arrow-up arrow-right arrow-left arrow-down basket linkedin search phone youtube google-plus instagram twitter facebook calculator

Pregled izdanja

Financije, pravo i porezi 9/2018

Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

  • mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Nastavak porezne reforme

Aktualno

  • Nikolina Milardović: Što nam donosi novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima? - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 9/2018

    Aktualno

    Nikolina Milardović: Što nam donosi novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima?

    Dana 4. kolovoza 2018. stupio je na snagu novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 68/18). Kao glavni razlog njegovog donošenja ističe se rješavanje problema velikog broja dugotrajno blokiranih građana, a što se nastoji ostvariti prestankom izvršenja osnove za  plaćanje u slučaju nemogućnosti provedbe ovrhe, odnosno kada tražbina iz osnove za plaćanje nije u određenom roku naplaćena u cijelosti. No, to nije jedina promjena u odnosu na raniji istoimeni zakon, već su značajne promjene i u pogledu davanja podataka iz Očevidnika, korištenja posebnih obrazaca i za javnobilježnička rješenja o ovrsi, predujmljivanja troškova od strane ovrhovoditelja, postupanja u posebnim situacijama (npr. smrt, stečaj, zatvaranje računa i dr.). O navedenim temama piše autorica u ovom članku.

  • Domagoj Dodig: Pregled izmjena i dopuna Zakona o subvencioniranju stambenih kredita - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 9/2018

    Aktualno

    Domagoj Dodig: Pregled izmjena i dopuna Zakona o subvencioniranju stambenih kredita

    Od 15.7.2017. na snazi je Zakon o subvencioniranju stambenih kredita, a isti je donesen u svrhu poticanja demografske obnove društva, urbane regeneracije naselja te smanjenja iseljavanja mladih obitelji i pomoći građanima. Navedeni propis je mijenjan u 2018. zbog lakšeg i sigurnijeg rješavanja stambenog statusa građana kroz ostvarenje prihvatljivog stambenog kredita. Stambeni krediti odobravat će do 31.12.2020., s tim da se određuje rok za subvencioniranje stambenih kredita od 5 godina. Prema indeksu razvijenosti u koji potpada grad ili općina u kojoj se nalazi nekretnina (stan ili kuća) daje se postotak dijela mjesečnog obroka ili anuiteta koji se subvencionira. Zahtjev za subvencioniranja kredita zajedno sa zahtjevom za stambeni kredit podnosi se odabranoj kreditnoj instituciji. U članku se piše o izmjenama i dopunama navedenog propisa, uvjetima za odobravanje te načinu subvencioniranja stambenih kredita kao i o potrebnoj dokumentaciji koju korisnik kredita treba priložiti kod kupnje stana ili kuće odnosno kod gradnje kuće.

  • Vedran Jelinović: Usklađenje sustava komunalnog gospodarstva sa Zakonom o javnoj nabavi - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 9/2018

    Aktualno

    Vedran Jelinović: Usklađenje sustava komunalnog gospodarstva sa Zakonom o javnoj nabavi

    Više je razloga za donošenje novog Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 68/18), a među jedne od njih ubraja se i potreba usklađenja organizacijskih oblika obavljanja komunalnih djelatnosti sa Zakonom o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16). Konkretno, bilo je potrebno s tim zakonom urediti određena pitanja vezana uz organizacijske oblike obavljanja komunalnih djelatnosti putem trgovačkog društva i javne ustanove u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, odnosno putem ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih usluga gospodarskim subjektima. U ovom članku se pojašnjava u kojem dijelu je ovo usklađenje izvršeno.

Financije i računovodstvo

  • Irena Slovinac: Računovodstvo tiskarske djelatnosti - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 9/2018

    Financije i računovodstvo

    Irena Slovinac: Računovodstvo tiskarske djelatnosti

    U trošak proizvodnje, sukladno MRS-u 2 – Zalihe odnosno istoimenom HSFI-u 10, treba uključiti troškove izravnog materijala, troškove izravnog rada te sustavno raspoređene fiksne i varijabilne opće troškove proizvodnje koji su nastali konverzijom materijala u gotov proizvod. U slučaju kada tiskarsko društvo od naručitelja prima narudžbu za tisak na proizvodima i robi naručitelja, tiskarsko društvo obavlja samo uslugu tiska. Primljene proizvode (robu) tiskarsko društvo evidentira u izvanbilančnoj evidenciji, a bilančno iskazuje samo troškove i prihode od pruženih usluga. Tiskarska društva po potrebi svoje proizvode daju na doradu kod drugih poduzetnika. Isporuka materijala, poluproizvoda, proizvoda ili drugih dobara na doradu ne podliježe oporezivanju PDV-om pod uvjetom da naručitelj dorade zadržava pravo raspolaganja tim dobrima.

  • mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Računovodstvo vlasničkih instrumenata prema MSFI-u 9 - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 9/2018

    Financije i računovodstvo

    mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Računovodstvo vlasničkih instrumenata prema MSFI-u 9

    U skladu s MSFI-om 9 – Financijski instrumenti, koji je u primjeni od 1.1.2018. godine, za potrebe priznavanja, početnog i naknadnog mjerenja, poduzetnik može ulaganja u vlasničke instrumente klasificirati po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. U članku se obrađuje računovodstveno iskazivanje ulaganja u vlasničke financijske instrumente, tj. ulaganja u dionice i udjele u skladu s odredbama MSFI-a 9, te porezni tretman takvih ulaganja.

     

  • Domagoj Zaloker: Evidentiranje primljenih usluga iz inozemstva - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 9/2018

    Financije i računovodstvo

    Domagoj Zaloker: Evidentiranje primljenih usluga iz inozemstva

    Kada tuzemni porezni obveznici primaju usluge od stranih poreznih obveznika, javljaju se određena računovodstvena i porezna pitanja evidentiranja takvih usluga u poslovnim (poreznim) knjigama. Kako bi porezni obveznici na ispravan način primjenjivali odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost  i Direktive Vijeća 2006/112/EZ, potrebno je za svaku obavljenu uslugu ispravno odrediti mjesto njenog obavljanja (oporezivanja). Nakon što se utvrdi mjesto obavljanja usluge, utvrđena je i nadležnost države u smislu ubiranja PDV-a na obavljenu uslugu. U skladu s navedenim, ako se mjestom obavljanja usluge smatra Republika Hrvatska, tada ona ima i nadležnost nad ubiranjem PDV-a na obavljenu uslugu, odnosno PDV na takvu uslugu plaća se u RH.  S druge strane, ako se mjestom obavljanja usluge smatra neka druga država (EU ili treća zemlja), tada ta druga država ima nadležnost nad ubiranjem PDV-a na obavljenu uslugu, odnosno PDV na takvu uslugu plaća se u toj drugoj državi.  Utvrđivanje mjesta obavljanja usluga ključno prilikom utvrđivanja tko i gdje mora platiti PDV na određenu uslugu.  No, prije nego što se utvrdi nadležnost države nad ubiranjem PDV-a na primljene usluge iz inozemstva, potrebno je jasno utvrditi tko se sve smatra obveznikom obračunavanja i plaćanja PDV-a na usluge primljene od inozemnih poreznih obveznika, odnosno tko se u smislu Zakona o PDV-u smatra poreznim obveznikom.

     

Porezi i doprinosi

  • mr. sc. Ida Dojčić: Oporezivanje poljoprivredne djelatnosti - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 9/2018

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Ida Dojčić: Oporezivanje poljoprivredne djelatnosti

    Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. Poljoprivreda kao gospodarska djelatnost regulirana je prvenstveno Zakonom o poljoprivredi (Nar. nov., br. 30/15), te brojnim posebnim propisima u dijelu obavljanja ove djelatnosti. Poreznim je propisima utvrđen porezni tretman proizvodnje i prodaje poljoprivrednih dobara. Posebni propisi predviđaju različite organizacijske oblike kroz koje se može obavljati poljoprivredna djelatnost, a o odabranom organizacijskom obliku ovisi i porezni status poljoprivrednih proizvođača. Fizičke osobe poljoprivrednici, koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva, mogu po osnovu obavljanja te djelatnosti biti obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, te obveznici PDV-a ukoliko s ostvarenim prihodima prijeđu prag za ulazak u sustav PDV-a ili se dobrovoljno upišu u registar obveznika PDV-a. Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici PDV-a ili ako po toj osnovi u poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji primitak veći od 80.500,00 kn. Poljoprivrednu djelatnost na poljoprivrednom gospodarstvu može obavljati OPG, obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, trgovačko društvo ili zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, te druga pravna osoba. Trgovačka društva i druge pravne osobe, koje obavljaju gospodarsku (poljoprivrednu) djelatnost, obveznici su poreza na dobit. U članku se piše o mogućim načinima oporezivanja ove djelatnosti, u smislu poreza na dohodak ili poreza na dobit, te primjeni propisa o PDV-u kod isporuke poljoprivrednih proizvoda.

  • Željka Marinović, dipl. oec.: Trošarinsko statusna odobrenja - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 9/2018

    Porezi i doprinosi

    Željka Marinović, dipl. oec.: Trošarinsko statusna odobrenja

    Gospodarski subjekt prilikom prijave u registar trošarinskih obveznika odabire i način poslovanja s trošarinskim proizvodima odnosno trošarinski status u kojem želi poslovati.

    Trošarinsko statusno odobrenje koje će zahtijevati gospodarski subjekt vezano je uz odabir trošarinskog postupanja s trošarinskim proizvodima. Zavisno o odabiru načina poslovanja sa trošarinskim proizvodima (u sustavu odgode ili izvan sustava odgode plaćanja trošarine) odabire i trošarinski status.

    Trošarinsko odobrenje je odobrenje pravnoj ili fizičkoj osobi da može u okviru obavljanja svoje registrirane djelatnosti u trošarinskom skladištu primati, proizvoditi, prerađivati, skladištiti, izvoditi druge radnje s TP i otpremati TP u sustavu odgode plaćanja trošarine, te autorica članka ukazuje na različite vrste odobrenja, ovisno o registriranoj djelatnosti

Proračunsko računovodstvo

  • mr. sc. Ivana Jakir-Bajo: Proračunsko planiranje za razdoblje 2019. - 2021. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 9/2018

    Proračunsko računovodstvo

    mr. sc. Ivana Jakir-Bajo: Proračunsko planiranje za razdoblje 2019. - 2021.

    Planiranje u proračunskom sustavu za razdoblje 2019. - 2021. provodit će se temeljem metodologije propisane Zakonom o proračunu i podzakonskim aktima koji se nisu mijenjali u odnosu na prethodnu godinu. U članku se ukazuje na ključna postupanja u procesu planiranja u sustavu proračuna za nadolazeće trogodišnje razdoblje te na dokumente koji ga obilježavaju. Međutim, u iščekivanju Uputa za izradu prijedloga državnog proračuna za razdoblje 2019.-2021. i Uputa za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2019. – 2021. Ministarstva financija, u članku se također ukazuje i na ključne promjene koje se očekuju kod izrade financijskih planova pojedinih korisnika u odnosu na prethodno razdoblje.

Neprofitne organizacije

  • Irena Slovinac: Korištenje osobnih automobila kod neprofitnih organizacija - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 9/2018

    Neprofitne organizacije

    Irena Slovinac: Korištenje osobnih automobila kod neprofitnih organizacija

    Neprofitne organizacije kupljeni osobni automobil evidentiraju u svojim poslovnim knjigama kao dugotrajnu nefinancijsku imovinu. Troškovi nabave osobnog automobila  priznaju se u rashode tijekom vijeka upotrebe kroz obračun amortizacije.

    Neprofitne organizacije koje su obveznici PDV-a pri nabavi i najmu osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, te nabavi dobara i usluga u vezi s tim sredstvima mogu odbiti 50% pretporeza. Ako neprofitna organizacija primjenjuje podjelu pretporeza, po primljenom računu za nabavu automobila odnosno dobara i usluga u vezi s korištenjem osobnog automobila  prvo treba izračunati dio pretporeza koji može odbiti primjenjujući postotak za podjelu pretporeza, a zatim na tako utvrđeni iznos primjenjuje postotak od 50%.

    Neprofitna organizacija koja je obveznik poreza na dobit obvezna je poreznu osnovicu uvećati za 50% troškova, osim troškova osiguranja i kamata, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća.

    Ako neprofitna organizacija osobni automobil koji ima u svojim poslovnim knjigama daje na korištenje u privatne svrhe članovima ili drugim osobama koje nisu njihovi zaposlenici obvezna je obračunati primitak u naravi te osobe po osnovi drugog dohotka.

    U članku se pojašnjava evidentiranje osobnih automobila kod neprofitnih organizacija koje vode jednostavno i dvojno knjigovodstvo.

