FOTO: FREEPIK
Pravo na prijenos poreznog gubitka i smanjenje osnovice za oporezivanje porezom na dobit po toj osnovi propisano je odredbama čl. 17. Zakona o porezu na dobit i čl. 38. Pravilnika o porezu na dobit.
Ako se u postupku utvrđivanja porezne osnovice utvrdi negativna osnovica, porezni obveznik ima porezni gubitak koji se može prenositi i nadoknađivati umanjenjem porezne osnovice u sljedećih pet (5) godina nakon godine u kojoj je gubitak utvrđen.
Ako dolazi do pripajanja trgovačkih društava u kojima stečenik (društvo koje pripajanjem gubi pravnu osobnost) ima pravo na prijenos poreznog gubitka, na stjecatelja (društvo koje nakon provedenog pripajanja nastavlja s poslovanjem) se prenosi pravo na prijenos onog dijela poreznog gubitka koji stečenik nije iskoristio za umanjenje porezne osnovice u prijavi poreza na dobit. Ako je stečenik od 100.000 eura poreznog gubitka iskoristio 20.000 eura, stjecatelj ima pravo na korištenje preostalog dijela poreznog gubitka od 80.000 eura.
Pravo na prijenos poreznih gubitaka kod pripajanja, ali i ostalih statusnih promjena (spajanje i podjela), počinje teći u razdoblju u kojem je pravni sljednik stekao pravo na prijenos poreznog gubitka, odnosno u poreznom razdoblju u kojem je došlo do statusne promjene. Razdoblje u kojem se prenosi porezni gubitak ne može biti duže od pet (5) godina. Stoga, ako je od maksimalnih pet godina razdoblja za prijenos poreznog gubitka stečenik prije pripajanja već iskoristio dvije godine, stjecatelj na raspolaganju ima još tri godine tog razdoblja.
Ako se pripajanje obavlja tijekom poslovne godine, pravni prednik (stečenik) utvrđuje prijenos poreznog gubitka kao da se radi o kraju godine, dok pravni sljednik (stjecatelj) ima pravo na prijenos poreznog gubitka pravnog prednika kao da se radi o prijenosu poreznog gubitka iz prethodne godine. Kako bismo obrazložili navedeno, uzmimo za primjer da se pripajanje između stjecatelja (društvo A) i stečenika (društvo B) provodi na dan 1.7.2025. i da je društvo B u prijavi poreza na dobit za 2024. ostvarilo porezni gubitak u visini od 100.000 eura. Društvo B podnosi svoju zadnju prijavu poreza na dobit za razdoblje 1.1.2025. - 30.6.2025. i u njoj smanjuje poreznu osnovicu u iznosu od 20.000 eura dijela poreznog gubitka ostvarenog u 2024. Navedeno se računa kao prva (1.) godina prava na prijenos poreznog gubitka. S druge strane, društvo A već u svojoj prijavi poreza na dobit za 2025. (1.1.2025. - 31.12.2025.) ima pravo na korištenje neiskorištenog dijela poreznog gubitka stečenog od društva B. To će se kod društva A računati kao druga (2.) godina prava na prijenos predmetnog poreznog gubitka jer se ono ponaša kao da se radi o prijenosu poreznog gubitka iz prethodne godine.
Nakon što je obavljena statusna promjena, pravnom sljedniku prestaje pravo na prijenos poreznog gubitka u slučajevima ako pravni prednik dva porezna razdoblja prije statusne promjene ne obavlja djelatnost, ili ako tijekom dva porezna razdoblja od nastanka statusne promjene bitno promijeni djelatnost pravnog prednika, ili ako se u poreznom razdoblju struktura vlasništva pravnog sljednika promijeni za više od 50% u odnosu na strukturu vlasništva na početku poreznog razdoblja. Kada nastane jedna od navedenih okolnosti, za iznos iskorištenog poreznog gubitka pravni sljednik je dužan uvećati poreznu osnovicu u poreznom razdoblju u kojem je prestalo pravo na prijenos poreznog gubitka, odnosno u poreznom razdoblju u kojem je nastala neka od navedenih okolnosti.
----------
Osigurajte jednostavnu, brzu i praktičnu primjenu računovodstvenih, poreznih i ostalih propisa u praksi kroz neograničeno telefonsko savjetovanje, popuste na TEB-ovim seminarima i webinarima, stručne, aktualne i praktične članke, jedno pisano mišljenje i ostale pogodnosti. Detaljne informacije o svim pogodnostima koje ostvarujete odabirom TEB-ovog sustava usluga i pretplatom na časopis „Financije, pravo i porezi“ pogledajte na:
