FOTO: FREEPIK
Zakonom o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 68/18, 110/18 i 145/24; u nastavku: Zakon) su uređena načela komunalnog gospodarstva, obavljanje i financiranje komunalnih djelatnosti, građenje i održavanje komunalne infrastrukture, plaćanje komunalnog doprinosa i komunalne naknade, održavanje komunalnog reda i druga pitanja važna za komunalno gospodarstvo.
Primjenom Zakona uočeni su određeni nedostaci koji su otežavali njegovu primjenu, stoga je zakonodavac odlučio izmijeniti i dopuniti određene njegove odredbe. Propisujući jasnije i preciznije odredbe Zakona dovesti će do ujednačavanja njegovog provođenja.
Izmjenom čl. 56. Zakona na način da je riječ: „središnje“ brisana, Zakon je samo usklađen sa Zakonom o sustavu državne uprave (Nar. nov., br. 66/19) u pogledu naziva tijela državne uprave.
Odredbom čl. 61. st. 4. Zakona bilo je propisano da komunalna infrastruktura stječe status javnog dobra u općoj uporabi danom njezine izgradnje, uređenja, odnosno stupanja na snagu odluke o proglašenju javnog dobra u općoj uporabi. U primjeni ove odredbe uočeno je da jedinice lokalne samouprave donose odluke o proglašenju javnog dobra u općoj uporabi i u slučajevima kada komunalna infrastruktura nije bila u vlasništvu/suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost a da prije toga nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi.
Novom odredbom čl. 61. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 124/24; u nastavku: Izmjena Zakona) propisano je da komunalna infrastruktura stječe status javnog dobra u općoj uporabi danom njezine izgradnje, uređenja odnosno stupanja na snagu odluke o proglašenju javnog dobra u općoj uporabi, a u slučaju ako je riječ o komunalnoj infrastrukturi koja nije u vlasništvu/suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost, nakon što su riješeni imovinsko-pravni odnosi.
Radi otklanjanja pravne nesigurnosti u slučajevima kada komunalna infrastruktura stječe status javnog dobra u općoj uporabi, zakonodavac je novom odredbom čl. 61. st. 4. Zakona propisao da u slučaju kada je riječ o komunalnoj infrastrukturi koja nije u vlasništvu/suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost, komunalna infrastruktura stječe status javnog dobra u općoj uporabi danom njezine izgradnje, uređenja odnosno stupanja na snagu odluke o proglašenju javnog dobra u općoj uporabi nakon što su riješeni imovinsko pravni odnosi.
U primjeni Zakona postojale su i dvojbe o načinu primjene odredbe čl. 97. st. 3. Zakona kojim je bila propisana mogućnost umanjenja plaćanja komunalne naknade za hotele, apartmanska naselja i kampove. Naime, određivanje maksimalnog iznosa godišnje komunalne naknade kojeg navedeni subjekti kao obveznici komunalne naknade moraju platiti određena je na godišnjoj razini, koja ne može biti veća od 1,5% ukupnoga godišnjeg prihoda iz prethodne godine, ostvarenog u tim subjektima koji se nalaze na području dotične jedinice lokalne samouprave.
Dvojba koja je postojala odnosila se to da li se visina na godišnjoj razini računa od 1,5% od ukupnog godišnjeg prihoda svih obveznika ili od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog u hotelima, turističkim naseljima i kampovima koji se nalaze na području dotične jedinice lokalne samouprave. Do dvojbe je dolazilo zbog izričaja te odredbe iz koje adresati ne razaznaju sa sigurnošću koji iznos predstavlja maksimalan iznos komunalne naknade koja se obvezniku može utvrditi. Ova dvojba je postojala u praksi ne samo kod obveznika plaćanja komunalne naknade već i kod tijela jedinica lokalne samouprave koja donose rješenja o komunalnoj naknadi.
Radi jedinstvene provedbe Izmjenom Zakona propisana je jasnija odredba prema kojoj za hotele, turistička naselja i kampove visina godišnje komunalne naknade ne može biti veća od 1,5% ukupnoga godišnjeg prihoda obveznika komunalne naknade iz prethodne godine, ostvarenog u pojedinom hotelu, turističkom naselju i kampu za koji se plaća komunalna naknada.
Ograničenje od 1,5% ukupnoga godišnjeg prihoda, uz hotele, turistička naselja i kampove prema Izmjenama Zakona, odnosi se i na golf igrališta.
U provođenju i primjeni čl. 132. Zakona, kojim je uređeno evidentiranje komunalne infrastrukture u katastru koja je izgrađena do dana stupanja na snagu Zakona, postojali su određeni problemi.
Prema odredbi čl. 132. Zakona, komunalna infrastruktura izgrađena do dana stupanja na snagu Zakona koja nije evidentirana u katastru ili nije evidentirano njezino stvarno stanje evidentirala se u katastru:
- na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja komunalne infrastrukture,
- potvrde jedinice lokalne samouprave da se radi o komunalnoj infrastrukturi, koje pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave/javni isporučitelj koji upravlja komunalnom infrastrukturom i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista u zemljišnu knjigu.
Prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi izrađen u skladu s pregledanim i potvrđenim geodetskim elaboratom izvedenog stanja komunalne infrastrukture i potvrdu jedinice lokalne samouprave da se radi o komunalnoj infrastrukturi zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar.
Izmjenom Zakona brisana je odredba čl. 132. st. 6. Zakona kojom je propisano da se odredbe toga članka ne odnose na komunalnu infrastrukturu izgrađenu na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske (u nastavku: RH). Brisanjem ove odredbe omogućeno je evidentiranje komunalne infrastrukture izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona u katastru koja je u vlasništvu RH.
U skladu s Odlukom o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom (Nar. nov., br. 146/20) i Zaključka o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj donesenog na sjednici Vlade RH 16.9.2021., bilo je potrebno izmijeniti odredbe Zakona radi prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u RH, odnosno radi usklađenja sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 57/22 i 88/22 – ispravak) , a Zakon je bilo potrebno uskladiti i sa Zakonom o sustavu državne uprave (Nar. nov., br. 66/19 i 155/23) u pogledu naziva tijela državne uprave koja više nisu središnja tijela državne uprave, već samo tijela državne uprave. Donošenjem Izmjene Zakona otklonjeni su uočeni nedostaci i problemi u primjeni Zakona.
Primjena Zakona iznimno je bitna vrlo velikom broju adresata, uključujući sve općine i gradove u RH. Donošenjem Izmjene Zakona otklonjene su sve dvojbe u njegovoj primjeni te istovremeno ujednačena provedba nedvojbenim i jasnijim odredbama.
----------
Osigurajte jednostavnu, brzu i praktičnu primjenu računovodstvenih, poreznih i ostalih propisa u praksi kroz neograničeno telefonsko savjetovanje, popuste na TEB-ovim seminarima i webinarima, stručne, aktualne i praktične članke, jedno pisano mišljenje i ostale pogodnosti. Detaljne informacije o svim pogodnostima koje ostvarujete odabirom TEB-ovog sustava usluga i pretplatom na časopis „Financije, pravo i porezi“ pogledajte na:
