za utvrđivanje kontroliranih inozemnih društava koji se odnose na izravno ili neizravno sudjelovanje u upravi, nadzoru (glasačkim pravima), kapitalu ili dobiti subjekta, te podaci o osnivanju stalne poslovne jedinice smještene u inozemstvu, dostavljaju se na obrascu Prijava činjenica bitnih za oporezivanje, koji je propisan Pravilnikom o provedbi Općeg poreznoga zakona (Nar. nov., br. 45/19). U članku se detaljno pojašnjava primjena pravila o kontroliranim inozemnim društvima i dostavljanje podataka na novom Izvješću PD-KID, koje se po prvi puta podnosi za 2019. godinu.

Proračunsko računovodstvo

  • Nikolina Bičanić: Dugotrajna nefinancijska imovina male vrijednosti i sitni inventar od 2020. godine - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Proračunsko računovodstvo

    Nikolina Bičanić: Dugotrajna nefinancijska imovina male vrijednosti i sitni inventar od 2020. godine

    1. siječnja ove godine stupile su na snagu odredbe Pravilnika o dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 126/19) kojima je u proračunsko računovodstvo uvedeno novo uređenje sitnog inventara i proizvedene dugotrajne nefinancijske imovine male vrijednosti. Obveznicima primjene navedenoga Pravilnika dana je mogućnost za klasifikaciju predmeta dugotrajne imovine koja ima malu nabavnu vrijednost u sitan inventar odnosno u dugotrajnu proizvedenu nefinancijsku imovinu. Pritom se,

    predmeti iste vrste dugotrajne nefinancijske imovine obavezno razvrstavaju u istu skupinu računa.

    Novi način knjigovodstvenog priznavanja sitnog inventara i dugotrajne nefinancijske imovine male vrijednosti zahtijeva i drugačije planiranje rashoda za nabavu te imovine (drugačiju ekonomsku klasifikaciju). Ostaje otvoreno pitanje iskazivanja ovih podataka u konsolidiranim financijskim izvještajima, zbog mogućeg nejedinstvenog postupanja proračunskih korisnika (i proračuna) koji čine konsolidacijsku grupu(e).

    O navedenoj temi možete osim u časopisu, pogledati i na webinaru, više informacija ovdje.

     

  • Nikolina Bičanić: Obveza tromjesečnog financijskog izvještavanja u proračunskom računovodstvu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Proračunsko računovodstvo

    Nikolina Bičanić: Obveza tromjesečnog financijskog izvještavanja u proračunskom računovodstvu

    U posebnim okolnostima vezanim uz pojavu bolesti COVID - 19 uzrokovanu epidemijom virusa SARS-CoV-2 u Republici Hrvatskoj, a sukladno dostavljenim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Nacionalnog kriznog stožera i Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, organizacija rada u javnim službama prilagođena je novonastaloj situaciji te svedena na nužne zaposlenike.

    Budući da provođenje knjigovodstvenih evidencija pretpostavlja mogućnost korištenja računovodstvenih računalnih programa i uvid u knjigovodstvenu dokumentaciju koja je podloga za knjiženja, kao i za samu izradu izvještaja, pojedini obveznici nisu u mogućnosti navedeno provoditi od kuće.

    S obzirom na navedeno, Ministarstvo financija do daljnjega odgađa rok predaje financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2020. svim obveznicima (proračunskim i izvanproračunskim korisnicima te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave) definiranim Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Narodne novine, broj 3/15, 93/I5, 135/15, 2/l7, 28/17, 112/18 i 126/19).

  • Loranda Novosel: Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinica lokalne samouprave za 2019. godinu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Proračunsko računovodstvo

    Loranda Novosel: Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinica lokalne samouprave za 2019. godinu

    Obveznici izrade godišnjeg izvještaja o izvršenju su državni proračun, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku: JLP(R)S) te izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna JLP(R)S-a.

    Sadržaj, obveznici, donošenje, objava te rokovi izrade izvještaja propisani su Zakonom o proračunu (Nar. nov., br. 87/08, 136/12 i 15/15) i Pravilnikom o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna (Nar. nov., br. 24/13, 102/17 i 01/20).

    Ministarstvo financija objavilo je okružnicu 20. ožujka 2020., čiji isječak dajemo u nastavku:

    Pravilnikom je definirano da upravno tijelo za financije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izrađuje godišnji izvještaj o izvršenju proračuna i dostavlja ga općinskom načelniku, gradonačelniku, županu do 1. svibnja tekuće godine za prethodnu godinu. Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna (Nar. nov., br. 1/20) propisano je kako se u posebnom dijelu proračuna izvori financiranja iskazuju u okviru svake aktivnosti i projekta i zbrojno na razini glave organizacijske klasifikacije. JLP(R)S koje su u proračunu za 2019. izvore financiranja iskazale na način drukčiji od onog propisanog Pravilnikom (primjerice, ako su u proračunu za 2019. izvori financiranja bili iskazani samo zbrojno narazini glave, ili ako su izvoti financiranja bili iskazani samo na ruzini aktivnosti odnosno projekta), uzimajući u obzir posebne okolnosti, u ovom trenutku nisu obvezne prilagođavati inofrmacijski sustav kako bi se izvještaj o izvršenju proračuna za 2019. mogao izraditi sukladno odredbama važećeg Pravilnika. Izvještaj o izvršenju potrebno je izraditi sukladno usvojenom planu proračuna jedinice za 2019.

Neprofitne organizacije

  • Ljubica Đukanović: Skupština udruge - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Neprofitne organizacije

    Ljubica Đukanović: Skupština udruge

    Skupština udruge je najviše tijelo udruge koja upravlja udrugom neposredno ili putem svojih izabranih predstavnika. Normativni okvir za djelovanje skupštine propisan je Zakonom o udrugama (Nar. nov., br. 74/14, 70/17 i 98/19; u nastavku: Zakon) i njezinim statutom.

    Statut je temeljni akt udruge koji donosi skupština temeljem  ovlaštenja koje je sadržano u Zakonu. Sva ovlaštenja, bila ona zakonska ili ustavna, dopuštaju da određeno tijelo samo regulira određenu materiju i donese svoja pravna pravila. Tako je Zakonom propisano da skupština udruge donosi statut, određujući što se njime mora urediti te time prenosi nadležnosti za pravno normiranje na samu udrugu. Statut udruge, prema Zakonu, ima obvezne i neobvezne odredbe odnosno obvezan i neobvezan sadržaj.

    Nadležnost skupštine udruge propisana je čl. 18. Zakona, a redovna sjednica skupštine udruge mora se, sukladno statutu održati najmanje jednom godišnje.

    O skupštini udruge i njezinim nadležnostima pročitajte više u našem tiskanom izdanju.

Poslovanje obrtnika

  • Krešimir Vranar: Umanjenja porezne osnovice kod obavljanja samostalnih djelatnosti - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Poslovanje obrtnika

    Krešimir Vranar: Umanjenja porezne osnovice kod obavljanja samostalnih djelatnosti

    Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, a dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga, oporezuju se porezom na dohodak od samostalne djelatnosti utvrđenim kao razlika poslovnih primitaka i poslovno opravdanih izdataka. Propisima je utvrđeno da ovi porezni obveznici, uz odgovarajuće uvjete, mogu umanjiti svoju poreznu obvezu, o čemu i piše autor.

    Dohodak od samostalne djelatnosti umanjuje se za:

    1. iznos plaća novozaposlenih osoba,
    2. iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima,
    3. iznos izdataka za istraživanje i razvoj i/ili
    4. preneseni gubitak, nakon umanjenja iz čl. 18. st. 2. toč. 1. – 3. Zakona, koji je rezident po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz čl. 29. Zakona ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu.

Plaće i naknade plaća

  • mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Najniža osnovica za obračun doprinosa - primjena za radnike - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Plaće i naknade plaća

    mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Najniža osnovica za obračun doprinosa - primjena za radnike

    Pri isplati plaće, osnovica za obračun doprinosa je ostvarena plaća koja ne može iznositi manje od minimalne plaće. Međutim, Zakonom o doprinosima propisana je, pored ostalih osnovica, i najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa koju poslodavac, u određenim slučajevima, mora primijeniti pri obračunu doprinosa, što se i obrazlaže na primjerima.

    Poslodavac je obvezan za radnike, ako im je plaća uvećana za ostale primitke za određeni mjesec niža od najniže mjesečne osnovice, obračunati i uplatiti sve doprinose prema najnižoj mjesečnoj osnovici koja za 2020. iznosi 3.321,96 kn.

    Ako je razdoblje u osiguranju kraće od mjesec dana, a mjesečna osnovica je propisana kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenoga koeficijenta, iznos najniže osnovice je razmjeran broju dana u osiguranju u odnosu na ukupan broj dana toga mjeseca. Stoga pri obračunu doprinosa valja posebno voditi računa o utvrđivanju razmjernog dijela osnovice ako je plaća/naknada plaće manja od propisanog iznosa kao i o iskazivanju u obrascu JOPPD.

Javna nabava

  • Ante Loboja: Obveznici primjene ZJN 2016 kroz mišljenja Uprave za politiku javne nabave - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Javna nabava

    Ante Loboja: Obveznici primjene ZJN 2016 kroz mišljenja Uprave za politiku javne nabave

    U okviru svoje nadležnosti, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta – Uprava za politiku javne nabave (u nastavku: Ministarstvo) pruža stručnu pomoć svim dionicima u sustavu javne nabave kroz davanje stručnih mišljenja. Mišljenja se daju na temelju zahtjeva podnositelja i upućujuće su naravi.

    Među zahtjevima podnositelja, značajan dio odnosi se na pitanje statusa nekog subjekta u smislu odredbi Zakona o javnoj nabavi, odnosno ispunjava li ta pravna osoba uvjete za obveznika primjene toga Zakona pa posljedično tome i je li obvezna primjenjivati njegove odredbe za nabavu robe, radova i usluga. S pitanjem statusa nekog subjekta kao obveznika ZJN 2016 usko su povezane i obveze propisane Zakonom o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi. Prema tom zakonu javni i sektorski naručitelji obvezni su zaprimati i obrađivati elektroničke račune.

Carinsko poslovanje

  • Ana-Marya Radoš; mr. sc. Melita Buljan: Osiguranje carinskog duga - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Carinsko poslovanje

    Ana-Marya Radoš; mr. sc. Melita Buljan: Osiguranje carinskog duga

    Osiguranje u carinskim postupcima podnosi se u onim slučajevima kada se roba stavlja u neki carinski postupak u kojem nastaje ili bi mogao nastati carinski dug, a istim se osigurava iznos carinskog duga. Carinski zakonik Unije donio je nekoliko novina koje su vezana uz načine i mogućnosti osiguranja carinskog duga. Najznačajnija novina se odnosi na obvezu provođenja postupka izdavanja odobrenja u svim slučajevima kada se želi koristiti zajedničko osiguranje bez obzira na vrstu carinskog postupka za koji se to osiguranje zahtijeva. Zbog toga je izmijenjena procedura podnošenja i odobravanja određenog osiguranja, što je nažalost utjecalo i na duže razdoblje odobravanja zajedničkog osiguranja. U ovom tekstu biti će obrađene mogućnosti i uvjeti korištenja osiguranja u carinskim postupcima, pojedinačno i zajedničko osiguranje, izdavanje odobrenja za zajedničko osiguranje, opoziv, povrat osiguranja te praćenje iskorištenosti osiguranja.