Poslovanje obrtnika

  • Krešimir Vranar: Prestanak obavljanja obrtničke djelatnosti - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 9/2018

    Poslovanje obrtnika

    Krešimir Vranar: Prestanak obavljanja obrtničke djelatnosti

    Pri otuđenju obrta razlikujemo tri slučaja: otuđenje obrtničke djelatnosti nakon koje djelatnost nastavlja stjecatelj,  otuđenje obrtničke djelatnosti nakon koje stjecatelj ne nastavlja djelatnost i likvidacija obrta.

    O nastavku poslovanja obrta radi se i u slučaju prodaje ili predaje (otuđenja) cijele gospodarstvene djelatnosti, pod uvjetom da slijednik preuzme u svoje poslovne knjige stvari i prava , zalihe, tražbine i obveze koje se odnose na preuzetu kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu.

    Ako stjecatelj poslovanja ne nastavlja s obavljanjem djelatnosti otuđitelj u obračunskom razdoblju u kojem je došlo do otuđenja obrta uz dohodak od redovite djelatnosti mora utvrditi i dohodak koji je ostvario otuđenjem obrta.

    U slučaju likvidacije obrta obrtnik je obvezan u poreznom razdoblju u kojem je izvršena likvidacija u Obrascu KPI evidentirati kao poslovne primitke: usporedivu tržišnu vrijednost dugotrajne imovine, zaliha robe, proizvoda, reprodukcijskog materijala i dr. zaliha, te nenaplaćena potraživanja od kupaca; a u poslovne izdatke: knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku likvidacije, neplaćene obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u svezi s djelatnošću, te druge izdatke u svezi s likvidacijom.

Plaće i naknade plaća

  • Dinko Lukač: Neiskorišteni godišnji odmor i isplata naknade - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 9/2018

    Plaće i naknade plaća

    Dinko Lukač: Neiskorišteni godišnji odmor i isplata naknade

    Poslodavac bi trebao radniku isplatiti naknadu za dane neiskorištenog godišnjeg odmora ako radniku prestaje radni odnos, a poslodavac mu prije prestanka radnog odnosa nije omogućio korištenje godišnjeg odmora u cijelosti. O iznosu isplate poslodavac može donijeti posebnu odluku te u obračunu plaće navesti uz iznos i broj dana godišnjeg odmora za koji se isplaćuje naknada. Navedena naknada ne bi smjela biti manja od radnikove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca. Kako se utvrđuje iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor, kako se ista isplaćuje i kako o istoj treba izvijestiti u Obrascu JOPPD može se pročitati u članku.

  • Ljubica Đukanović: Naknada plaće za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 9/2018

    Plaće i naknade plaća

    Ljubica Đukanović: Naknada plaće za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu

    Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu je prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje se ostvaruje s osnova priznate ozljede na radu. Ovo pravo se ostvaruje osnovom ozljede na radu, pod uvjetima i na način propisan Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov. br., 80/13 i 137/13; u nastavku: Zakon) i Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinom ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu (Nar. nov. br., 75/14 - 132/17; u nastavku: Pravilnik).

    Samo osiguranicima koji ostvaruju pravo na plaću pripada i pravo na naknada plaće i to samo za dane, odnosno sate za koje bi ostvario pravo na plaću, odnosno naknadu plaće u skladu s propisima o radu. Koji su to osiguranici propisano je čl. 38. st. 1. Zakona.

    Za vrijeme bolovanja uzrokovanog ozljedom na radu pravo na naknadu plaće osiguranik ima sve dok izabrani doktor ne utvrdi da je sposoban za rad ili dok nije nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja utvrđena invalidnost zbog opće nesposobnosti za rad ili profesionalne nesposobnosti za rad.

    Ako osiguraniku za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad zbog priznate ozljede na radu prestane radni odnos , odnosno obavljanje djelatnosti osobnim radom, pripada mu pravo na naknadu plaće sve dok ne bude ponovno radno sposoban, odnosno dok mu nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja ne bude utvrđena invalidnost.

    Osnovicu za utvrđivanje naknade plaće čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je otvoreno bolovanje zbog ozljede na radu.

    Na koji način i pod kojim uvjetima se ostvaruje pravo na naknadu plaće kada se ona ostvaruje s osnove priznate ozljede na radu, tko utvrđuje privremenu nesposobnost za rad, do kada osiguraniku pripada pravo na naknadu kao i kako se navedeno pravo ostvaruje od trenutka prijave do priznavanja ozljede na radu pročitajte više u tiskanom izdanju.

Carinsko poslovanje

  • mr. sc. Melita Buljan mr.; sc. Bosiljko Zlopaša: Osiguranje carinskog duga - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 9/2018

    Carinsko poslovanje

    mr. sc. Melita Buljan mr.; sc. Bosiljko Zlopaša: Osiguranje carinskog duga

    Kako bi se detaljnije propisali načini, mogućnosti te sva druga postupanja prilikom osiguranja carinskog duga donesen je novi Pravilnik o osiguranju carinskog duga koji je stupio na snagu 7.6.2018. Carinski dug se odnosi na sva uvozna davanja (carinu, PDV i posebne poreze). Naime, obračun carine i PDV-a pri uvozu nastaje u trenutku puštanja robe. Roba se pušta nakon provjere uvozne carinske deklaracije (UCD), uz uvjet da je obračunati dug plaćen ili odgovarajuće osiguran. Osiguranje duga može biti pojedinačno (podnosi se za jedan pojedinačni dug po UCD-u) ili zajedničko (polaže se za više dugova koji nastaju ili bi mogli nastati, a po prethodnom odobrenju Carinske uprave o korištenju zajedničkog jamstva). Osiguranje duga može biti u obliku gotovinskog pologa te preuzete obveze jamca i zadužnice. Autori u članku pišu o osiguranju carinskog duga, vrstama osiguranja, uvjetima vraćanja osiguranja, postupanju sa ranije izdanim osiguranjima i drugim specifičnostima vezanim za osiguranje carinskog duga i pripadajućih kamata.  

     

Radno pravo

  • mr. sc. Iris Gović Penić: Mogućnost osporavanja odluke o otkazu zbog nezadovoljavanja na probnom radu prema odluci Vrhovnog suda RH od 19.12.2017. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 9/2018

    Radno pravo

    mr. sc. Iris Gović Penić: Mogućnost osporavanja odluke o otkazu zbog nezadovoljavanja na probnom radu prema odluci Vrhovnog suda RH od 19.12.2017.

    Od početka primjene Zakona o radu (Nar. nov. br. 93/14 i 127/17) aktualna je dvojba može li kod otkaza zbog nezadovoljavanja na probnom radu radnik dokazivati da je zadovoljio na probnom radu odnosno da ne postoji posebno opravdani razlog za otkaz u vidu nezadovoljavanja na probnom radu. Do nedavno o ovom pitanju nije se mogla pronaći relevantna sudska praksa utemeljena na važećem Zakonu o radu. Međutim, Vrhovni sud je 19.12.2017. donio odluku u kojoj je iznio pravno shvaćanje o ovom pitanju. O navedenoj temi pročitajte više u ovom članku.

Porezno pravo

  • Andreja Sertić Tomiček; Željko Martinović: Koncept stalne poslovne jedinice - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 9/2018

    Porezno pravo

    Andreja Sertić Tomiček; Željko Martinović: Koncept stalne poslovne jedinice

    Koncept stalne poslovne jedinice koji se razrađuje u ovom članku temelji se na odredbama OECD Modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja iz 2014. godine. Krajem 2017. godine objavljena je nova inačica OECD Modela, koja sadrži izmjene sukladno mjerama BEPS akcijskog plana, te je OECD razvio i Multilateralni instrument, odnosno Mnogostranu konvenciju o provedbi mjera povezanih s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u svrhu sprječavanja smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti kojom su uvedene novine u koncept SPJ. Međutim, budući da se u međunarodnoj i u hrvatskoj praksi još uvijek SPJ utvrđuje na „stari“ način sukladno odredbama „starog“ OECD Modela, ovaj članak se temelji na odredbama tog OECD Modela. 

    Postojanje (za porezne svrhe) SPJ-a je osnovni način da se osigura oporezivanje dobiti od ekonomskih aktivnosti koje prema ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ostvaruju nerezidenti. Ukoliko je porezni obveznik, tj. nerezidentno društvo, rezident države koja s državom izvora ima sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, OECD-ov standard se treba primijeniti u državi izvora i država izvora treba primijeniti koncept SPJ, kao što je to definirano ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, tj. potrebno je primijeniti čl. 5. OECD Modela, kako bi se podijelio porezni suverenitet između država ugovornica vezano za poslovne prihode.  Isto tako, SPJ se razlikuje od podružnice inozemnog društva, i to u tome što nema pravnu osobnost različitu od „svog sjedišta“, odnosno sjedišta društva koje posluje u inozemstvu. Međutim, unatoč tome što SPJ nema pravnu osobnost, ima određeni stupanje porezne osobnosti do te razine da se SPJ može smatrati samostalnom, u većini slučajeva kao društvo koje je neovisno od društva čiji je sastavni dio. Ako zanemarimo manje i novije inačice SPJ-a, vezano za usluge koje su pružene tijekom određenog razdoblja u državi izvora, možemo govoriti o dvije osnovne karakteristike SPJ-a , a to su stalno mjesto poslovanja i nesamostalni zastupnik.

Zaštita osobnih podataka

  • Maja Šutalo: Odnos voditelja obrade i izvršitelja obrade - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 9/2018

    Zaštita osobnih podataka

    Maja Šutalo: Odnos voditelja obrade i izvršitelja obrade

    Premda su uloge voditelja obrade i izvršitelja obrade svakodnevne u poslovnoj praksi, nije uvijek jednostavno definirati koji pravni subjekt se nalazi u kojoj ulozi. S obzirom na to da i voditelj obrade i izvršitelj obrade snose odgovornost za poštivanje odredbi GDPR-a, i to svaki imajući u vidu specifičnosti svoje uloge, prije početka svakog poslovnog procesa je potrebno definirati uloge, predvidjeti posebnosti procesa u kojem će se obrađivati osobni podaci te u što većoj mjeri transparentno regulirati međusobna prava i obveze.

    U ovom članku autorica na praktičnim primjerima prikazuje odnose voditelja obrade i izvršitelja obrade kako bi čitatelji lakše mogli utvrditi svoj status u poslovnim odnosima, te time i ispuniti svoje obveze iz GDPR-a. Po pitanju načina uređenja međusobnih prava i obveza u članku se daje i ogledni primjer ugovora između voditelja obrade i izvršitelja obrade.

Vijesti iz EU

  • Iva Uljanić Škreblin: Novi prijedlozi Europske komisije za oporezivanje digitalne ekonomije - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 9/2018

    Vijesti iz EU

    Iva Uljanić Škreblin: Novi prijedlozi Europske komisije za oporezivanje digitalne ekonomije

    Ministri financija EU-a usuglasili su se oko EU prijedloga, odnosno doprinosa raspravama na međunarodnoj razini o oporezivanju dobiti u "digitalnoj ekonomiji". Zaključci doneseni 5. prosinca 2017. poslužili su i kao referenca za daljnji rad na tom pitanju na razini EU-a, uključujući i za prijedlog zakonskih mjera Komisije koji je objavljen 21. ožujka ove godine.

    EK smatra da postojeća međunarodna porezna pravila nisu prikladna za suvremeno svjetsko gospodarstvo i da ne obuhvaćaju poslovne modele koji mogu profitirati pružajući  digitalne usluge bez da su fizički prisutni u zemlji u kojoj te usluge pružaju. Također, smatra da postojeća porezna pravila ne prepoznaju nove načine ostvarivanja profita u digitalnom svijetu, posebice ulogu koju korisnici igraju u stvaranju vrijednosti za digitalne tvrtke. Rezultat toga je odstupanje, odnosno neusklađenost između mjesta stvaranja vrijednosti i plaćanja poreza. Stoga je Komisija predložila 2 nove Direktive, prva ima za cilj reformirati pravila o oporezivanju dobiti kako bi se dobit evidentirala i oporezivala tamo gdje tvrtke imaju značajnu interakciju s korisnicima putem digitalnih kanala (dugoročno rješenje Komisije), a druga predstavlja odgovor na pozive nekoliko država članica za uvođenjem privremenog rješenja u vidu poreza koji će obuhvatiti glavne digitalne aktivnosti koje se trenutno u potpunosti ne oporezuju u EU.

    Što obuhvaćaju Prijedlozi Direktiva pročitajte u navedenom članku.

Pitajte TEB

  • mr. sc. Ida Dojčić: PDV kod smještaja i prehrane sezonskih radnika
  • Domagoj Zaloker: Gratis isporuke goriva kupcima motocikala
  • mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Uplata razlike poreza na dohodak po godišnjem obračunu
  • Nikolina Bičanić: Rashodovanje tijekom godine
  • Vedran Jelinović: Savjetovanje o odluci o otkazu u slučaju djelovanja više sindikata kod poslodavca

TEB-ov podsjetnik