Prijeboj potraživanja koje poslodavac ima prema radniku moguć je pod uvjetom propisanim čl. 96. Zakona o radu (Nar. nov., br. 14/93 - 64/23; u nastavku: ZR), prema kojoj poslodavac smije svoje potraživanje koje ima prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekoga njezina dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće samo uz suglasnost radnika.
Temeljem navedene odredbe ZR-a niti u slučaju naknade štete ili nekog drugog potraživanja poslodavcu nije dopušteno da bez suglasnosti radnika taj iznos namiri iz plaće radnika ili naknade plaće.
Umanjenje plaće radi neispunjenja norme ili neopravdanog izostanka s posla ne smatra se prijebojem, kao što ni priznavanje manjka i potpis zapisnika o manjku ne znači pristanak na prijeboj odnosnu uskrati isplate plaće ili dijela plaće ili naknade plaće ili dijela naknade paće. Ako bi poslodavac bez pristanka radnika umanjio plaću radnika radi namirenja svoga potraživanja za takvo postupanje poslodavac bi mogao prekršajno odgovarati, a radnik u parnici potraživati iznos koji mu je poslodavac nezakonito uskratio.
Zabrana prijeboja odnosi se samo na placu odnosno na naknadu plaće ali ne i na ostala materijalna prava radnika. Ako poslodavac radniku isplati naknadu troškova prijevoza u iznosu višem od onoga koji radniku pripada taj više isplaćeni iznos može uskratiti na sljedećoj isplati ovih troškova.
Ako poslodavac radniku usteže dio plaće radi potraživanja koje ima prema radniku suglasnost radnika mora predstavljati jasno i slobodno iskazanu volju radnika, koja ne smije biti posljedica bilo koje prisile.
ZR nije propisao pisani oblik davanja suglasnosti ali radi izbjegavanja naknadnih prijepora koju mogu nastati između radnika i poslodavca preporučljivo je da tu suglasnost radnik dade u pisanom obliku.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike je o uskrata isplate dijela plaće 4.1.2023. objavilo mišljenje koje glasi:
„Bez suglasnosti radnika, poslodavac ne smije svoje potraživanje od njega naplatiti uskratom plaće ili nekog njezinog dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće, pri čemu radnik svoju suglasnost ne može dati prije nastanka potraživanja.
Sukladno članku 97. Zakona o radu, plaća ili naknada plaće radnika može se prisilno ustegnuti u skladu s posebnim zakonom, u vezi čega upućujemo na odredbe Ovršnog zakona (Narodne novine, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 I 131/20) o mogućnosti provedbe ovrhe na plaći radnika te zapljeni plaće temeljem suglasnosti dužnika. Stručni nositelj pripreme Ovršnog zakona je Ministarstvo pravosuđa i uprave.
Dakle, obzirom da se ranije spomenuta odredba članka 96. Zakona o radu odnosi isključivo na prijeboj potraživanja poslodavca prema radniku, a da ovim Zakonom nisu regulirani slučajevi potraživanja treće osobe prema poslodavcu temeljem drugih obvezno pravnih ugovornih odnosa, proizlazi da ni Zakon o radu, kao niti Zakon o državnim službenicima, ne sadrži odredbe koje bi uređivale načine naplate potraživanja proizašlih iz možebitnih ugovora o poslovnoj suradnji koje sklapa poslodavac radnika s trećima.
Stoga, u smislu Zakona o radu, nema zapreke da poslodavac kao ugovorna strana nekog obvezno pravnog odnosa stupa u poslovne odnose s pružateljem određenih usluga koje bi koristili njegovi radnici, s time da u slučaju sufinanciranja takvih usluga od strane radnika, mora pravno regulirati odnosno podrobno urediti uvjete i načine ugovaranja i korištenja takvih usluga, mogućnosti odustanka, plaćanja istih i slično.“
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag