Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

• dr. sc. Predrag Bejaković: Mirovinska reforma i opravdanost podizanja zakonske dobi za odlazak u mirovinu

Aktualno

• Domagoj Zaloker: Nabava i korištenje osobnih automobila od 1.1.2018. - prema novoj Uputi Porezne uprave - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2018

  Aktualno

  Domagoj Zaloker: Nabava i korištenje osobnih automobila od 1.1.2018. - prema novoj Uputi Porezne uprave

  Od 1.1.2018. promijenio se način priznavanja prava na odbitak pretporeza prilikom nabave i korištenja osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, kao i način poreznog priznavanja svih troškova njihovog korištenja, temeljem čega je dana 3. travnja 2018. Središnji ured Porezne uprave na svojim internet stranicama objavio novu Uputu u vezi poreznog tretmana prijevoznih sredstava (u nastavku: Uputa PU). Od 1.1.2018. stupile su na snagu odredbe izmijenjenog čl. 61. st. 2. Zakona o PDV-u kojima je propisano da porezni obveznik ne može odbiti 50% pretporeza obračunanog za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima. Nadalje, ne dopušta se odbitak pretporeza za nabavu prijevoznih sredstava koji se odnosi na iznos iznad 400.000,00 kn nabavne vrijednosti. Nova pravila odbitka pretporeza kod nabave osobnih automobila kupnjom ili putem financijskog leasinga primjenjuju se za osobne automobile nabavljene nakon 31.12.2017. S druge strane, nova pravila odbitka pretporeza kod nabave dobara i usluga povezanih s osobnim automobilima (održavanje, gorivo i sl.) te troškova najma (operativnog leasinga) primjenjuju se od 1.1.2018. neovisno o tome jesu li ti osobni automobili nabavljeni do 31.12.2017. ili nakon tog datuma. Navedeno je potvrđeno Uputom PU. Prema Uputi PU, dio nepriznatog pretporeza (50%) uputno je posebno evidentirati kao dio nabavne vrijednosti osobnog automobila, koji će uvećavati osnovicu poreza na dobit tijekom razdoblja korištenja takvog sredstva, pod uvjetom da se temeljem korištenja osobnog automobila ne utvrđuje porez na dohodak (plaća) u naravi. Od 1.1.2018. porezno nepriznatim troškovima koji uvećavaju osnovicu poreza na dobit smatra se 50% troškova nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i sl.) poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća. Do 31.12.2017. porezna osnovica uvećavala samo za 30% navedenih troškova. Osobni automobili čija nabavna vrijednost prelazi 400.000,00 kn imaju dodatna porezna ograničenja u svezi priznavanja troškova amortizacije. Prema čl. 12. st. 13. Zakona o PD-u, trošak amortizacije onog dijela nabavne vrijednosti koja prelazi 400.000,00 kn povećava osnovicu poreza na dobit odnosno ne smatra se porezno priznatim troškom. Porezni tretman nepriznatog pretporeza kod ostalih troškova korištenja osobnih automobila ovisi o tome obračunava li se za korištenje osobnog automobila  plaća (dohodak) ili ne. Stoga, kada se radi o korištenju osobnog automobila za osobni prijevoz temeljem kojeg se korisniku automobila ne obračunava plaća (dohodak), iznos nepriznatog pretporeza u cijelosti se smatra porezno nepriznatim troškom. S druge strane, kada poduzetnici po osnovi korištenja osobnog automobila korisniku automobila obračunavaju plaću (dohodak), tada su svi troškovi korištenja porezno priznati uključujući i iznos nepriznatog pretporeza.

  U članku detaljno prikazujemo sva porezna i računovodstvena postupanja sa službenim osobnim automobilima od 1.1.2018. uvažavajući odredbe poreznih propisa i tekst predmetne Upute PU.

   

• Marijana Herceg: Novosti u sustavu poreza na dobit - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2018

  Aktualno

  Marijana Herceg: Novosti u sustavu poreza na dobit

  U okviru posljednje porezne reforme izmijenjen je Zakon o porezu na dobit, te su slijedile prateće izmjene Pravilnika o porezu na dobit. Dio izmijenjenih odredbi Zakona stupio je na snagu početkom 2018. godine, a došlo je i do novih izmjena provedbenog propisa. Posljednje izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dobit objavljene su u Narodnim novinama br. 2/18, a primjenjuju se za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2017. Ovim je izmjenama Pravilnika ukinuta obveza vođenja evidencije o isplaćenim i podmirenim predujmovima dobiti te dostavljanja iste uz Prijavu poreza na dobit. Druga mjera odnosi se na pojednostavljenje pri sastavljanju Izvješća o poslovnim događajima s povezanim osobama - Obrasca PD-IPO.  Posljednjim izmjenama Pravilnika izmijenjena je Prijava poreza na dobit prema novčanom načelu – Obrazac PD-NN i Izvješće o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu – Obrazac PD-PO, te se novi obrasci PD-NN i PD-PO primjenjuju za razdoblja koja su počela teći od 1. siječnja 2017. i nadalje. U članku su prikazane novosti u sustavu oporezivanja dobiti, koje se primjenjuju na porezna razdoblja započeta od 1.1.2017., te one čija je primjena krenula od 1.1.2018. godine.

• Ljubica Đukanović: : Uredba o zaštiti osobnih podataka – GDPR - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2018

  Aktualno

  Ljubica Đukanović: : Uredba o zaštiti osobnih podataka – GDPR

  Zaštitu osobnih podataka fizičkih osoba od 25.5.2018. svi voditelji obrade moraju uskladiti s Uredbom o zaštita osobnih podataka - GDPR. Toga dana prestaje važiti Zakon o zaštiti osobnih podataka koji se primjenjuje do zaključno 24.5.2018.

  Opća Uredba o zaštiti podataka  (u nastavku: Uredba) utvrđuje pravila povezana sa zaštitom pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka i pravila povezana sa slobodnim kretanjem osobnih podataka i izravno se primjenjivati u svim državama članicama Evropske unije.

  Danom pune primjene Uredbe svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi izravno  ili  neizravno,  osobito  uz  pomoć  identifikatora svi voditelji obrade moraju obrađivati na način kako to nalaže Uredba.

  Osobni podaci su svi podaci koji se odnose na fizičku osobu i njihova obrada se može obavljati samo za svrhe koje su točno određene u vrijeme prikupljanja uz ograničenu pohranu.

  Implementacija Uredbe zahtijeva tehnološke promjene IT-a i informacijske sigurnosti, ali te promjene samo su jedan dio zahtjeva koji se moraju ispuniti, dok se drugi dio zahtjeva odnosi na promjenu pristupa korištenju osobnih podataka.

  O obveznicima primjene i načinu obrade kao i dugim pitanjima vezanim uz primjenu Uredbe više pročitajte u tiskanom izdanju.

• Darko Marečić: Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2018

  Aktualno

  Darko Marečić: Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

  Zakon  definira OPG  kao prepoznatljiv i tradicijski prihvatljiv organizacijski oblik poljoprivrednika koji ima svojstvo fizičke osobe, a predstavlja ga nositelj OPG-a kao odgovorna osoba, koji odgovara za obveze koje nastaju poslovanjem OPG-a  svojom imovinom. Zakon definira razlikovni okvir za poljoprivredna gospodarstva koja se poljoprivredom bave u vrlo ograničenom obuhvatu u okviru vlastitih potreba  (nekomercijalna gospodarstva) od onih koja se poljoprivredom bave u proizvodnom, poduzetničkom i tržišno orijentiranom obuhvatu (komercijalna gospodarstva). Fizičke osobe koje su upisane kao OPG u Upisnik poljoprivrednika prije 5.4.2018. dužne su svoj organizacijski oblik i status uskladiti sukladno novom Zakonu do 5.10.2018.

Financije i računovodstvo

• Irena Slovinac: Predujmovi - računovodstveni i porezni aspekt - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2018

  Financije i računovodstvo

  Irena Slovinac: Predujmovi - računovodstveni i porezni aspekt

  Za primatelja predujma predujam predstavlja obvezu, a za davatelja potraživanje za unaprijed plaćenu robu ili usluge. Porezni obveznik koji primi predujam obvezan je izdati račun za predujam i u njemu obračunati PDV. Ako je predujam primljen za isporuke za koje se primjenjuje „tuzemni prijenos porezne obveze“, ovaj institut se primjenjuje i na predujam. Obveza obračuna PDV-a i izdavanja računa za predujam ne nastaje za predujam pri stjecanju dobara i isporukama unutar EU, te izvoza ili uvoza.

• mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja za 2017. godinu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2018

  Financije i računovodstvo

  mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja za 2017. godinu

  Konsolidirani financijski izvještaji predstavljaju financijske izvještaje grupe poduzetnika kao da se radi o jednom poduzetniku, odnosno prikazuju financijski položaj i uspješnost grupe kao cjeline. Grupa poduzetnika sastoji se od matičnog društva koje nad jednim ili više poduzetnika (ovisno društvo) ima pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama, tj. ostvaruje kontrolu. U članku se navode obveznici konsolidacije, a na praktičnom primjeru pojašnjava način sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja.

Porezi i doprinosi

• Jasminka Rakijašić: Dividende i udjeli u dobiti fizičkih osoba izravno iz inozemstva - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2018

  Porezi i doprinosi

  Jasminka Rakijašić: Dividende i udjeli u dobiti fizičkih osoba izravno iz inozemstva

  Dividende i udjeli u dobiti koje tuzemni porezni obveznici ostvare izravno iz inozemstva podliježu oporezivanju u Republici Hrvatskoj. Na koji način porezni obveznici mogu podmiriti svoju poreznu obvezu i izvijestiti na propisanim izvješćima, predmet je ovog članka.

• Sandra Pezo: Iskazivanje obračunatih zateznih kamata na doprinos za MO II. stup na obrascu JOPPD - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2018

  Porezi i doprinosi

  Sandra Pezo: Iskazivanje obračunatih zateznih kamata na doprinos za MO II. stup na obrascu JOPPD

  Svaki isplatitelj je dužan izvijestiti Poreznu upravu na obrascu JOPPD o izvršenim isplatama primitaka fizičkim osobama, te izvršiti uplatu u skladu sa zaduženjima na navedenom obrascu. Kada isplatitelj zakasni s plaćanjem doprinosa, poreza na dohodak obvezan je platiti kamatu na zaduženu glavnicu. Za svako kašnjenje prilikom plaćanja javnih davanja (doprinosa, poreza) Porezna uprava obračunava zatezne kamate uplatitelju i zadužuje ih na njegovoj poreznoj kartici. Zaduženje obračunate zatezne kamate na doprinos za II. stup MO obavlja isključivo uplatitelj podnošenjem obrasca JOPPD kada kasni s uplatom navedenog doprinosa za konkretnu fizičku osobu. U članku autorica piše o dospijeću doprinosa za II. stup MO, obračunu zatezne kamate te izvješćivanju na obrascu JOPPD.   

• Andreja Sertić Tomiček: Multilateralni instrument - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2018

  Porezi i doprinosi

  Andreja Sertić Tomiček: Multilateralni instrument

  Multilateralni instrument predstavlja mjeru 15. BEPS akcijskog plana (BEPS - Base Erosion and Profit Shifting – smanjenje porezne osnovice i preusmjeravanje dobiti). BEPS je projekt OECD–a i G20 grupe započet 2011. godine, te se odnosi na strategije za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja kojima se istražuju propusti i neusklađenosti u poreznim propisima sa svrhom preusmjeravanja dobiti u jurisdikcije s niskim ili bez poreznih stopa, što za posljedicu ima neplaćanje poreza na dobit ili plaćanje poreza na dobit u vrlo malim iznosima. Multilateralnim instrumentom se mijenjaju ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje su potpisnici usuglasili i uskladili međusobno. DO sada je Multilateralnim instrumentom pokriveno oko 85% ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, dok su za ostale ugovore već započeli novi bilateralni pregovori ili potpisnici nastavljaju s usklađivanjem ugovora te će kasnije odlučiti hoće li dodati ugovor na popis u Multilateralni instrument ili će izmijeniti postojeći ugovor putem dodatnog protokola kojim se mijenja i nadopunjuje ugovor. U članku se daje uvid u osnovne značajke Multilateralnog instrumenta, odnosno Mnogostrane konvencije o provedbi mjera povezanih s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u svrhu sprječavanja smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti.

• mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Sezonski rad u poljoprivredi - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2018

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Sezonski rad u poljoprivredi

  Način zapošljavanja na  privremenim/povremenim poslovima u poljoprivredi propisan je Zakonom o poticanju zapošljavanja. U članku je dan pregled obveza poslodavaca, pravnih i fizičkih osoba, koje zapošljavaju navedene osobe, a vezano uz sklapanje ugovora te plaćanje propisanih obveza.

  Navedena problematika regulirana je  i podzakonskim propisima, i to: Pravilnikom o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi i vrijednosnog kupona  te Odlukom o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2018. godinu.

  Poslodavac unaprijed plaća dnevni iznos doprinosa za obvezna osiguranja kupnjom vrijednosnog kupona, i to za: îmirovinsko osiguranje I. stup (20%/15%)i II. stup (5%) îdoprinos za zaštitu zdravlja na radu(0,5%) te î doprinos za zapošljavanje(1,7%),na propisanu dnevnu osnovicu (čl. 9. st. 2. Pravilnika). Na kuponu je naznačen iznos plaćenog dnevnog doprinosa.

  Dnevna osnovica za obračun doprinosa za 2018. propisana je u iznosu od 106,93 kn[(8.020 x 0,4) : 30]. Temeljem navedene dnevne osnovice,dnevna svota doprinosa/vrijednost kupona iznosi 23,74 kn (106,93 x 22,2%), a najniža dnevna zarada sezonskog radnika u poljoprivredi za 2018. ne može iznositi manje od 83,19 kn (neto).

Proračunsko računovodstvo

• Nikolina Bičanić: Dugotrajna nefinancijska imovina (i sitni inventar) - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2018

  Proračunsko računovodstvo

  Nikolina Bičanić: Dugotrajna nefinancijska imovina (i sitni inventar)

  U ovome članku pojašnjava se klasifikacija imovine po vrsti, trajnosti i funkciji, prikazuju se primjeri knjiženja nabave i drugog stjecanja te otuđenja dugotrajne nefinancijske imovine (uključujući primljene i dane donacije te imovine), dana su pojašnjenja za utvrđivanje nabavne vrijednosti imovine, te za druga pitanja u vezi s tom imovinom.

Neprofitne organizacije

• Irena Slovinac: Novine u pružanju usluga u turizmu kod neprofitnih organizacija - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2018

  Neprofitne organizacije

  Irena Slovinac: Novine u pružanju usluga u turizmu kod neprofitnih organizacija

  Udruge, ustanove, savezi, škole i druge neprofitne organizacije mogu pružati pojedine usluge u turizmu bez svrhe stjecanja dobiti. Zakon o pružanju usluga u turizmu koji je stupio na snagu 1.1.2018. uvodi novine u uvjetima i obvezama prilikom pružanja ovih usluga i od strane neprofitnih organizacija. Neprofitne organizacije mogu organizirati putovanje do dva dana, uključujući jedno noćenje i to najviše 3 puta godišnje. Vjerske zajednice za organiziranje putovanja moraju imati pisano odobrenje nadležnog tijela vjerske zajednice. Škole, visoka učilišta i druge odgojno-obrazovne ustanove mogu za svoje učenike, studente odnosno polaznike ili štićenike organizirati izlet radi ostvarivanja nastavnih i odgojno-obrazovnih sadržaja. Organizacija putovanja više se ne prijavljuje Turističkoj inspekciji Ministarstva turizma.

Poslovanje obrtnika

• Vranar Krešimir: Sezonsko poslovanje obrta - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2018

  Poslovanje obrtnika

  Vranar Krešimir: Sezonsko poslovanje obrta

  Fizičke osobe - obrtnici, uz propisane uvjete, mogu djelatnost obavljati i sezonski, ali najdulje do 6 mjeseci godišnje. U članku autor pojašnjava koje se djelatnosti mogu obavljati kao sezonski obrti, te piše o obvezama obrtnika kada djelatnost obavljaju sezonski.

  Vrijeme obavljanja sezonskog obrta određuje se na temelju zahtjeva obrtnika.

  U vrijeme sezonskog obavljanja obrtničke djelatnosti obrtnik ima svojstvo osiguranika u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju.

  Navedeni porezni obveznici obvezni su plaćati doprinose za obvezna osiguranja u ukupnom iznosu od 37,2% na osnovicu koja za 2018. Iznosi 5.213,00 kn.

  Sezonski obrtnici plaćaju predujam poreza na dohodak na temelju rješenja Porezne uprave, mjesečno, najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Godišnju poreznu prijavu na Obrascu DOH podnose Poreznoj upravi najkasnije do kraja veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

  Sezonski obrtnik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost u kalendarskoj godini ne plaća predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti do podnošenja prve godišnje prijave na Obrascu DOH.

Plaće i naknade plaća

• Dražen Opalić: Primjena najniže osnovice za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2018

  Plaće i naknade plaća

  Dražen Opalić: Primjena najniže osnovice za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa

  Mjesečna osnovica za obračun doprinosa za osobu osiguranu po osnovi radnog odnosa propisana je u visini mjesečne plaće na koju radnik ostvaruje pravo prema izvorima radnog prava. Kako radnik za obavljeni rad ima pravo na plaću koja ne može biti manja od propisane minimalne plaće, u članku se pojašnjava odnos između minimalne plaće i najniže osnovice za obračun doprinosa, te slučajevi u kojima je poslodavac obvezan obračunati doprinose na najnižu propisanu osnovicu.

  Što se tiče radnog odnosa i primjene najniže osnovice za obračun doprinosa, najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa primijeniti će se:

  • u slučaju neisplate plaće za vrijeme u kojemu radnik koristi neplaćeni dopust ili nije radio iz drugih razloga, sukladno propisima o radu a za to vrijeme radni odnos nije prekinut, a sukladno odredbama Zakonu o radu kako osoba nije radila ne postoji niti obveza isplate plaće,
  • u slučaju isplate plaće odnosno naknade plaće od strane poslodavca, na teret njegovih sredstava za vrijeme u kojemu radnik nije radio radi bolovanja, a tako isplaćena plaća odnosno naknada plaće niža je od najniže mjesečne osnovice i
  • u svim ostalim slučajevima kada bi iznos osnovice za određeni mjesec bio niži od najniže mjesečne osnovice.

• Dinko Lukač: Isplata plaće od diplomatskog i konzularnog predstavništva s imunitetom - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2018

  Plaće i naknade plaća

  Dinko Lukač: Isplata plaće od diplomatskog i konzularnog predstavništva s imunitetom

  Diplomatsko i konzularno predstavništvo kao poslodavac isplaćuje plaću radniku te obvezno obračunava doprinose ''iz'' i ''na'' osnovicu, a sam radnik obračunava porez na dohodak i prirez ako je uveden. Međutim, navedeni poslodavac može obračunavati i doprinose i porez na dohodak ako tako odluči. Kroz primjere autor u članku potanje piše o obračunu javnih davanja te izvješćivanju na obrascu JOPPD od strane poslodavca i od strane radnika.

Radno pravo

• Ljubica Đukanović: Određivanje i ostvarivanje prava na godišnji odmor - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2018

  Radno pravo

  Ljubica Đukanović: Određivanje i ostvarivanje prava na godišnji odmor

  Pravo na godišnji odmor jedno je od temeljnih prava iz radnog odnosa koje je utemeljeno čl. 56. st. 3. Ustava Republike Hrvatske prema kome svaki zaposleni ima pravo na plaćeni godišnji odmor i tog se prava ne može odreći. Osnovom navedene ustavne odredbe Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14 i 127/17) je uređujući ovo pitanje, propisao da radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu.

  Godišnji odmor se određuje i ostvaruje primjenom odredaba Zakona o radu prema kome je poslodavac dužan donijeti plan i raspored korištenja godišnjeg odmora najkasnije do 30. lipnja tekuće godine ili ranije ako je taj rok prema aktima koji obvezuju poslodavca ranijeg datuma.

  Određujući godišnji odmor Zakonom o radu su propisani minimalni zahtjevi i pravila kojih su se obvezni pridržavati poslodavci kod određivanja prava radnika na godišnji odmor dok se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu uređuju i propisuju povoljniji uvjeti od minimalnih.

  Kako se određuje i pod kojim uvjetima ostvaruje pravo na godišnji odmor pročitajte više u tiskanom izdanju.

Carinsko poslovanje

• mr. sc. Melita Buljan: Carinsko i porezno postupanje u slobodnoj zoni, privremenom smještaju i postupku unutarnje proizvodnje - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2018

  Carinsko poslovanje

  mr. sc. Melita Buljan: Carinsko i porezno postupanje u slobodnoj zoni, privremenom smještaju i postupku unutarnje proizvodnje

  Slobodna zona, privremeni smještaj i postupak unutarnje proizvodnje instituti su carinskog postupanja u kojem može biti strana roba. Propisi o PDV-u određuju na koji način i kada se utvrđuje nastanak porezne obveze za robu u ovim carinskim postupcima. Također, propisi o PDV-u određuju način postupanja s domaćom robom koja se nalazi u carinskom postupku i koja može biti predmet privremenog smještaja, skladištenja ili unošenja u slobodnu zonu. U članku kroz primjere autorica potanje piše o provođenju carinskih postupaka, osnivanju slobodne zone, unošenju i iznošenju robe iz iste te poreznom tretmanu robe u slobodnoj zoni, privremenom smještaju i unutarnjoj proizvodnji.

Javna nabava

• Vedran Jelinović: Pojašnjenje i upotpunjavanje ponuda - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2018

  Javna nabava

  Vedran Jelinović: Pojašnjenje i upotpunjavanje ponuda

  Zakon o javnoj nabavi ne propisuje izrijekom koji dokumenti se mogu pojašnjavati i upotpunjavati, već postavlja jedini standard prema kojem korištenje ovog instituta ne smije dovesti do pregovaranja u vezi s kriterijem za odabir ponude ili ponuđenim predmetom nabave, sve uz poštivanje načela jednakog tretmana i transparentnosti.

  U ovom članku se uz analizu slučajeva iz novije prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, pojašnjavaju mogućnosti i ovlasti naručitelja koje mu stoje na raspolaganju u primjeni ovog instituta, uključujući i način primjene navedenih načela.

Upravno pravo

• Franciska Dominković: Odjava prebivališta po službenoj dužnosti - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 5/2018

  Upravno pravo

  Franciska Dominković: Odjava prebivališta po službenoj dužnosti

  Policijska uprava na čijem području osoba ima prijavljeno prebivalište mora po službenoj dužnosti donijeti rješenje o odjavi prebivališta osobe ako se terenskom provjerom utvrdi da osoba stvarno ne živi na prijavljenoj adresi ili o tome bude obaviještena od strane tijela javne vlasti te drugih pravnih i fizičkih osoba. Prije donošenja rješenja o odjavi prebivališta osobe, nadležna policijska uprava mora utvrditi činjenice i okolnosti na temelju kojih se može nedvojbeno zaključiti živi li osoba na adresi prijavljenog prebivališta. Nadležna policijska uprava na prethodno opisani način mora postupiti i u slučaju kada utvrdi da se osoba iselila s područja Republike Hrvatske, a nije odjavila prebivalište kod nadležnog tijela ili putem nadležne diplomatske misije – konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.

   

  O uvjetima donošenja rješenja o odjavi prebivališta po službenoj dužnosti, obvezama građana koji trajno ili privremeno napuštaju RH, te učincima odjave po službenoj dužnosti, piše autorica u ovom članku. U članku se daje i pregled upravne sudske prakse.

Pitajte TEB

• Domagoj Zaloker: Čuvanje knjigovodstvenih isprava u elektroničkom obliku
• mr. sc. Ida Dojčić: Oporezivanje elektroničkih usluga
• mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Rad za poslodavca u drugoj državi članici – obračun obveza i izvješćivanje
• Vedran Jelinović: Obveze obrtnika na adresi sjedišta i izdvojenih pogona

TEB-ov podsjetnik

• Fond sati po mjesecima za 2018. (2088 sati) - Pročitajte cijeli članak
• Pravilnik o porezu na dohodak - Pročitajte cijeli članak
• Dnevnice u inozemstvu - Pročitajte cijeli članak
• Plaće - Pročitajte cijeli članak
• Stope prireza porezu na dohodak - Pročitajte cijeli članak
• Obrtnici i slobodna zanimanja - osnovice za 2017. i 2018. - Pročitajte cijeli članak
• Zdravstveno i mirovinsko osiguranje - Pročitajte cijeli članak
• Drugi dohodak, dohodak od kapitala i imovine - Pročitajte cijeli članak
• Naknade i članarine za 2018. - Pročitajte cijeli članak
• Da se ne zaboravi! - Pročitajte cijeli članak
• Ovrha na primicima i izuzeća od ovrhe - Pročitajte cijeli članak
• Stope zakonskih zateznih kamata - Pročitajte cijeli članak
• Pregled oporezivosti kamata - Pročitajte cijeli članak
• Novi ekonomsko-financijski propisi - Pročitajte cijeli članak
• Pregled uplatnih računa - Pročitajte cijeli članak
• TEB-ova biblioteka - Pročitajte cijeli članak
• TEB-ova stalna izdanja za 2018. - Pročitajte cijeli članak