FOTO: PIXABAY
Kod sklapanja ugovora kao instrument osiguranja novčanih tražbina dobavljači često od proračunskih korisnika traže zadužnicu i/ili jamčevni polog.
Zadužnica
Zadužnica odnosno bjanko zadužnica je, sukladno čl. 214. i 215. Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 112/12 – 06/24), privatna isprava potvrđena kod javnog bilježnika kojom dužnik daje suglasnost da se, radi naplate tražbine iz ugovornog odnosa koji se njome osigurava, zaplijene svi njegovi računi kod banaka kako bi se novac isplatio vjerovniku. Zadužnica ima svojstvo ovršne isprave. Na bjanko zadužnici vjerovnik naknadno (najkasnije do podnošenja bjanko zadužnice na naplatu) upisuje iznos (glavnica, kamate, troškovi) koji ne smije prijeći nominalni iznos (apoen) na koji je izdana, a naknadno se može upisati i vjerovnik. Tek nakon toga bjanko zadužnica je istinita u pogledu svog sadržaja (čl. 215. st. 5.)
Oblik i sadržaj zadužnice propisan je Pravilnikom o obliku i sadržaju zadužnice (Nar. nov., br. 115/12, 82/17 i 154/22), dok se Pravilnikom o obliku i sadržaju bjanko zadužnice (NN 115/12, 82/17 i 154/22) propisuje oblik i sadržaj bjanko zadužnice s naznakom najviših iznosa koji se mogu upisati u pojedine vrste te isprave. Zadužnica i bjanko zadužnica izdaju se na tiskanom obrascu iz priloga navedenih Pravilnika popunjenom jasno i čitko rukom ili mehaničkim sredstvom pitanja, a može u cijelosti biti ispisana računalnim ispisom prema tekstu obrasca. Iznos tražbine upisuje se u zadužnicu slovima i brojevima. U slučaju neslaganja vrijedi iznos napisan slovima.
Sukladno čl. 50. Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 144/22) državni proračun i JLP(R)S imaju jedinstveni račun proračuna na kojem se ostvaruju svi priljevi i izvršavaju svi odljevi proračuna i proračunskih korisnika, a iznimno se mogu otvoriti računi za provedbu specifičnih transakcija.
Kako se zadužnicom i bjanko zadužnicom daje suglasnost za ovršavanje računa, proračunski korisnici koji imaju svoj žiro račun i osigurana sredstva u svome financijskom planu mogu izdati zadužnicu. Međutim, korisnici koji nemaju svoj račun nego posluju preko jedinstvenog računa proračuna ne mogu izdati zadužnicu. U tom slučaju, ako je izdavanje zadužnice neophodno, zadužnicu izdaje ministar financija odnosno načelnik, gradonačelnik odnosno župan, pod uvjetom da su sredstva osigurana u financijskom planu toga proračunskog korisnika.
Zadužnica kao sredstvo osiguranja za izvršenje obveza po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u slijedećim godinama može se izdati pod uvjetima utvrđenim u čl. 48. Zakona o proračunu.
Izdane zadužnice evidentriaju se u izvanbilančnoj evidenciji te ih nije potrebno uključivati u financijski plan. Međutim, ako se očekuje aktiviranje zadužnice, treba planirati očekivane rashode.
Jamčevni polozi
Ako je ugovorom o dugoročnom najmu predviđeno uplatiti jamčevinu koja će biti vraćena po isteku ugovora, potrebno je evidentirati izdatak na odjeljku 5183 Izdaci za jamčevne pologe.
Prije sklapanja takvog dugoročnog ugovora treba provjeriti je li izdatak planiran u financijskom planu proračunskog korisnika te jesu li zadovoljeni uvjeti iz čl. 48. Zakona o proračunu.
Jamstva u javnoj nabavi
Člankom 214. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16 i 114/22) utvrđeno je da javni naručitelj može od gospodarskog subjekta zahtijevati dostavu jamstva: ‣ za ozbiljnost ponude ‣ za uredno ispunjenje ugovora ‣ za povrat avansa ‣ za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku ‣ o osiguranju za pokriće odgovornosti iz djelatnosti i ‣ drugo jamstvo u skladu s posebnim zakonom.
Proračunski korisnici mogu se u postupku javne nabave pojaviti kao gospodarski subjekt (mogu na tržištu nuditi izvođenje radova ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga). U tom slučaju proračunski korisnici državnog proračuna koji posluju preko jedinstvenog računa državnog proračuna nisu obvezni dostaviti jamstvo traženo prema odredbama ovoga članka. Međutim, takav izuzetak nije utvrđen za proračunske korisnike JLP(R)S-a.
Odaberite TEB-ov sustav usluga za 2025. pretplatom na časopis „Financije, pravo i porezi“
Osigurajte jednostavnu, brzu i praktičnu primjenu računovodstvenih, poreznih i ostalih propisa u praksi kroz besplatno neograničeno telefonsko savjetovanje, popuste na TEB-ovim seminarima i webinarima, stručne, aktualne i praktične članke, besplatno pisano mišljenje i ostale pogodnosti.
Detaljne informacije o svim pogodnostima koje ostvarujete odabirom TEB-ovog sustava usluga i pretplatom na časopis „Financije, pravo i porezi“ pogledajte na:
