Krajem prošle godine stupio je na snagu novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (u nastavku novi Pravilnik), a prestao je važiti Pravilnik iz 2014. (u nastavku: stari Pravilnik). Stari Pravilnik će se u knjigovodstvenim evidencijama nastaviti primjenjivati još u 2024., a novi tek od 1. siječnja 2025.
Novim Pravilnikom uvedena je obveza vođenja objedinjene glavne knjige proračuna te nekih novih pomoćnih knjiga. Zbog ispunjenja obveze za pravovremeno otvaranje novih poslovnih knjiga i kod proračunskih korisnika i kod JLP(R)S-a potrebno je poduzeti odgovarajuće radnje i aktivnosti već u ovoj godini.
Objedinjena glavna knjiga proračuna
Državni proračun i JLP(R)S-i koji posluju preko jedinstvenog računa proračuna imaju obvezu uspostaviti Objedinjenu glavnu knjigu proračuna koja se sastoji od:
- Glavne knjige proračuna i
- Glavnih knjiga proračunskih korisnika iz nadležnosti.
Glavna knjiga proračuna u sastavu Objedinjene glavne knjige proračuna mora sadržavati evidencije svih transakcija na imovini, obvezama, vlastitim izvorima, prihodima, rashodima, primicima i izdacima proračuna, evidentiranih po modificiranom načelu nastanka događaja. Na temelju podataka iz navedene Glavne knjige sastavljaju se financijski izvještaji državnog proračuna/JLP(R)S-a.
Za Glavnu knjigu proračunskih korisnika u sastavu Objedinjene glavne knjige proračuna propisan je samo minimalni sadržaj - evidencije transakcija:
- u vezi rashoda i obveza,
- izdataka i primitaka,
- potraživanja iz nadležnog proračuna za uplaćena sredstva na račun proračuna te
- prihode proračunskih korisnika iz proračuna za financiranje redovne djelatnosti,
- evidentiranih po modificiranom načelu nastanka događaja.
Što se mijenja za proračunske korisnike državnog proračuna/JLP(R)S-a? Bez obzira što se u nadležnom državnom proračunu ili JLP(R)S-u ustrojava vođenje Glavne knjige proračunskih korisnika, sami proračunski korisnici i nadalje imaju obvezu samostalno voditi svoju Glavnu knjigu koja sadrži evidencije svih transakcija na imovini, obvezama, vlastitim izvorima, rashodima i izdacima, primicima i prihodima proračunskog korisnika, po modificiranom načelu nastanka događaja. Financijski izvještaji proračunskih korisnika i nadalje će se sastavljati na temelju podataka iz Glavne knjige proračunskog korisnika, koju samostalno vodi svaki proračunski korisnik.
JLP(R)S-i čiji proračunski korisnici su s 30. prosincem 2023. (u trenutku stupanja na snagu novog Pravilnika) poslovali preko jedinstvenog računa proračuna, obvezni su uspostaviti Objedinjenu glavnu knjigu proračuna do 1. siječnja 2025. Ostali imaju tu obvezu do 1. siječnja 2026. (to su oni JLP(R)S-i čiji proračunski korisnici 30. prosinca 2023. nisu poslovali preko jedinstvenog računa proračuna nego preko vlastitih računa u poslovnim bankama).
Analitičke evidencije zaliha
Novim Pravilnikom propisana je obveza vođenja pomoćnih analitičkih evidencija kratkotrajne nefinancijske imovine po vrsti, količini i vrijednosti, i to:
- zaliha lijekova, potrošnog medicinskog materijala i sl. – kod ustanova koje obavljaju djelatnost zdravstva,
- zaliha sirovina, materijala, proizvoda i robe – nabavljenih (proizvedenih) radi obavljanja vlastite trgovačke, izdavačke i proizvođačke djelatnosti,
- zaliha materijala, proizvoda, robe nabavljene radi držanja na zalihama za djelatnost obrane, sigurnosti i prometa,
- kratkotrajne nefinancijske imovine nabavljene radi držanja na zalihama u roku dužem od godine dana (zaliha materijala, proizvoda i robe).
Napominjemo da je Računskim planom propisana nova podskupina računa 065 Zalihe lijekova i potrošnog medicinskog materijala kod zdravstvenih ustanova. To znači da će analitička evidencija kratkotrajne nefinancijske imovine nabavljene radi obavljanja poslova u djelatnosti zdravstva morati odgovarati podacima koji će se u glavnoj knjizi iskazivati na računima nove podskupine 065.
I nadalje nije propisana obveza vođenja analitičke evidencije sitnog inventara (zaliha niti u uporabi) te autoguma, ali ukoliko se ta evidencija ne vodi, ne može biti ispunjena odredba iz čl. 31. st. 4. Pravilnika prema kojoj se sitni inventar i autogume u upotrebi zadržavaju u evidenciji i iskazuju u bilanci do trenutka prodaje, darovanja, drugog načina otuđenja ili uništenja. Naime, kada nastane manjak sitnog inventara ili se komisijski uništi, ukoliko nisu poznati podaci o vrijednostima tih predmeta, a to je slučaj ako se ne prate u analitičkoj evidenciji po vrsti, količini i vrijednosti, nemoguće je utvrditi vrijednost koju treba isknjižiti iz glavne knjige s podskupina računa 042 i 049.
Analitička evidencija ispravka vrijednosti potraživanja
Novim Pravilnikom propisana je obveza vođenja pomoćne analitičke evidencije ispravka vrijednosti potraživanja. Ta evidencija trebala bi predstavljati razradu stavaka koje su u glavnoj knjizi iskazane na računima ispravka vrijednosti koji se vode za pojedina potraživanja. Ovdje se otvara pitanje kako provesti ovu obavezu u praksi s obzirom da je ispravak do sada bio evidentiran u glavnoj knjizi zbirno (temeljnicom). Istovremeno, za sva potraživanja od pojedinih partnera (uključujući i ona za koja se provodi ispravak) već postoji analitička evidencija, pa su se pojavila pitanja u praksi je li ova nova evidencija neophodna.
Također treba napomenuti da su novim Računskim planom:
- izmijenjeni nazivi podskupine, odjeljka i osnovnog računa podskupine 139 koji sada glase Ispravak vrijednosti potraživanja za dane zajmove,
- izmijenjen naziv osnovnog računa 16911 koji sada glasi Ispravak vrijednosti potraživanja zbog kašnjenja u naplati i stečajnih postupaka, te su
- otvorena dva nova računa: 16912 Ispravak vrijednosti potraživanja za iznose oslobađanja od plaćanja i 16913 Ispravak vrijednosti potraživanja za pomoći iz EU za nepriznate gubitke,
sve u skladu izmijenjenim kriterijima (pravilima) za obavljanje ispravka.
Nova analitička evidencija ispravka vrijednosti potraživanja treba korespondirati s računima glavne knjige na podskupinama 125, 139 i 169 na kojima se iskazuje ispravak vrijednosti potraživanja.
Izvanbilančna evidencija i pomoćne knjige
Uvodi se obveza ustrojavanja posebnih pomoćnih knjiga za potrebe praćenja izvanbilančnih zapisa i to evidencije:
- tuđe imovine dobivene na korištenje,
- potencijalnih obveza po danim jamstvima,
- preuzetih obveza po ugovorima o nabavi roba, radova i usluga,
- obveza po ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava te
- obveza za upis kapitala po pozivu.
Napominjemo da su u okviru izvanbilančne evidencije novim Računskim planom pored dosadašnjeg računa 99111 Tuđa imovina dobivena na korištenje (za koji je čl. 216. novog Pravilnika propisano da se na njemu iskazuje nabavna vrijednost tuđe imovine), propisana dva nova računa 99112 Dugotrajna nefinancijska imovina nabavljena iz operativnog najma i 99119 Ispravak vrijednosti tuđe imovine dobivene na korištenje. Iz navedenog se može zaključiti da se tuđa imovina dobivena na korištenje mora voditi pojedinačno po vrsti, količini i vrijednosti (s posebno iskazanim ispravkom vrijednosti).
Analitičke evidencije i ostale pomoćne evidencije ne moraju se voditi ako su izravnim raščlanjivanjem stavki glavne knjige osigurani potrebni podaci.
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag