FOTO: PIXABAY
U prvom dijelu članka prikazali smo prednosti niskog poreznog i administrativnog opterećenja paušalista dok u drugom dijelu upućujemo na „zamke“ paušalnog oporezivanja.
Nesumnjivo je da je porezno opterećenje paušalista, pogotovo onih koji se nalaze na gornjoj granici ostvarenog prometa, nisko u usporedbi s poreznim opterećenjem, primjerice, dohotka od nesamostalnog rada za usporedivu razinu bruto primitaka.
Stoga je razumljivo i očekivano da je nisko porezno opterećenje paušalista, prije ili kasnije, moralo dovesti do zlouporaba ovog oblika oporezivanja. Tako je Porezna uprava krajem 2021. izdala priopćenje[1] u kojem je naglasila da je uočeno da je paušalno oporezivanje dovelo do korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona kroz institut paušalnog obrta. Naime, umjesto sklapanja ugovora o nesamostalnom radu, u pojedinim djelatnostima, posebice u informatičkoj industriji, zaposlenike se poticalo na osnivanje obrta koji dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu iako je posao koji su takve osobe obavljale imao obilježja nesamostalnog rada. Takva postupanja, prema zaključcima Porezne uprave, predstavljaju korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona tj. odredbama iz čl. 12. a Općeg poreznog zakona („porezni obveznik koji ostvaruje porezne pogodnosti koristeći porezni sustav kroz organizacijske oblike koji su oporezivi nižim propisanim poreznim stopama, a koji nisu bili namijenjeni za određenu skupinu poreznih obveznika, smatrat će se da koristi porezne pogodnosti protivno svrsi zakona...“) te čl. 27. a Zakona o porezu na dohodak u kojem se navodi da se obilježja nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona određuju temeljem ispunjenja triju kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka.
S tim u vezi, Porezna uprava je pokrenula nadzor nad određenim brojem poreznih obveznika paušalista kako bi utvrdila je li došlo do zlouporabe poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona te je izradila Upitnik NR (nesamostalni rad) kojim je pozvala određene kategorije paušalista da ispune taj upitnik kako bi se suzbile pojave zlouporabe poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona.
S tim u vezi, Porezna uprava je također na svojoj web stranici objavila i demanti nepotpunih informacija vezanih uz paušalno oporezivanje uslijed TV priloga i članaka u medijima.
Ukratko, Porezna uprava demantirala je navode jednog poreznog obveznika paušalista kojemu je utvrdila zlouporabu porezne pogodnosti protivno svrsi zakona te utvrdila da u svojim postupanjima sagledava cjelovitost odnosa isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla pri čemu je, u konkretnom slučaju, na temelju dokumentacije dostavljene od poreznog obveznika utvrdila čitav niz elemenata nesamostalnog rada kod tog poreznog obveznika (porezni obveznik paušalist je s isplatiteljem primitka ugovorio odredbe karakteristične za ugovor o radu, poput broja dana plaćenog godišnjeg odmora, pravo na bolovanje, osmosatno radno vrijeme i druge slične elemente).
Zaključno, Porezna uprava je iznijela da u postupku provjere postoji li korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona kroz institut paušalnih obrta nisu bili obuhvaćeni paušalni obrti koji posluju tradicionalno (trgovine, frizeri, postolari, kozmetičari i slične djelatnosti) koji usluge i proizvode pružaju krajnjim kupcima građanima te da je postupkom provjere obuhvaćeno oko 3.800 paušalnih obrtnika (6,28% od ukupnog broja paušalnih obrtnika početkom 2022. odnosno 3% od ukupnog broja obveznika od samostalne djelatnosti).
Možemo zaključiti da je institut paušalnog oporezivanja zaista oblik oporezivanja poreznih obveznika koji omogućava izuzetno nisko administrativno ali prije svega porezno opterećenje. Njegova svrha je poticanje razvoja malih poduzetnika odnosno obrtnika koji samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost čime se snažno potiče samozapošljavanje. Međutim, da bi porezni obveznici zaista mogli koristiti navedenu poreznu pogodnost potrebno je da zaista obavljaju djelatnost sa svim obilježjima samostalnosti, preuzimajući pritom sve tržišne i financijske rizike koji nastaju u obavljanju tih djelatnosti. U protivnom, dolazi do zlouporabe instituta paušalnog oporezivanja odnosno zlouporabe porezne pogodnosti protivno svrsi zakona što dovodi do nejednakog položaja i više porezne presije drugih poreznih obveznika poreza na dohodak.
[1] Korištenje paušalnih obrta protivno svrsi zakona (prikriveni nesamostalni rad) - Porezna uprava
Za sva dodatna pitanja slobodno nam se obratite putem TEB-ovog telefonskog savjetničkog servisa.
----------
Osigurajte jednostavnu, brzu i praktičnu primjenu računovodstvenih, poreznih i ostalih propisa u praksi kroz neograničeno telefonsko savjetovanje, popuste na TEB-ovim seminarima i webinarima, stručne, aktualne i praktične članke, jedno pisano mišljenje i ostale pogodnosti. Detaljne informacije o svim pogodnostima koje ostvarujete odabirom TEB-ovog sustava usluga i pretplatom na časopis „Financije, pravo i porezi“ pogledajte na:
Natrag