arrow-up arrow-right arrow-left arrow-down basket linkedin search phone youtube google-plus instagram twitter facebook calculator

Pregled izdanja

Financije, pravo i porezi 11/2019

Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

  • Vesna Kavur: Jesmo li nacija na sedativima?

Aktualno

  • Ljiljana Marušić: Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2020. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2019

    Aktualno

    Ljiljana Marušić: Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2020.

    Novim izmjenama Zakona (Nar. nov., br. 102/19) će se od 1. siječnja 2020. ublažiti uvjeti za ostvarivanje starosne i prijevremene starosne mirovine, neće se uvesti stroži uvjeti za starosnu  mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika te će se ublažiti umanjenje prijevremene starosne mirovine.

    Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, uvjeti za starosnu mirovinu su 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a za prijevremenu starosnu mirovinu 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

    U 2019., uvjeti za starosnu mirovinu za žene su blaži nego za muškarce: navršenih 62 godine i 4 mjeseca života i 15 godina mirovinskog staža, a za prijevremenu starosnu mirovinu 57 godina i 4 mjeseca života i  32 godine i 4 mjeseca mirovinskog staža. Prema novim izmjenama Zakona, u 2020. uvjet dobi za ove mirovine za žene će se povećati za 2 mjeseca, a nakon toga za 3 mjeseca godišnje, umjesto za 4 mjeseca prema dosadašnjem zakonu. U istom opsegu će se povećati i uvjet mirovinskog staža za prijevremenu starosnu mirovinu. Na taj će se način od 1.1.2030., umjesto od 1.1.2027. prema dosadašnjem ZOMO-u, izjednačiti uvjeti za muškarce i žene, i iznosit će 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža za starosnu mirovinu, te 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža za prijevremenu starosnu mirovinu.

    Vezano uz umanjenje prijevremene starosne mirovine, od 1.1.2020. postotak umanjenja iznosit će 0,2% po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu. Ukupni postotak umanjenja po godini ranijeg odlaska u mirovinu iznosit će 2,4%, odnosno najviše 12% za 5 godina ranijeg odlaska u mirovinu.

  • Vedran Jelinović: Prijedlog novog Ovršnog zakona - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2019

    Aktualno

    Vedran Jelinović: Prijedlog novog Ovršnog zakona

    Novi Ovršni zakon je u pripremi. Na sjednici Sabora RH održanoj 20.9.2019. donesen je zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona, a sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona. Kako bi ga sudionici ovršnih postupaka dočekali čim spremniji, u ovome članku smo saželi neke od najznačajnijih promjena koje nas očekuju. To se naročito odnosi na postupak ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, ali i na provedbu ovrhe na novčanim sredstvima po računima, budući da se planira ukinuti ovrha na plaći. Postojeće ovrhe na plaći trebale bi se nastaviti provoditi, ali bitno je znati dokad i u kojoj mjeri.

  • Branka Viduka: Postupak upisa podataka u Registar stvarnih vlasnika i najčešće postavljena pitanja - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2019

    Aktualno

    Branka Viduka: Postupak upisa podataka u Registar stvarnih vlasnika i najčešće postavljena pitanja

    Obveza upisa podataka o stvarnim vlasnicima propisana je za pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj i trustove, temeljem Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i Pravilnika o registru stvarnih vlasnika. Registar, u ime Ministarstva financija, vodi Fina, a pravni subjekti upis stvarnih vlasnika mogu provesti putem web aplikacije RSV, uz korištenje digitalnoga certifikata ili u nekoj od Fininih poslovnica, o čemu i piše autorica članka. Registar je središnja elektronička baza podataka koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata i trustova.

    Stvarnim vlasnikom se smatra svaka fizička osoba (ili osobe) koja je konačni vlasnik stranke ili kontrolira stranku ili na drugi način njome upravlja, uključujući onu fizičku osobu (osobe) koja izvršava krajnju učinkovitu kontrolu nad pravnom osobom.

    Registar u ime Ministarstva financija – Ureda za sprječavanje pranja novca, vodi Fina.

    Pravni subjekti i trustovi dužni su upisati podatke o stvarnim vlasnicima do 31.12.2019., a svaku promjenu podataka obvezno je u Registar u roku od 30 dana od njezina nastanka.

    Autorica u članku ukazuje na obveznike upisa te daje odgovore na najčešće postavljana pitanja uz način upisa podataka o stvarnim vlasnicima.

  • Davor Kozina: Izmjene Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2019

    Aktualno

    Davor Kozina: Izmjene Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru

    Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru; u nastavku ponegdje: Izmjene i dopune Zakona donesen je na 14. sjednici Hrvatskoga sabora 18. listopada 2019.1 O novostima autor detaljnije pojašnjava u nastavku.

Financije i računovodstvo

  • Irena Slovinac: Godišnji popis imovine i obveza kod poduzetnika - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2019

    Financije i računovodstvo

    Irena Slovinac: Godišnji popis imovine i obveza kod poduzetnika

    Svi poduzetnici obvezni su na kraju godine popisati svu imovinu i obveze. Popisne liste smatraju se knjigovodstvenim ispravama. Za utvrđeni manjak mora se teretiti odgovorna osoba. Manjak na teret društva može se knjižiti samo u slučaju ako je zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti neke osobe Odluku da se za nastali manjak ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva.

    PDV na manjak utvrđen godišnjim popisom treba iskazati u obrascu PDV za prosinac.

  • Domagoj Zaloker: Vrijednosno usklađenje zaliha - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2019

    Financije i računovodstvo

    Domagoj Zaloker: Vrijednosno usklađenje zaliha

    U slučajevima kada je tržišna (neto utrživa) vrijednost zaliha u poslovnim knjigama poduzetnika niža od njihove knjigovodstvene vrijednosti, poduzetnik bi trebao obaviti vrijednosna usklađenja na niže kako bi se knjigovodstvena vrijednost svela na neto utrživu vrijednost. Otpisivanje vrijednosti zaliha ispod knjigovodstvene do neto utržive vrijednosti u skladu je s računovodstvenim načelom opreznosti odnosno iskazivanjem imovine u iznosima koji nisu veći od iznosa koji se očekuje realizirati njihovom prodajom ili uporabom. Iznos bilo kojeg otpisa zaliha do neto utržive vrijednosti i svi gubici zaliha trebaju se priznati kao rashod u razdoblju otpisa, odnosno nastanka gubitka. Rashodi koji nastaju od vrijednosnim usklađenjem zaliha porezno se priznaju u onom razdoblju (poslovna godina) u kojem su zalihe prodane, utrošene, na drugi način otuđene ili uništene. Ako je poduzetnik vrijednosno uskladio zalihe u 2019. te u istom poreznom razdoblju na jedan od propisanih načina „realizirao“ takve zalihe, rashodi od obavljenog vrijednosnog usklađenja biti će porezno priznati u 2019. Ako je poduzetnik vrijednosno uskladio zalihe u 2019. te u istom poreznom razdoblju nije uspio „realizirati“ predmetne zalihe, rashodi od obavljenog vrijednosnog usklađenja biti će porezno nepriznati u 2019., što će za posljedicu imati povećanje porezne osnovice u prijavi poreza na dobit za 2019. u visini iskazanog rashoda od vrijednosnog usklađenja. U nekom od slijedećih poreznih razdoblja u kojima poduzetnik uspije „realizirati“ predmetne zalihe, rashodi od obavljenog vrijednosnog usklađenja u 2019. postaju porezno priznati te poduzetnik za taj iznos ima pravo na umanjenje porezna osnovice u prijavi poreza na dobit.  Kada poduzetnik u jednom poreznom razdoblju vrijednosno uskladi zalihe, a u istom poreznom razdoblju ih ne realizira, nego to obavlja u nekom od slijedećih poreznih razdoblja, nastaje privremena razlika između računovodstvene i porezne osnovice zaliha, te obveza iskazivanja odgođene porezne imovine. 

  • mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Računovodstvo ulaganja u pridružena društva - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2019

    Financije i računovodstvo

    mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Računovodstvo ulaganja u pridružena društva

    Pridruženo društvo (ili društvo povezano sudjelujućim interesom) je društvo u kojem drugo društvo (ulagatelj) ima sudjelujući interes, tj. ostvaruje značajan utjecaj, ali ne i kontrolu. Za računovodstveno priznavanje ulaganja u pridružena društva primjenjuje se metoda udjela, sukladno zahtjevima MRS-a 28 – Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima, odnosno u skladu sa zahtjevima HSFI-a 2 – Konsolidirani financijski izvještaji. Posebnosti primjene te računovodstvene metode pojašnjavaju se u članku.

  • Domagoj Zaloker: Evidentiranje naknadnih popusta za nabavljene zalihe - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2019

    Financije i računovodstvo

    Domagoj Zaloker: Evidentiranje naknadnih popusta za nabavljene zalihe

    računovodstveni standardi ne razlikuju popuste odobrene u trenutku obavljanja isporuke (izdavanja računa) i one koji se naknadno odobravaju. Prema tome, bez obzira radi li se o popustu odobrenom u trenutku izdavanja računa ili o naknadno odobrenom popustu, poduzetnici su dužni iznos popusta isključiti iz nabavne (knjigovodstvene) vrijednosti zaliha. Postupak umanjenja knjigovodstvene vrijednosti zaliha za iznos naknadno odobrenog popusta moguće je primijeniti samo na zalihe koje se nalaze u posjedu kupca odnosno kada u poslovnim knjigama još uvijek postoji imovina čiju je knjigovodstvenu vrijednost moguće smanjiti. Kada se naknadni popust kupcu odobrava za nabavljene zalihe koje više nisu u posjedu kupca, tada prema našem mišljenju način evidentiranja naknadnog popusta ovisi o tome je li on odobren u poslovnoj godini u kojoj su zalihe prodane ili u nekoj od slijedećih godina.  Ako se radi poslovnoj godini u kojoj su zalihe prodane, tada bi se za iznos naknadnog popusta trebao umanjiti rashod od nabavne vrijednosti prodanih zaliha. Ako se radi o poslovnoj godini koja slijedi nakon poslovne godine u kojoj su zalihe prodane, tada bi se za iznos naknadnog popusta trebao priznati prihod budući da u poslovnim knjigama više nema odnosnih stavaka čija bi se vrijednost mogla umanjiti. U praksi je uobičajeno priznavati prihod za naknadne popuste koji se odnose na nabavljene zalihe, bez obzira nalaze li se one u posjedu kupca te bez obzira u kojoj poslovnoj godini nastaje uvjet za priznavanje naknadnog popusta. Navedeno zasigurno pojednostavljuje evidentiranje naknadnih popusta u poslovnim knjigama, no nije sukladno zahtjevima računovodstvenih standarda te u konačnici rezultira precijenjenim vrijednostima imovine i prihoda. Ne postoje precizni zahtjevi računovodstvenih standarda kojima se određuje trenutak priznavanja naknadnih popusta, ali on bi mogao biti određen procjenom vjerojatnosti da će se naknadni popust ostvariti. Tu vjerojatnost procjenjuje kupac. Prema tome, ako je vjerojatno da će se naknadni popust ostvariti (kupac procjenjuje da će ispuniti ugovorene uvjete za naknadni popust), tada se on može priznati prilikom početnog priznavanja zaliha u poslovnim knjigama, a najkasnije na datum bilance. Ako nije vjerojatno da će se naknadni popust ostvariti, tada se on priznaje u trenutku nastanka ugovorenih uvjeta (odobrenje od strane dobavljača).

     

Porezi i doprinosi

  • mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Nove elektroničke usluge Porezne uprave za poslovne korisnike i građane - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2019

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Nove elektroničke usluge Porezne uprave za poslovne korisnike i građane

    Radi bržeg i jednostavnijeg izvršavanja poreznih obveza putem Interneta, svim poreznim obveznicima koji obavljaju gospodarsku djelatnost te građanima, omogućeno je korištenje elektroničkih usluga Porezne uprave u sklopu Jedinstvenog portala Porezne uprave, a koje se odnose na  elektroničku predaju digitalnih obrazaca, dohvat statusa poslanih obrazaca te uvid u knjigovodstvenu poreznu karticu. Za pristup elektroničkim uslugama Porezne uprave, treba posjedovati elektroničke vjerodajnice unutar sustava NIAS (Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav).

    Od sredine lipnja 2019. omogućena je dostava obrazaca i zahtjeva vjerodajnicom sigurnosne razine 3. To su porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost i porez na dohodak utvrđuju u paušalnoj svoti, građani iznajmljivači stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organizatori kampova te građani koji ostvaruju razne vrste dohotka i obvezni su  dostavljati JOPPD i INO-DOH obrasce.

    Od rujna 2019. korisnicima sustava ePorezna omogućeno je plaćanje poreza, doprinosa i drugih javnih davanja putem barkoda, a dostupna je i nova kategorija usluge Porezni akti koji se od strane Porezne uprave dostavljaju u korisnički pretinac ePorezne.

    U članku autorica obrazlaže način na koji se može postati korisnik JPPU (građani i poslovni korisnici), način podnošenja obrazaca te koje se vrste zahtjeva dostavljaju korištenjem JPPU-a.

  • Irena Slovinac: PDV kod troškova prehrane i smještaja radnika - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2019

    Porezi i doprinosi

    Irena Slovinac: PDV kod troškova prehrane i smještaja radnika

    Od 1.9.2020. troškovi prehrane radnika smatraju se neoporezivim primitkom pod uvjetom da poslodavac ima račun isporučitelja koji glasi na njegovo ime i plati ga bezgotovinski. No, pružanje usluga prehrane radnicima ne može se smatrati uslugama koje su obavljene u svrhu oporezivih transakcija poreznog obveznika pa poslodavac po primljenom računu za prehranu radnika ne može odbiti pretporez. Ako poslodavac prehranu osigurava sam u vlastitom objektu radi se o isporuci uz naknadu.

    Porezni tretman smještaja radnika u sustavu PDV-a ovisi o tome radi li se o najmu stana za potrebe stanovanja ili povremeni smještaj radnika, je li smještaj radnika pružen u iznajmljenom prostoru od strane treće osobe ili prostoru poslodavca, radi li se o smještaju u komercijalnim ugostiteljskim objektima, glase li računi za najam na radnika ili poslodavca, radi li se o smještaju radnika u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti poslodavca ili ne.

  • mr. sc. Ida Dojčić: Unos imovine u trgovačko društvo - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2019

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Ida Dojčić: Unos imovine u trgovačko društvo

    Unos imovine u trgovačko društvo započinje njegovim osnivanjem, odnosno upisom temeljnog kapitala. Upis temeljnog kapitala potrebno je prijaviti u registar trgovačkog suda. Naknadnom dokapitalizacijom društva moguće je povećati upisani, ali i neupisani kapital. Temeljni propis kojim je regulirano osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava je Zakon o trgovačkim društvima, pa stoga svako ulaganje u kapital trgovačkog društva mora biti obavljeno u skladu sa ZTD-om. Poreznim propisima uređen je porezni tretman unosa imovine u trgovačko društvo, a koji prvenstveno ovisi o tome unosi li se u društvo privatna (osobna - neposlovna) imovina fizičkih osoba ili poslovna imovina nekog poduzetnika. Porezni propisi predviđaju mogućnost unosa imovine u trgovačko društvo bez registracije pri trgovačkom sudu, kao i bez stvarnog prijenosa vlasništva unesene imovine. U članku je pojašnjen porezni tretman ulaganja imovine u društvo te evidentiranje ulaganja imovine u kapital trgovačkog društva kod ulagača i kod društava u koje se ulaže.

  • Dinko Lukač: Stjecanje trošarinskih proizvoda unutar EU-a - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2019

    Porezi i doprinosi

    Dinko Lukač: Stjecanje trošarinskih proizvoda unutar EU-a

    Primatelj trošarinskog proizvoda koji se u sustavu odgode plaćanja trošarine kreće na teritoriju Europske unije (EU) unutar EMCS sustava može biti poduzetnik koji je dobio odobrenje nadležnog carinskog ureda u Republici Hrvatskoj (RH) da može primati taj trošarinski proizvod u navedenom sustavu (npr. ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta, registrirani primatelj). Potrošnja pojedinačnih trošarinskih proizvoda oporezuje se trošarinama. Utvrđivanje i naplata poreza te kretanje trošarinskih proizvoda podrazumijeva sustav trošarinskog oporezivanja. U redovitom postupku obveza obračuna i plaćanja trošarine nastaje puštanjem trošarinskih proizvoda u potrošnju na teritoriju RH, a trošarina se plaća u roku od 30 dana od dana nastanka obveze obračunavanja trošarine. PDV-om se oporezuje i stjecanje trošarinskih dobara unutar EU koje u RH obavi uz naknadu porezni obveznik.  

    U članku se, kroz primjere, piše o kretanju trošarinskih proizvoda, obračunu trošarine i PDV-a prilikom stjecanja dobara iz EU u RH koja podliježu trošarinama.

  • mr. sc. Zrinka Perić: Oporezivanje otuđenja nekretnina porezom na dohodak - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2019

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Zrinka Perić: Oporezivanje otuđenja nekretnina porezom na dohodak

    Otuđenjem nekretnina, prema Zakonu o porezu na dohodak, smatra se prodaja, zamjena i drugi prijenos nekretnina. Otuđenje nekretnina načelno podliježe oporezivanju kao dohodak od imovine, osim ako se može primijeniti neko od propisanih oslobođenja. Posebnu pažnju treba obratiti u slučaju prodaje više od tri istovrsne nekretnine u razdoblju od pet godina.

  • Željka Marinović: Prodaja, isporuka i nabava olovnog i bezolovnog motornog benzina, dizelskog goriva te loživa ulja - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2019

    Porezi i doprinosi

    Željka Marinović: Prodaja, isporuka i nabava olovnog i bezolovnog motornog benzina, dizelskog goriva te loživa ulja

    Svaka osoba koja prodaje, isporučuje i nabavlja radi daljnje prodaje olovni i bezolovni motorni benzin, dizelsko gorivo te loživa ulja koja su puštena u potrošnju u RH mora ishoditi posebno odobrenje kod nadležnog carinskog ureda. Posebno odobrenje ne moraju ishoditi trošarinski obveznici u statusu ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta ili registriranog primatelja.  Autorica u članku posebno ukazuje na namjene u koje se mogu koristiti loživa ulja sa sniženom visinom trošarine, tko ih ima pravo koristiti te također, navode se i mjere nadzora nad korištenjem takvog ulja te prekršajni i upravni postupci zbog nenamjenskog korištenja.

Proračunsko računovodstvo

  • Nikolina Bičanić: Obveza godišnjeg popisa imovine i obveza - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2019

    Proračunsko računovodstvo

    Nikolina Bičanić: Obveza godišnjeg popisa imovine i obveza

    Svi proračuni, proračunski i izvanproračunski korisnici i ove godine moraju obaviti godišnji popis imovine i obveza. Ta je obveza propisana Pravilnikom o proračunskom računovodstvu, a obvezujuća postupanja u vezi obavljanja godišnjeg popisa dana su i u Uputi Ministarstva financija o obavljanju popisa imovine i obveza. U nastavku se pojašnjavaju propisana postupanja te daju
    dodatna pojašnjenja i preporuke za organizaciju i provedbu godišnjeg popisa.

  • mr. sc. Sanja Živko: Prava državnih službenika i namještenika iz Kolektivnog ugovora - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2019

    Proračunsko računovodstvo

    mr. sc. Sanja Živko: Prava državnih službenika i namještenika iz Kolektivnog ugovora

    Prava i obveze iz rada i po osnovi rada državnih službenika i namještenika uređena su Zakonom o državnim službenicima, Zakonom o radu ili Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike. Kolektivnim ugovorom ugovorena su i neka prava radnika koja nisu definirana zakonom, odnosno povoljnije su uređena određena prava uređena zakonom. Prema odredbama Kolektivnog ugovora u neto iznosu ugovorena su sljedeća materijalna prava službenika i namještenika: pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora, pravo na otpremninu, pomoći, dnevnice za službena putovanja, terenski dodatak, naknada za odvojeni život, prijevoz za dolazak na posao i povratak s posla, jubilarna nagrada, dar djetetu mlađem od 15 godina, božićnica, te nagrada za izum i tehničko unaprjeđenje. U ovom članku navodimo neka materijalna prava koja državnim službenicima i namještenicima pripadaju temeljem sklopljenog kolektivnog ugovora, tumačenja Zajedničke komisije vezana uz ostvarenje navedenih prava te njihov porezni tretman.

Neprofitne organizacije

  • Nikolina Bičanić: Godišnji popis imovine i obveza za 2019. godinu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2019

    Neprofitne organizacije

    Nikolina Bičanić: Godišnji popis imovine i obveza za 2019. godinu

    Svaka neprofitna organizacija - bez obzira vodi li dvojno ili jednostavno knjigovodstvo, obvezna je popisati svu svoju imovinu i obveze sa stanjem na dan 31. prosinca 2019. Izuzetak je jedino popis knjiga, kod neprofitnih organizacija koje obavljaju knjižničnu djelatnost, koji se može obavljati svake 3 godine. U ovome tekstu podsjeća se na obvezu obavljanja godišnjeg popisa imovine i obveza, prikazuje se način organizacije i provedbe popisa, pojašnjavaju se postupci s imovinom za rashodovanje te prikazuju primjeri knjiženja popisnih razlika.

Plaće i naknade plaća

  • Sandra Pezo: Godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2019

    Plaće i naknade plaća

    Sandra Pezo: Godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada

    Poslodavac je obvezan sastaviti godišnji obračun za radnike koji nisu mogli iskoristiti pripadajući osobni odbitak jer im nije isplaćivana plaća, već naknada plaće na teret HZZO-a ili Državnog proračuna RH koristeći se nekim od socijalnih prava iz radnog odnosa ili su preplatili porez jer im je u nekim mjesecima isplaćena veći iznos plaće, bonusa i sl. te je došlo do oporezivanja po višoj poreznoj stopi.

    Obveza sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada propisana je čl. 47. Zakona o porezu na dohodak. Prema tim odredbama je isplatitelj primitaka s osnove nesamostalnog rada, navedeni u čl. 21. Zakona, obvezan sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak iz plaća radnika u prosincu tekuće godine, a najkasnije do 31.12., i to za radnike i fizičke osobe koji su kod njega ostvarivali te primitke u cijelom poreznom razdoblju, a nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak.

Carinsko poslovanje

  • mr. sc. Melita Buljan: Postupak vanjske proizvodnje - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2019

    Carinsko poslovanje

    mr. sc. Melita Buljan: Postupak vanjske proizvodnje

    Postupak vanjske proizvodnje omogućava privremeni izvoz robe Unije kako bi se nad tom istom robom provele proizvodne radnje u trećoj zemlji. Nakon izvođenja i završetka proizvodnih radnji, prerađeni proizvodi kao rezultat te proizvodnje ponovno se uvoze na područje Europske unije (EU) i puštaju u slobodni promet uz obračun carinskih davanja na uvećanu vrijednost koju su ti dobiveni proizvodi stekli u trećoj zemlji.  

    Autorica u tekstu članka pojašnjava postupak vanjske proizvodnje, izdavanje odobrenja, obračun carinskog duga, popravak domaće robe na području izvan EU i druge specifičnosti navedenog postupka.

Radno pravo

  • Ljubica Đukanović: Zapošljavanje stranih radnika u Republici Hrvatskoj - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2019

    Radno pravo

    Ljubica Đukanović: Zapošljavanje stranih radnika u Republici Hrvatskoj

    Zapošljavanje stranca u Republici Hrvatskoj (u nastavku: RH), zbog nedostatka radne snage, je svakodnevni proces, a ovisi o tome o kojoj se kategoriji stranaca radi, o državljanima država članica Europske unije (u nastavku: EU) ili o državljanima trećih zemalja. Kako zaposliti stranog radnika u RH u uvjetima kada nedostaju radnici u mnogim sektorima je svakodnevno pitanje. Za odgovor na ovo pitanje potrebno je odrediti tko je stranac u RH.

    Prema Zakonu o strancima (Nar. nov., br. 130/11, 74/13, 69/17 i 46/18; u nastavku: Zakon), strancem se smatra svaka osoba koja nije hrvatski državljanin, odnosno koja nema hrvatsko državljanstvo, uključujući i osobe bez državljanstva, odnosno osobe koje niti jedna država, prema svom nacionalnom zakonodavstvu, ne priznaje svojim državljanima.

    Iako su sve osobe koje nisu hrvatski državljani stranci, ulaskom RH u EU, uveden je poseban pojam stranca koji je državljanin EU. Tako je čl. 2. Zakona propisano da je stranac osoba koja nije hrvatski državljanin, a ima državljanstvo države članice EGP-a , Švicarske Konfederacije, državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva.

    Državljanin države članice EGP-a koji je u RH radnik ili obavlja samostalnu djelatnost može izvršiti prijavu privremenog boravka u svrhu rada ako ima:

    • valjanu osobnu iskaznicu ili putnu ispravu,
    • potvrdu o radnom odnosu ili dokaz da je samostalni djelatnik.

    Radi prijave privremenog boravka u svrhu rada državljanin države članice EGP-a potrebno je da ispuni obrazac prijave privremenog boravka za državljane države članice EGP-a - Obrazac 1b , priloži presliku važeće osobne iskaznice ili putne isprave i potvrdu o radnom odnosu ili dokaz da je samostalni djelatnik, a ukoliko želi može zatražiti i izdavanje boravišne iskaznice.

    Državljani treće zemlje su stranci koji nisu državljani država članica EGP ili Švicarske Konfederacije, za koje su uvjeti za odobravanje privremenog i stalnog boravka propisani Zakonom i podzakonskim aktima.

    Pod kojim uvjetima državljani treće zemlje mogu raditi u RH propisano je čl. 73. Zakona te oni mogu raditi na temelju:

    • izdane dozvole za boravak i rad ili
    • potvrde o prijavi rada, osim ako zakonom nije drugačije propisano.

    Određene kategorije državljana trećih zemalja mogu raditi u RH i bez dozvole za boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada ako imaju odobren - stalni boravak - međunarodnu ili privremenu zaštitu ili su tražitelji međunarodne zaštite pod uvjetima propisanim posebnim propisom - privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na stalnom boravku, azilantom te državljaninom treće zemlje kojem je odobrena supsidijarna ili privremena zaštita - privremeni boravak iz humanitarnih razloga - privremeni boravak u svrhu životnog partnerstva s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje koji ima odobren stalni boravak ili kojemu je odobrena međunarodna ili privremena zaštita - autonomni boravak - status redovitog učenika kada obavlja poslove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa - privremeni boravak u svrhu istraživanja - privremeni boravak u svrhu studiranja kao redoviti student kada rade i samozapošljavaju se najviše 20 sati tjedno - privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s istraživačem.

    Državljanina treće zemlje poslodavac može zaposliti samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad, odnosno potvrda o prijavi rada. Ukoliko državljanin treće zemlje nezakonito boravi u RH u tome slučaju poslodavac se ne smije koristiti niti njegovim radom. O zapošljavanju stranaca u RH pročitajte opširnije u našem tiskanom izdanju.

Javna nabava

  • Vedran Jelinović: Jamstvo za ozbiljnost ponude u propisu i praksi - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 11/2019

    Javna nabava

    Vedran Jelinović: Jamstvo za ozbiljnost ponude u propisu i praksi

    U postupcima javne nabave naručitelji od ponuditelja mogu zahtijevati dostavu jamstva za ozbiljnost ponude kako bi ih se potaklo na to da ne dostavljaju ponude za koje nemaju ozbiljnu namjeru izvršiti ih odnosno da se prihvate ugovora ili okvirnog sporazuma za koji su predali ponudu sukladno uvjetima iz dokumentacije o nabavi.

    Iako se greške i nedoumice u postupanju s jamstvom za ozbiljnost ponuda ne ubrajaju među najčešće, događaju se te posljedično tome produžuju a katkad i poskupljuju sam postupak javne nabave. Uz pojašnjenje normativnog okvira u ovome članku se kroz praksu DKOM-a i Visokog upravnog suda RH, te mišljenja resornog ministarstva obrađuju najčešće greške, nedoumice i dvojbe koje se primjenom ovog instituta javljaju u praksi.

Pitajte TEB

  • Domagoj Zaloker: Isporuka i ugradnja dizala u drugoj državi članici
  • mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Stipendije i korištenje osobnog odbitka za dijete
  • mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Paušalna naknada za prehranu radnika – zaposlenika koji je ujedno i vlasnik obrta
  • Nikolina Bičanić: Neprofitno računovodstvo Nabava zemljišta „iz“ viška prihoda
  • Vedran Jelinović: Nabava mesa u planu nabave

TEB-ov podsjetnik

Teb-ov Poslovni info

  • TEB-ov Poslovni info br. 11/19