Zdravstveno osiguranje

  • mr. Renata Turčinov: Zdravstvena zaštita radnika upućenih u treće države - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Zdravstveno osiguranje

    mr. Renata Turčinov: Zdravstvena zaštita radnika upućenih u treće države

    U članku autorica ukazuje na način ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu u trećim državama (koje nisu članice Europske unije ili Europskog ekonomskog prostora te države s kojima RH nije sklopila ugovore o socijalnom osiguranju) osiguranika koji su od strane poslodavca upućeni u iste države na rad, stručno usavršavanje ili obrazovanje, odnosno službeni put.

    Osiguranik koji je upućen na službeni put u treće države, obvezan je uz zahtjev za naknadu troškova dostaviti i dokaz o uplati posebnog doprinosa za vrijeme službenog puta. Ako je osiguranik zdravstvenu zaštitu koristio u trećoj državi, HZZO snosi troškove tako korištene zdravstvene zaštite u visini stvarnih troškova, umanjenih za iznos Zakonom propisanog sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite.

    Člankom 8.a Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu korištenja prekogranične zdravstvene zaštite, uređen je postupak oslobođenja od plaćanja posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu u slučaju upućivanja radnika na rad ili stručno usavršavanje/obrazovanje u treće države. Ističemo da nije moguće retroaktivno oslobađanje od plaćanja doprinosa u slučaju kada je poslodavac podnio zahtjev nakon što se radnik već nalazi na radu ili službenom putu u trećoj državi ili je taj boravak u trećoj državi već završen.

Radno pravo

  • Ivana Miloš: Ugovorna zabrana natjecanja s poslodavcem - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Radno pravo

    Ivana Miloš: Ugovorna zabrana natjecanja s poslodavcem

    Zakonom o radu propisano je da poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem.

    Prilikom ugovaranja zabrane natjecanja po prestanku radnog odnosa poslodavac i radnik često ne razjasne što točno podrazumijeva ta odredba, te bude napisana paušalno bez svih bitnih sastojaka, a što u praksi može imati za posljedicu da niti ne obvezuje. Ukoliko i je sastavljena ispravno, često postoji neizvjesnost hoće li ugovorne strane htjeti i znati prilagoditi svoje ponašanje preuzetim obvezama. Stoga je svrha ovoga članka približiti institut ugovorne zabrane natjecanja poslodavcima i radnicima.

Gospodarstvo

  • Darko Marečić: Novi Pravilnik o proizvodnji brašna i pekarskih proizvoda - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 4/2020

    Gospodarstvo

    Darko Marečić: Novi Pravilnik o proizvodnji brašna i pekarskih proizvoda

    Proizvođači brašna kao i vlasnici brašna iz uslužne meljave i zamjenskih poslova dužni su voditi Evidenciju proizvodnje i prometa brašna na Obrascu EPB te popunjeni izvještaj o sveukupnoj proizvodnji i prometu brašna za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca prethodne godine dostaviti Ministarstvu poljoprivrede zaključno do 31.siječnja svake godine.

    Pekari su dužni voditi Evidenciju pekarske proizvodnje, nabave i potrošnje brašna putem KEUB-a koji se vodi putem uvezane knjige, a oni koji ostvaruju ukupni godišnji promet od djelatnosti pekarske proizvodnje veći od 5 milijuna kn neto prometa, KEUB mogu voditi u elektronskom obliku. KEUB se mora nalaziti u svakom proizvodnom objektu gdje se odvija pekarska proizvodnja. KEUB i dokumentacija temeljem kojih je obavljen upis u istu čuva se najmanje dvije godine.

Pitajte TEB

  • Irena Slovinac: Evidentiranje prodaje dugotrajne imovine
  • mr. sc. Sanja Živko: Udruga i registar stvarnih vlasnika
  • Ljubica Đukanović: Naknada plaće za vrijeme izolacije zbog korona virusa
  • mr. sc. Ida Dojčić: Postupak fiskalizacije izdavanja računa za prateće dokumente
  • Dinko Lukač: Naknada za prijevoz na posao i s posla

TEB-ov podsjetnik

Teb-ov Poslovni info

  • TEB-ov Poslovni info br. 4/20