arrow-up arrow-right arrow-left arrow-down basket linkedin search phone youtube google-plus instagram twitter facebook calculator

Pregled izdanja

Financije, pravo i porezi 8/2018

Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

  • dr. sc. Sandra Švaljek : Zadružno poduzetništvo u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji

Aktualno

  • Marica Houška: Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2018

    Aktualno

    Marica Houška: Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama

    Zakonom o oprostu dugova fizičkim osobama (Nar. nov., br. 62/18) uređuju se uvjeti, način i postupak otpisa dospjelih dugova fizičkih osoba za koji se provodi ovrha na novčanim sredstvima, pri čemu se uzimaju u obzir i kamate i drugi pripadajući troškovi koje fizičke osobe imaju u vezi s tim dugovanjima.

    Zakon se, što se dužnika tiče, odnosi na fizičke osobe. Pod pojmom fizičke osobe se ne smatraju fizičke osobe koje obavljaju registriarnu djelatnost  odnosno koje su registriranu djelatnost obavljale do 31.12.2017., a nad kojom se provodi ovrha na novčanim sredstvima po računu radi naplate dospjelog duga i koja se na dan stupanja na snagu još uvijek provodi. Kako bi vjerovnici otpisali dugove do određenoga iznosa moraju biti zadovoljeni propisani uvjeti na što i ukazuje autorica članka.

Financije i računovodstvo

  • Irena Slovinac: Specifičnosti poslovanja pružatelja usluga smještaja - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2018

    Financije i računovodstvo

    Irena Slovinac: Specifičnosti poslovanja pružatelja usluga smještaja

    Fizičke i pravne osobe registrirane za ugostiteljsku djelatnost mogu pružati usluge smještaja u objektima, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti.

    Usluga smještaja u objektima za smještaj u RH oporeziva je PDV-om po stopi od 13%. Na uslugu posredovanja u pružanju usluga smještaja plaća se PDV po stopi 25%.

    Poreznom obvezniku koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirane apartmane i kuće za odmor priznaje se kao rashod amortizacija te imovine pod uvjetima da je porezni obveznik registriran za djelatnost iznajmljivanja apartmana i kuće za odmor i da po osnovi korištenja apartmana i kuće za odmor ostvaruje u poreznom razdoblju prihod najmanje u visini od 5% nabavne vrijednosti takve imovine.

  • dr. sc. Josip Čičak: Priznavanje prihoda po ugovorima s kupcima u poslovanju s nekretninama prema MSFI-u 15 - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2018

    Financije i računovodstvo

    dr. sc. Josip Čičak: Priznavanje prihoda po ugovorima s kupcima u poslovanju s nekretninama prema MSFI-u 15

    IFRIC je u ožujku 2018. godine izdao pojašnjenja MSFI-a 15 - Prihodi po ugovorima s kupcima, u cilju otklanjanja nejasnoća glede priznavanja prihoda u poslovanju s nekretninama. Nejasnoće se prvenstveno odnose na trenutak priznavanja prihoda, odnosno u kojim slučajevima će se priznavati prihodi tijekom vremena, a u kojem slučaju na određeni dan.

  • Domagoj Zaloker: Evidentiranje obavljenih usluga u inozemstvo - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2018

    Financije i računovodstvo

    Domagoj Zaloker: Evidentiranje obavljenih usluga u inozemstvo

    Kako bi porezni obveznici na ispravan način primjenjivali odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost i Direktive Vijeća 2006/112/EZ, potrebno je za svaku obavljenu uslugu ispravno odrediti mjesto njenog obavljanja (oporezivanja). Nakon što se utvrdi mjesto obavljanja usluge, utvrđena je i nadležnost države u smislu ubiranja PDV-a na obavljenu uslugu. U skladu s navedenim, ako se mjestom obavljanja usluge smatra Republika Hrvatska, tada ona ima i nadležnost nad ubiranjem PDV-a na obavljenu uslugu. To znači da se PDV na takvu uslugu mora platiti u RH.  S druge strane, ako se mjestom obavljanja usluge smatra neka druga država (EU ili treća zemlja), tada ta druga država ima nadležnost nad ubiranjem PDV-a na obavljenu uslugu. To znači da se PDV na takvu uslugu mora platiti u toj drugoj državi, što pretpostavlja i obvezu tuzemnog poreznog obveznika da se raspita o svojim poreznim obvezama u toj drugoj državi.  Prilikom obavljanja usluga s elementom inozemnosti, svaki tuzemni porezni obveznik trebao bi prvo utvrditi porezni status inozemnog primatelja usluge, odnosno radi li se o poreznom obvezniku ili osobi koja nije porezni obveznik.  Porezni status inozemnog primatelja usluge, kao i vrsta usluge koja se obavlja određuju u kojoj će se državi takva usluga oporezivati PDV-om. Ako je primatelj usluga porezni obveznik (tzv. B2B usluge), tada usluge, u smislu utvrđivanja mjesta njenog obavljanja (oporezivanja), možemo podijeliti na: usluge čije se mjesto obavljanja utvrđuje prema propisanom temeljnom načelu i usluge čije se mjesto obavljanja utvrđuje prema propisanim izuzecima od temeljnog načela. Na isti način možemo podijeliti i usluge koje se obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici (tzv. B2C usluge).

Revizija

  • Nenad Šimunec: Imenovanje revizora društva u 2018. godini - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2018

    Revizija

    Nenad Šimunec: Imenovanje revizora društva u 2018. godini

    Svi obveznici zakonske revizije imaju obvezu imenovati revizora za zakonsku reviziju najkasnije tri mjeseca prije završetka izvještajnog razdoblja na koje se odnosi revizija. U članku, naglasak je stavljen na način i uvjete imenovanja revizora za subjekte od javnog interesa koji su značajno promijenjeni.

Porezi i doprinosi

  • mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Programske kontrole i verifikacija PD obrasca za 2017. godinu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2018

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Programske kontrole i verifikacija PD obrasca za 2017. godinu

    Prijavu poreza na dobit za 2017. godinu na novom Obrascu PD trebali su podnijeti obveznici poreza na dobit, koji obavljaju gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi. Ako su porezni obveznici prema računovodstvenim propisima razvrstani u velike i srednje poduzetnike ili su obveznici PDV-a, Obrazac PD trebao se dostaviti do 30.4.2018. elektroničkim putem u okviru elektroničkih usluga Porezne uprave, odnosno korištenjem sustava ePorezna. Obrada i verifikacija zaprimljenih Obrazaca PD obavlja se uz dvije vrste kontrola: sadržajno (logičku) kontrolu, koju obavlja referent prema podacima s kojima raspolaže, te formalno računsku (matematičku) kontrolu, koju provodi informacijski sistem automatski pri unosu prijava, prema programskom rješenju. Radi navedenih kontrola, poreznu prijavu nije moguće obraditi ako iskazani podaci u prijavi nisu usklađeni s podacima o kojima PU vodi analitičku evidenciju. Stoga su porezni obveznici bili dužni prije predaje Obrasca PD sa nadležnom ispostavom PU raščistiti dugovna odnosno preplatna salda, napraviti kontrolu knjiženja na knjigovodstvenim karticama, te usuglasiti vlastite evidencije s analitičkim evidencijama PU. U članku se navodi koje sve radnje provodi Porezna uprava prije konačne verifikacije podnesenih Prijava poreza na dobit.

  • mr. sc. Ida Dojčić: Oporezivanje charter usluga - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2018

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Ida Dojčić: Oporezivanje charter usluga

    Charter djelatnost je iznajmljivanje plovila ili pružanje usluge smještaja na plovilu u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH, sukladno posebnom propisu kojim je regulirano pružanje usluga u nautičkom turizmu. Charter djelatnost uključuje najam plovnih objekata, koji se oporezuje primjenom opće stope PDV-a (25%), te uslugu smještaja gostiju na plovilu, na koju se primjenjuje povlaštena porezna stopa (13%). Primjena porezne stope od 13% ili 25% ovisi o vrsti ugovorenog i obavljenog posla. Ako porezni obveznik iznajmljuje plovilo, pri čemu ne obavlja ujedno i uslugu smještaja na plovilu koje stavlja na raspolaganje u tuzemstvu (najviše do 90 dana) drugom poreznom obvezniku ili fizičkoj osobi, tada se takav najam oporezuje PDV-om po stopi 25%. S druge strane, ako tuzemna charter kompanija iznajmljuje plovilo i stavlja ga na raspolaganje izvan RH, PDV se obračunava i plaća u onoj državi u kojoj je plovilo stavljeno na raspolaganje korisniku, te ne podliježe PDV-u u RH. Uslugu smještaja na plovilu može obavljati i putnička agencija (tuzemna ili inozemna), i to vlastitim ili iznajmljenim plovilom. Porezni obveznik koji prema ugovoru sa korisnikom usluge, putničkom agencijom ili nekom drugom osobom obavlja usluge smještaja na plovilu, na obavljenu uslugu smještaja obračunava PDV po stopi sniženoj stopi od 13%. Također, u svrhu ispravnog utvrđivanja mjesta oporezivanja usluge chartera, charter kompanija mora, bez obzira na zastavu plovila, voditi računa o tome što nalažu propisi države u kojoj je luka ukrcaja putnika. U članku se pojašnjavaju pravila oporezivanja charter usluga PDV-om, kao i tretman plovila kao poduzetničke imovine u smislu poreza na dobit.

  • Dinko Lukač: Putnički promet i povrat PDV-a - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2018

    Porezi i doprinosi

    Dinko Lukač: Putnički promet i povrat PDV-a

    Od plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke dobara (osim isporuke goriva i dobara za opremanje i opskrbu bilo kojeg prijevoznog sredstva koje se koristi u privatne svrhe) koja iz Republike Hrvatske (RH) otpremi ili preveze izvan Europske unije (EU) sam kupac koji nema sjedište u RH ili neka druga osoba za njegov račun. Oslobođenje od PDV-a za dobra u putničkom prometu ostvaruje se naknadno, tj. tek kad isporučitelj dobara (porezni obveznik) primi dokaz o izvozu dobara od strane putnika. Putnik (tj. kupac) pri naknadnom oslobođenju od PDV-a ima pravo tražiti povrat PDV-a za iznesena dobra ako je ispunio sve propisane uvjete. Kako i kada se taj povrat poreza može ostvariti u putničkom prometu, te koje obrasce i evidencije porezni obveznik pri tome mora izdati i voditi radi pravilnog iskazivanja povrata PDV-a u poreznim prijavama i poslovnim knjigama može se pročitati u članku.

     

  • prof. dr. sc. Nikola Mijatović: Oporezivanje dohotka športaša - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2018

    Porezi i doprinosi

    prof. dr. sc. Nikola Mijatović: Oporezivanje dohotka športaša

    Oporezivanje dohotka sportaša u Republici Hrvatskoj, neovisno o tome je li riječ o sportašima koji se natječu u pojedinačnim sportskim natjecanjima ili je riječ o sportašima koji sudjeluju u  momčadskim natjecanjima, uređeno je Zakonom o porezu na dohodak, a pri oporezivanju sportaša od važnosti je i Zakon o doprinosima te Zakon o porezu na dobit. Pritom Zakon o sportu, u čl. 5., propisuje kako sustav sporta u RH čine fizičke i pravne osobe, te školska sportska društva bez pravne osobnosti. Fizičkim osobama u sustavu sporta smatraju se sportaši, treneri, osobe osposobljene za rad u sportu, osobe koje sudjeluju u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja (sportski sudac, sportski delegat i sportski povjerenik) te menadžeri u sportu. Pravnim osobama u sportu smatraju se udruge, trgovačka društva i ustanove.

    Sportaš obavljajući svoju sportsku djelatnost može, ovisno o načinu ostvarivanja dohotka i ugovornom odnosu s isplatiteljem, od ukupno navedenih tri vrste dohotka: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti i drugi dohodak. Način oporezivanja ostvarenog dohotka ovisi o izvoru dohotka o čemu i piše autor članka.

Proračunsko računovodstvo

  • Irena Slovinac: Obavljanje trgovine kod proračunskih korisnika - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2018

    Proračunsko računovodstvo

    Irena Slovinac: Obavljanje trgovine kod proračunskih korisnika

    Trgovina je gospodarska djelatnost kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini u svrhu ostvarivanja dobiti ili drugog gospodarskog učinka. Može se obavljati kao trgovina na veliko i kao trgovina na malo. Osim trgovca, djelatnost trgovine mogu obavljati i druge osobe navedene u čl. 5. st. 1. Zakona o trgovini (u nastavku: ZOT), među kojima su i ustanove i slične pravne osobe (proračunski korisnici). Pri obavljanju trgovine proračunski korisnici ponašaju se, tj. imaju iste obveze kao i gospodarski subjekti. Proračunski korisnici, radi ostvarivanja svojih ciljeva, a sukladno odredbama statuta ili drugih općih akata, mogu prodavati isključivo svoje proizvode na malo izvan prodavaonica, i to na ZOT-om propisanim mjestima.

    Da bi ustanove prodavale svoje proizvode moraju ispunjavati uvjete iz čl. 12. ZoT-a ( - minimalne tehničke uvjete kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema i sredstva te - opće sanitarne i zdravstvene uvjete i uvjete sukladne propisima o hrani). Ustanova koja obavlja djelatnost trgovine obvezna je sastavljati isprave i voditi evidencije propisane ZOT-om i računovodstvenim propisima.

    Ukoliko ustanove prodaju svoje proizvode moraju se pridržavati i odredbi Zakona o zaštiti potrošača.

    Kada proračunski korisnici obavljaju djelatnost trgovine (ili neku gospodarsku djelatnost) čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, dužni su upisati se u registar poreznih obveznika u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti. Proračunski korisnici koji se smatraju obveznicima poreza na dobit, smatraju se i obveznicima fiskalizacije (prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom).

Neprofitne organizacije

  • Irena Slovinac: Obveza fiskalizacije kod neprofitnih organizacija - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2018

    Neprofitne organizacije

    Irena Slovinac: Obveza fiskalizacije kod neprofitnih organizacija

    Neprofitne organizacije koje, sukladno svom statutu, obavljaju neku gospodarsku djelatnost i po toj osnovi su obveznici poreza na dobit, smatraju se i obveznicima fiskalizacije. Neprofitne organizacije – obveznice fiskalizacije, sukladno Zakonu o fiskalizaciji, moraju: donijeti (imati) interni akt i u njemu propisati popis poslovnih prostora te dodijeljene oznake poslovnih prostora i način numeriranja računa, te prilagoditi sadržaj računa (broj računa mora biti u tri dijela: uz podatke propisane Zakonom o PDV-u odnosno OPZ-om, mora biti navedeno: vrijeme izdavanja, računa (sat i minuta), oznaka operatera i način plaćanja, a ako je račun naplaćen gotovinom mora sadržavati i Jedinstveni identifikator računa - JIR); donijeti odluku o blagajničkom maksimumu; istaknuti obavijest (naljepnicu) o obvezi izdavanja računa te obvezi kupca da preuzme i zadrži izdani račun; elektroničkim putem dostaviti Ministarstvu financija Poreznoj upravi4 podatak o proizvođaču i/ili održavatelju programskog rješenja; ako račune naplaćuju gotovinom elektroničkim putem dostaviti Poreznoj upravi podatak o poslovnim prostorima u kojima se obavlja djelatnost.

Poslovanje obrtnika

  • Krešimir Vranar: Nabava dugotrajne imovine na financijski leasing u obrtničkoj djelatnosti - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2018

    Poslovanje obrtnika

    Krešimir Vranar: Nabava dugotrajne imovine na financijski leasing u obrtničkoj djelatnosti

    Financijski leasing je jedan od oblika financiranja nabave dugotrajne imovine, a u članku se pojašnjava knjigovodstveni i porezni aspekt nabave dugotrajne imovine na financijski leasing u obrtničkoj djelatnosti uz praktični primjer evidentiranja nabavljene dugotrajne imovine na financijski leasing u propisanim knjigama.

Plaće i naknade plaća

  • Gordana Lončar: Ostvarivanje prava na poreznu olakšicu po osnovi udomljenog djeteta - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2018

    Plaće i naknade plaća

    Gordana Lončar: Ostvarivanje prava na poreznu olakšicu po osnovi udomljenog djeteta

    Jedno od često postavljenih pitanja, a vezano uz korištenje pripadajućeg osobnog odbitka, je i to može li član udomiteljske obitelji (supružnik) koji nije u rješenju o pravu na usluge skrbi izvan vlastite obitelji u udomiteljsku obitelj imenovan kao nositelj, koristiti poreznu olakšicu odnosno dijeliti istu sa suprugom koja je u rješenju o udomiteljstvu navedena kao udomitelj (obzirom da je isti član udomiteljske obitelji, ali ne i udomitelj). Autorica u članku obrazlaže zašto uvećani osobni odbitak za to dijete može koristiti samo udomitelj - fizička osoba na čije ime je izdana dozvola za obavljanje udomiteljstva.

  • mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Plaće osoba zaposlenih u kućanstvu – obračun obveza i iz - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2018

    Plaće i naknade plaća

    mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Plaće osoba zaposlenih u kućanstvu – obračun obveza i iz

    Osobe koje rade u kućanstvu izjednačene su sa svim ostalim radnicima te je poslodavac (fizička osoba) obvezan s njima sklopiti ugovor o radu, uz prijavu na obvezna osiguranja i isplatu primjerene plaće. U članku je dat pregled obveza poslodavca glede obračuna propisanih obveza i izvješćivanja nadležnih tijela. Naime, kao i svi ostali poslodavci, tako su i poslodavci fizičke osobe obvezni pridržavati se odredbi propisa uz minimalnu plaću te obvezu izvještavanja Porezne uprave o isplaćenim plaćama na Obrascu JOPPD, primjenjujući posebne oznake propisane za rad osoba u kućanstvu.

Poslovanje s inozemstvom

  • Tamara Babić: Oplemenjivanje i Intrastat obrazac - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2018

    Poslovanje s inozemstvom

    Tamara Babić: Oplemenjivanje i Intrastat obrazac

    Oplemenjivanje je radnja koja obuhvaća širok spektar aktivnosti u cilju stvaranja novog ili značajno poboljšanog proizvoda, kao što su: proizvodnja, izgradnja, sklapanje, poboljšanje, renoviranje, promjena, izvedba, unapređivanje sklopova, modificiranje, pretvorba, obrada, prerada, itd. Trgovinske transakcije poznate pod nazivom „oplemenjivanje“ jedan su od najkompleksnijih slučajeva prijavljivanja robe u Intrastat obrascu. Iako postoje općenita pravila i smjernice, većinom je svaku transakciju oplemenjivanja potrebno razmotriti pojedinačno te utvrditi ključne činjenice koje su važne za ispravno popunjavanje Intrastat obrasca. Na primjerima iz prakse u članku se pojašnjava metodologija prijave postupka oplemenjivanja u Intrastat obrascu.

     

Radno pravo

  • Ljubica Đukanović: Plaća i naknada plaće prema Zakonu o radu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2018

    Radno pravo

    Ljubica Đukanović: Plaća i naknada plaće prema Zakonu o radu

    Plaća je iznos novca kojeg poslodavac plaća radniku mjesečno za izvršeni rad na temelju sklopljenog ugovora o radu, a naknada plaće je iznos koji se određuje od plaće i u određenom postotku isplaćuje radniku kada zbog opravdanih razloga nije u mogućnosti izvršavati svoju obvezu rada. Pravo svakog radnika na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život definirano je Ustavom Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90 - 05/14) i ona predstavlja ugovoreni iznos plaće za izvršeni rad.

    Plaća je iznos novca koga poslodavac plaća radniku u pravilu mjesečno za rad na osnovu sklopljenog ugovora o radu. Naplativost je bitan element radnog odnosa, odnosno radni odnos je pravni odnos između ugovornih strana koji ima svoje bitne elemente i to: dobrovoljnost, osobno obavljanje rada, subordinacija i plaća kao davanje poslodavca za rad radnika.

    Element naplativosti radnog odnosa je jedan od bitnih elemenata koji proizvodi poseban dužničko – vjerovnički odnos između subjekata tog odnosa. Naime, čl. 7. st. 1.  Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14 i 127/17)  propisuje da je poslodavac obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao, što znači da se radi o oneroznom (naplativom) pravnom poslu.

    Za izvršeni rad poslodavac je obvezan radniku obračunati i isplati plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu. Temeljne odredbe koje se odnose na obračun i isplatu plaće, kojih se moraju pridržavati poslodavac i radnik kao ugovorne strane, su odredbe ZR-a.

    Prema ZR-u  temeljni akt kojim bi se morala urediti plaća je kolektivni ugovor. Ukoliko osnove i mjerila za određivanje plaća nisu uređena kolektivnim ugovorom u tom slučaju se osnove i mjerila uređuje pravilnikom o radu.

    Člankom 26. ZR-a je propisano da je poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika obvezan donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim između ostalog uređuje plaće, organizaciju rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom.

    Kako i koje mogućnosti daje ZR za određivanje plaće i naknade plaće pročitajte opširnije u tiskanom izdanju.

Javna nabava

  • Marko Emer: Zakon o eRačunu u javnoj nabavi- poticaj digitalizacije cijelog gospodarstva - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2018

    Javna nabava

    Marko Emer: Zakon o eRačunu u javnoj nabavi- poticaj digitalizacije cijelog gospodarstva

    Kao država članica Europske unije, Republika Hrvatska je obvezna u svoj pravni poredak prenijeti Direktivu 2014/55/EU Europskog parlamenta i vijeća od 16. travnja 2014. o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi. Prema Prijedlogu Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, RH će to učiniti 1.12.2018., od kojeg datuma će obveznici javne nabave biti obvezni zaprimati i strojno obrađivati isključivo elektroničke račune. Posljedično tome, Zakon obvezuje i sve gospodarske subjekte koji sklapaju ugovore o javnoj nabavi s naručiteljima, dok će obveznici javne nabave morati izdavati eRačune počevši od 1.7.2019. godine.

    Što je eRačun, koje procedure obuhvaća Prijedlog zakona, te kako se čim bolje i kvalitetnije pripremiti za njegovo stupanje na snagu, teme su o kojima piše u autor u ovome članku.

Mirovinsko osiguranje

  • Vesna Dejanović: Prijava-promjena podataka o utvrđenom stažu osiguranja i osnovici – tiskanica MPP-1 - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2018

    Mirovinsko osiguranje

    Vesna Dejanović: Prijava-promjena podataka o utvrđenom stažu osiguranja i osnovici – tiskanica MPP-1

    U HZMO-u osiguranici ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja, a svi podaci o osiguranicima pohranjeni su u matičnoj evidenciji Zavoda.

    Kod rješavanja zahtjeva za priznavanje prava iz mirovinskog osiguranja od presudne je važnosti staž osiguranja i ostvarena plaća. Podaci o stažu osiguranja izvode se na temelju radnog vremena i prijavno-odjavnih podataka (iz prijava o početku osiguranja M-1P i prijava o prestanku osiguranja M-2P) registriranih u matičnoj evidenciji Zavoda.

    Ako je automatski izvedeni podatak o stažu osiguranja i plaći/osnovici označen kao pogrešan ili ga nije bilo moguće izvesti, podaci se prikupljaju u postupku redovne kontrole.

    Na temelju odredaba Zakona i Pravilnika, tiskanicu MPP-1 obveznici su dužni uspostaviti i dostaviti Zavodu u slučaju: ako se u postupku kontrole podataka o stažu osiguranja, osnovicama za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja kao i ostvarivanja prava na mirovinu utvrdi da za osiguranika nisu evidentirani svi podaci o osnovicama i stažu osiguranja u evidencijama kao i u slučaju  ispravka podataka o stažu i osnovici utvrđenih u postupku kontrole podataka o stažu osiguranja i osnovicama za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. Kako popuniti navedenu tiskanicu te o čemu posebno valja voditi računa pročitajte u članku.

Zaštita osobnih podataka

  • Vedran Jelinović: Službenik za zaštitu podataka - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 8/2018

    Zaštita osobnih podataka

    Vedran Jelinović: Službenik za zaštitu podataka

    Obveza imenovanja službenika za zaštitu podataka postoji za voditelje obrade i za izvršitelje obrade. Prema Općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka svako tijelo javne vlasti ili javno tijelo dužno je imenovati službenika za zaštitu podataka, dok u privatnom sektoru službenika za zaštitu podataka moraju imenovati one organizacije čije se osnovne djelatnosti sastoje od određenih postupaka obrade osobnih podataka. O kojim postupcima obrade je riječ, pojašnjava se u ovome članku.

    Opća uredba o zaštiti osobnih podataka propisuje obveze kojih su se dužni pridržavati voditelji obrade i izvršitelji obrade u pogledu ove funkcije, te uređuje zadaće koje mora ispunjavati službenik za zaštitu podataka, kao i stručne kompetencije i vještine koje mora posjedovati.

Pitajte TEB

  • Irena Slovinac: Porezni tretman predujma za smještaj i otkaza rezervacije
  • Jasminka Rakijašić: Najam parkirnih mjesta za potrebe radnika
  • Dinko Lukač: Iznos doprinosa za nezaposlenog direktora
  • Ljubica Đukanović: Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

TEB-ov podsjetnik