Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

• Vesna Kavur: U 2018. poduzetnici ostvarili najveću dobit razdoblja kroz promatranih 17 godina! - Pročitajte cijeli članak

Aktualno

• Darko Marečić: Novi Pravilnici o Upisniku poljoprivrednika i Upisniku OPG-a - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2019

  Aktualno

  Darko Marečić: Novi Pravilnici o Upisniku poljoprivrednika i Upisniku OPG-a

  Dana 1.srpnja 2019. stupili su na snagu Pravilnik o Upisniku poljoprivrednika i Pravilnik o Upisniku OPG-ova. U Upisnik poljoprivrednika obvezno se upisuju poljoprivrednici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede kroz organizacijski oblik poljoprivrednog gospodarstva obrta, trgovačkog društva, zadruge ili druge pravne osobe ukoliko žele ostvarivati određene potpore i poticaje u poljoprivredi te poljoprivrednici fizičke osobe koje se bavi poljoprivredom prvenstveno za osobne potrebe, a pritom dio poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na svom gospodarstvu žele stavljati na tržište (prodavati). Poljoprivrednici fizičke osobe čija je ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva veća od kunske protuvrijednosti izražene u stranoj valuti od 3 000 eura i/ili su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, moraju se upisati u Upisnik OPG-ova sukladno Pravilniku o Upisniku OPG-ova. OPG-ovi koji su upisani u Upisnik PG-a prije 5.4.2018. dužni su uskladiti poslovanje svog gospodarstva najkasnije do 1. siječnja 2020., za što su dužni podnijeti mjesno nadležnoj podružnici/ispostavi Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju zahtjev za upis u Upisnik OPG-ova. Nositelj SOPG-a i OPG-a dužan je voditi Evidenciju o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda, a nositelj OPG-a koji na gospodarstvu obavlja dopunske djelatnosti (ugostiteljstvo, turizam i dr.) Evidenciju o pruženim uslugama koje se u okviru dopunskih djelatnosti pružaju na OPG-u.

• Vedran Jelinović: Zatezne i ugovorne kamate od 1.7.2019. do 31.12.2019. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2019

  Aktualno

  Vedran Jelinović: Zatezne i ugovorne kamate od 1.7.2019. do 31.12.2019.

  Stope zateznih i ugovornih kamata u RH izračunavaju se za svakih pola godine na temelju Prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, a koja se objavljuje u Narodnim novinama za određeno referentno razdoblje. Posljednja prosječna kamatna stopa objavljena je u Nar. nov., br. 64/19 za referentno razdoblje od 1.11.2018. do 30.4.2018., te iznosi 3,30%. U ovome članku dajemo pregled zakonskih zateznih, ugovornih zateznih kamata, te ugovornih kamatnih stopa primjenjivih od 1.7.2019. do 31.12.2019. godine.

Financije i računovodstvo

• Irena Slovinac: Devizna blagajna - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2019

  Financije i računovodstvo

  Irena Slovinac: Devizna blagajna

  Poduzetnici mogu primiti naplatu i obavljati plaćanja te voditi deviznu blagajnu za poslove propisane deviznim propisima. Strana gotovina za plaćanja mora se podići s računa u banci, a naplaćena strana gotovina položiti na račun u banci u roku 3 dana. Za transakcije u stranoj gotovini poduzetnik mora voditi deviznu blagajnu. Za svaku valutu vodi se posebna devizna blagajna.

• Domagoj Zaloker: Računovodstveno evidentiranje ugovora o cesiji - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2019

  Financije i računovodstvo

  Domagoj Zaloker: Računovodstveno evidentiranje ugovora o cesiji

  Složenost poslovnih odnosa u praksi ponekad dovodi do upotrebe nekog od oblika obračunskog načina podmirenja međusobnih potraživanja i obveza. Jedan od češćih oblika obračunskog plaćanja u praksi je ugovor o cesiji, odnosno ugovor o ustupu tražbine. Takvim ugovorom vjerovnik prenosi tražbinu (potraživanje) koje ima prema svom dužniku na novog, često svog, vjerovnika. Ugovor o cesiji (ustupu tražbine) uređen je čl. 80. – 89. Zakona o obveznim odnosima. Ugovor o cesiji je ugovor kojim vjerovnik (cedent ili ustupatelj) prenosi tražbinu koju ima prema svom dužniku (cesusa) na novog vjerovnika (cesionara ili primatelja). Samim ugovorom o cesiji ne mijenja se tražbina nego samo subjekt tražbine. Tražbina se prenosi onakva kakva je bila, što znači da položaj dužnika (cesusa) ostaje isti, dok cesionar ima ista prava kao i cedent. U članku dajemo primjere ugovora o cesiji (s jednim cesionarom i s dva cesionara), kao i primjre knjiženja ugovora o cesiji kod cedenta, cesionara i cesusa.

   

   

• Branka Viduka: Naknadna predaja i sankcioniranje nepredaje GFI-a u Finu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2019

  Financije i računovodstvo

  Branka Viduka: Naknadna predaja i sankcioniranje nepredaje GFI-a u Finu

  U članku se pojašnjava u kojim slučajevima se GFI može predati u Finu  i nakon isteka propisanih rokova te na koji način se provode ispravci ranije predanih izvještaja. Također, autorica obrazlaže koje su sankcije u slučajevima ne predaje GFI-a u Finu u propisanim rokovima.

Porezi i doprinosi

• Dinko Lukač: Povrat PDV-a u putničkom prometu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2019

  Porezi i doprinosi

  Dinko Lukač: Povrat PDV-a u putničkom prometu

  Povrat PDV-a u putničkom prometu može ostvariti putnik iz treće zemlje za dobra koja iznosi u osobnoj prtljazi iz Republike Hrvatske (RH) tj. iz Europske unije (EU). Da bi navedena osoba mogla ostvariti povrat PDV-a ista mora ispuniti sve propisane uvjete. Ta osoba (putnik tj. kupac dobara) ne smije imati prebivalište ni uobičajeno boravište na području EU, vrijednost kupljenih dobara po jednom gotovinskom računu mora biti veća od 740,00 kn, ista treba iznijeti iz EU prije isteka 3 mjeseca nakon mjeseca u kojem mu je obavljena isporuka te mora imati dokaz o izvozu, izvornik računa i izvornik obrasca PDV-P potvrđen od carinarnice države na čijem području su ta dobra iznesena iz EU.   U članku se piše o načinu ostvarenja povrata PDV-a u putničkom prometu, potrebnim obrascima i evidencijama koje mora izdati i voditi porezni obveznik te iskazivanju povrata PDV-a u poreznim prijavama i poslovnim knjigama poreznog obveznika tj. prodavatelja dobara.

• mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Sklapanje porezne nagodbe u postupcima poreznog nadzora - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2019

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Sklapanje porezne nagodbe u postupcima poreznog nadzora

  Porezno tijelo i poreznik obveznik mogu za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora, a do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru, sklopiti poreznu nagodbu. Autorica u članku ukazuje na mogućnosti i uvjete sklapanja porezne nagodbe te daje i primjer izračuna novoutvrđenih obveza u kojima je porezna osnovica utvrđena procjenom. Ističemo da prijedlog za sklapanje porezne nagodbe porezni obveznik mora podnijeti u pisanom obliku, nadležnom područnom uredu Porezne uprave koji je obavio porezni nadzor, a nagodba se smatra sklopljenom potpisom stranaka. Pritom je kao uvjet za sklapanje porezne nagodbe propisano prihvaćanje novoutvrđenih obveza u postupku poreznog nadzora te odricanje od prava na korištenje pravnih lijekova od strane poreznog obveznika.

• prof. dr. sc. Nikola Mijatović: Porezna politika u Europskoj uniji - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2019

  Porezi i doprinosi

  prof. dr. sc. Nikola Mijatović: Porezna politika u Europskoj uniji

  Europska Komisija je na osnovi istraživanja provedenog 2018. godine objavila publikaciju „Porezne politike u Europskoj uniji“ (Tax Policies in the European Union, 2018 Survey) koja sadrži aktualne podatke o važećim poreznim i reformskim mjerama EU i država članica. Navedena je problematika obrađena u tri glavna poglavlja: opća načela pravednog i učinkovitog poreznog sustava, karakteristike nacionalnih poreznih sustava i porezne reforme u EU (uključujući političke preporuke).

Proračunsko računovodstvo

• Loranda Novosel: Prihodi jedinica lokalne samouprave i njihovo evidentiranje - 1. dio - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2019

  Proračunsko računovodstvo

  Loranda Novosel: Prihodi jedinica lokalne samouprave i njihovo evidentiranje - 1. dio

  Jedinice lokalne samouprave ostvaruju vlastite i zajedničke prihode. U prvom dijelu ovoga članka pojašnjavaju se vrste prihoda, brojne zakonske osnove uvođenja prihoda u jedinicama s naglaskom na prihode poslovanja kao vrijednosno najznačajnije prihode u strukturi lokalnih proračuna. Dana su i pojašnjenja knjigovodstvenog evidentiranja pojedinih prihoda te preporuke Državnog ureda za reviziju iz izvješća o obavljenim revizijama.

Neprofitne organizacije

• mr. sc. Sanja Živko: Drugi dohodak vanjskih suradnika - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2019

  Neprofitne organizacije

  mr. sc. Sanja Živko: Drugi dohodak vanjskih suradnika

  Neprofitne organizacije kao i druge pravne osobe, mogu za potrebe obavljanja nekog posla, pružanja usluga, izrade djela i sl., osim osoba u radnom odnosu angažirati i neku drugu fizičku osobu, vanjskog suradnika. Naknade koje im se isplaćuju za provođenje tih zadataka u poreznom smislu tretiraju se kao drugi dohodak. Pri tom je potrebno sklopiti ugovor o djelu ili ugovor o autorskom djelu, ovisno o angažmanu fizičke osobe. Također, tim se osobama može za potrebe obavljanja tražene aktivnosti izdati putni nalog, obračunati i isplatiti naknada. U članku su navedeni primjeri pojedinih slučajeva isplate drugog dohotka rezidentima RH i načini utvrđivanja drugog dohotka.

Plaće i naknade plaća

• Sandra Pezo: Obrazac PK - temelj za obračunavanje poreza pri isplati plaće - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2019

  Plaće i naknade plaća

  Sandra Pezo: Obrazac PK - temelj za obračunavanje poreza pri isplati plaće

  Svaka fizička osoba koja ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada može koristiti pravo na osobni odbitak pri isplati plaće tj. pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak, temeljem porezne kartice i to samo kod onog poslodavca odnosno isplatitelja plaće i mirovine, kod kojeg se nalazi ta porezna kartica. Autorica u članku obrazlaže način izdavanja obrasca PK kao i upis promjena, koja uvećanja osobnog odbitka mogu koristiti radnici, tko se može smatrati uzdržavanim djetetom/članom uže obitelji, kako izvršiti raspodjelu osobnog odbitka te ukazuje na postupke poslodavca u slučaju promjene podataka u PK te njegovu odgovornost.

Javna nabava

• Vedran Jelinović: Osvrt na sudsku zaštitu prava u javnoj nabavi - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2019

  Javna nabava

  Vedran Jelinović: Osvrt na sudsku zaštitu prava u javnoj nabavi

  Protiv odluke Državne komisije nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. U slučaju kad Visoki upravni sud odbije upravnu tužbu protiv odluke Državne komisije, stanje ostaje neizmijenjeno u odnosu na rezultat prethodnog žalbenog postupka. U takvim slučajevima i nema nejasnoća u praksi. Međutim, u slučaju kada taj sud usvoji tužbu, tada će presudom poništiti odluku Državne komisije, a dužan je odlučiti i o žalbi u postupku javne nabave. Takav slučaj u praksi može rezultirati poništenjem dokumentacije o nabavi ili još značajnije poništenjem odluke o odabiru. Postavlja se pitanje što je naručitelj dužan raditi u takvim situacijama. U ovome članku autor daje svoj osvrt na izazove o kojima je potrebno voditi računa u slučaju kad su presudom poništene odluka Državne komisije i odluka o odabiru, oko čega u praksi ima najviše prijepora i pitanja.

Radno pravo

• Ljubica Đukanović: Primjena propisa o radu i zaštiti na radu i mišljenja nadležnog ministarstva - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2019

  Radno pravo

  Ljubica Đukanović: Primjena propisa o radu i zaštiti na radu i mišljenja nadležnog ministarstva

  Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14 i 127/17;u nastavku: ZR) kao opći propis o radnim odnosima koji je u primjeni je od 7.8.2014., a u njegovoj primjeni još uvijek postoje određene dvojbe i česti su upiti kako i na koji način postupiti u određenim slučajevima. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (u nastavku: MRMS), kao nadležno tijelo o primjeni pojedinih odredaba ZR-a, dalo je značajan broj mišljenja kojima se želi ujednačiti postupanje u praksi i pridonijeti zakonitom postupanju svih obveznika primjena ZR-a.

  Uz analizu odredaba ZR-a o tome to je radni staž kao i o drugim pitanjima i to o neisplati i obračunu plaće, prijenos ugovora o radu kod statusnih promjena, zaštiti na radu kod promjene naziva društva i izdvajanja društva, neuračunavanju blagdana u dane godišnjeg odmora, ugovoru o poslovnoj suradnji između pravne i fizičke osobe koji nije dopušten za prikrivanje radnog odnosa, posebnoj zaštiti na radu trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile i koje doje, angažiranje vanjskih pružatelja stručnih usluga u kolektivnim pregovorima i osposobljavanju lokalnih dužnosnika iz područja zaštite na radu iznijeli smo i stajališta i mišljenja MRMS-a.

  Na upit da li da li se inozemni staž priznaje u  svrhu ostvarivanja prava na uvećanje plaće zaposlenika u školskoj ustanovi, MRMS dalo je mišljenje Klasa: 110-01119-01/2, Ur. broj: 524-03-01-01 /5-19-2 od 19. veljače 2019.:

  „Tumačenje pojma što je ukupni radni staž treba dati donositelj akta kojim je taj staž određen kao kriterij za opseg ostvarivanje nekog prava. Tako bi tumačenje toga pojma predviđenog pravilnikom o radu trebao dati poslodavac. Ako se radi o kolektivnom ugovoru, tumačenje tog prava (dakle i radnog staža, ako je sadržan ugovorom) daje zajedničko tijelo predviđeno tim ugovorom za njegovo tumačenje. Budući propisima o radnim odnosima nije propisano niti jedno pravo uvjetovano trajanjem radnog odnosa, poslodavac je dužan radniku priznati samo ono pravo na koje ga izričito obvezuje ugovor o radu, pravilnik o radu ili kolektivni ugovor.

  Nadalje, Zakon o radu kao opći propis ne uređuje institut dodataka na plaću već se iznos plaće, naknade plaće i drugi primici na koje radnik ima pravo određuje bilo posebnim zakonima, kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca , pravilnicima o radu ili ugovorom radu.“

  O ostalim mišljenjima i stavovima MRMS-a po navedenim pitanjima pročitajte više u članku.

Carinsko poslovanje

• mr. sc. Branka Tuđen: Podrijetlo robe i kumulacija sa zemljama CEFTA-e od 1.7.2019. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2019

  Carinsko poslovanje

  mr. sc. Branka Tuđen: Podrijetlo robe i kumulacija sa zemljama CEFTA-e od 1.7.2019.

  Podrijetlo određuje nacionalnost proizvoda, a poglavito kada u proizvodnji konačnog proizvoda sudjeluje više proizvođača materijala iz više različitih zemalja. U međunarodnoj trgovini robom za svu robu koja se uvozi u zemlju uvoznicu potrebno je platiti carinu prema osnovnoj stopi carine ako nije drugačije dogovoreno. Zbog Sporazuma o slobodnoj trgovini roba može podlijegati povlaštenom carinskom tretmanu tj. na istu se obračunava povlaštena stopa carine (najčešće 0%). Pri tom je bitno da roba zadovoljava određene propisane uvjete i da se u zemlji izvoza izda odgovarajući dokaz o podrijetlu. Pravila o podrijetlu, kao sastavni dio Protokola o podrijetlu svakog Sporazuma o slobodnoj trgovini, određuju uvjete koje roba mora zadovoljiti kako bi se isto na nju moglo primijeniti.

  U članku autorica piše o podrijetlu robe i pravilima za primjenu kumulacije sa zemljama CEFTA-e od 1.7.2019.

Zdravstveno osiguranje

• Ljubica Đukanović: Naknada plaće za vrijeme bolovanja - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2019

  Zdravstveno osiguranje

  Ljubica Đukanović: Naknada plaće za vrijeme bolovanja

  Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog korištenja zdravstvene zaštite i dugih okolnosti, propisanih Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13 i 137/13; u nastavku: Zakon), jedno je od temeljnih prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Ovo pravo se osigurava i ostvaruje pod jednakim uvjetima i na način propisan Zakonom i Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 75/14 - 41/19; u nastavku: Pravilnik).

  Bolovanje, prema propisima o zdravstvenom osiguranju,  je odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti za koje osiguranicima pripada pravo na naknadu plaće za slučajeve radi kojih su spriječeni izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom.

  Osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće samo za dane, odnosno sate za koje bi imao pravo na plaću, odnosno naknadu plaće prema propisima o radu. Početak i dužinu trajanja bolovanje utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite ovisno o vrsti bolesti koja utječe na privremenu nesposobnost u skladu s medicinskom indikacijom i smjernicama  propisanim Pravilnikom o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti. Nakon proteka roka bolovanja utvrđenog Pravilnikom, pravo na bolovanje i duljinu trajanja bolovanja osiguranika utvrđuje ovlašteni doktor Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

  Izabrani doktor dužan je prekinuti bolovanje i prije roka utvrđenog Pravilnikom, odnosno prije roka koji je utvrdilo ovlašteni doktor, ako utvrdi da se zdravstveno stanje osiguranika poboljšalo tako da može nastupiti na rad. 

  Ako izabrani doktor utvrdi da se zdravstveno stanje osiguranika, čija bolovanje traje neprekidno najmanje šest mjeseci, poboljšalo i da bi rad u polovici punog radnog vremena bio koristan za brže uspostavljanje pune radne sposobnosti, može odrediti da osiguranik određeno vrijeme radi polovicu punog radnog vremena, ali ne duže od 60 dana.

  Kada neprekidno bolovanje traje duže od 12 mjeseci zbog iste bolesti izabrani doktor obvezan je obraditi osiguranika i uputiti na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti. Zakonom je izrijekom propisano da obrada osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti tereti sredstva HZZO-a samo u slučajevima kada je izabrani doktor uputio osiguranika na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti.

  Osobe koje ostvaruju pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja, slučajevi za koje se ostvaruje pravo na naknadu plaće, naknadu plaće za vrijeme bolovanja, osnovica od koje se utvrđuje osnovica sa primjerima izračuna naknade plaće tema su o kojoj više pročitajte u članku.

Obvezno pravo

• Antonio Marečić: Raskid ugovora zbog neispunjenja - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2019

  Obvezno pravo

  Antonio Marečić: Raskid ugovora zbog neispunjenja

  Pretpostavke za raskid ugovora zbog neispunjenja razlikuju se ovisno o tome radi li se o ugovoru kod kojeg je rok bitan sastojak ugovora ili nije. Kad je ispunjenje obveze u određenom roku bitan sastojak ugovora te dužnik ne ispuni obvezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu, s time da vjerovnik može održati ugovor na snazi na način da bez odgađanja obavijesti dužnika da zahtijeva ispunjenje ugovora pa ako ga ne dobije niti u tom razumnom roku može izjaviti da raskida ugovor. S druge strane, kod ugovora u kojima rok nije bitan sastojak ugovora kada dužnik ne ispuni svoju obvezu roku vjerovnik koji želi raskinuti ugovor mora ostaviti dužniku primjeren naknadni rok za ispunjenje (iznimno se pod određenim pretpostavkama može raskinuti ugovor i bez ostavljanja naknadnog roka za ispunjenje). Međutim, ugovor se nikada ne može raskinuti kada se radi o neispunjenju neznatnog dijela obveze. Raskidom ugovora obje su strane oslobođene svojih obveza, osim obveze na naknadu štete. Pored toga, ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomično, za drugu nastaje obveza restitucije – povrat onoga što je primila – kao i na naknade za koristi koje je u međuvremenu imala od toga, a za slučaj da se vraća novac dužna je platiti zatezne kamate od dana kad je isplatu primila.

  Cilj ovog članka je prikaz raskida ugovora zbog neispunjenja kako ga uređuje Zakon o obveznim odnosima, uz osvrt na primjenu tog instituta u praksi te nedoumice koje se pri tome javljaju.

Pitajte TEB

• Domagoj Zaloker: Arhiviranje elektroničkih računa
• Dinko Lukač: Tretman PDV-a kod vrijednosnog usklađenja potraživanja
• mr.sc. Sanja Živko: Neprofitno računovodstvo - Ubrzana amortizacija
• Javna nabava i eRačun

TEB-ov podsjetnik

• Fond sati, kalendar, blagdani i neradni dani - Pročitajte cijeli članak
• Pravilnik o porezu na dohodak - Pročitajte cijeli članak
• Dnevnice u inozemstvu - Pročitajte cijeli članak
• Plaće - Pročitajte cijeli članak
• Stope prireza porezu na dohodak - Pročitajte cijeli članak
• Obrtnici i slobodna zanimanja - Pročitajte cijeli članak
• Mirovinsko osiguranje - Pročitajte cijeli članak
• Zdravstveno osiguranje - Pročitajte cijeli članak
• Otpremnine - Pročitajte cijeli članak
• Drugi dohodak, dohodak od kapitala i imovine - Pročitajte cijeli članak
• Naknade i članarine za 2019. - Pročitajte cijeli članak
• Da se ne zaboravi - Pročitajte cijeli članak
• Ovrha na primicima i izuzeća od ovrhe - Pročitajte cijeli članak
• Stope zakonskih zateznih kamata - Pročitajte cijeli članak
• Pregled oporezivosti kamata - Pročitajte cijeli članak
• Pregled oporezivosti kamata - Pročitajte cijeli članak
• Pregled uplatnih računa - Pročitajte cijeli članak
• TEB-ova biblioteka - Pročitajte cijeli članak
• TEB-ova stalna izdanja - Pročitajte cijeli članak