Ošasna imovina

Zakonom o nasljeđivanju (Nar. nov., br. 48/03 do 14/19; u nastavku: Zakon) utvrđeno je da umrlu fizičku osobu (u nastavku: ostavitelj) nasljeđuje onaj koji je njenom smrću stekao nasljedno pravo (u nastavku: nasljednik). Nasljedno pravo stječe se u trenutku ostaviteljeve smrti. Nasljednik se može odreći toga prava u kojem slučaju se smatra da ga nije ni stekao. Sukladno čl. 6. Zakona u slučaju smrti ostavitelja koji nema nasljednika (što uključuje i odricanje nasljednika od prava nasljedstva), ostavina prelazi na općinu odnosno grad koji postaju ostaviteljevi nasljednici bez mogućnosti odricanja od prava nasljeđivanja.

Ostavina, koja sukladno odredbama Zakona prelazi na općinu odnosno grad, predstavlja ošasnu imovinu.

Sukladno čl. 20. Zakona, ostaviteljeve nekretnine i s njima izjednačena prava, u slučaju da nemaju nasljednika ili ih se nasljednik odrekao, prelaze na općinu, odnosno grad na čijem se području nalaze, a pokretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao prebivalište odnosno boravište na području RH odnosno gdje je bio upisan u knjigu državljana RH.

U čl. 139. st. 6. Zakona utvrđeno je da predmet ovrhe radi ostvarenja ili osiguranja tražbina ostaviteljevih vjerovnika prema općini, odnosno gradu na koje je prešla ošasna ostavina mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni dio ostavine. Navedeno znači da općine, odnosno gradovi na koje je prešla ošasna imovina ne odgovaraju ostaviteljevim vjerovnicima za tražbine na cjelokupnoj svojoj imovini.

Zapisovnik (onaj tko je oporučno ovlašten primiti što iz ostavine), ima pravo zahtijevati ispunjenje zapisa od osobe koja je oporukom obvezana izvršiti zapis, a u slučaju ošasnosti – od općine odnosno grada koji imaju položaj nasljednika. Međutim, tom slučaju tražbine oporučiteljevih vjerovnika imaju prednost pred pravima zapisovnika da zahtijevaju ispunjenje zapisa.

Ako iz isprave o stjecanju ošasne imovine nije moguće utvrditi njenu vrijednost u trenutku stjecanja (trenutak ostaviteljeve smrti), potrebno je tu vrijednost procijeniti u svrhu evidentiranja u Glavnoj knjizi općine odnosno grada i slijedom toga odrediti do koje vrijednosti se preuzimaju ostaviteljeve obveze. Zakonom nije utvrđeno na koji način se utvrđuje vrijednost naslijeđenih stvari. Za utvrđivanje vrijednosti nekretnina podaci se mogu preuzeti od Porezne uprave. Sukladno čl. 21. st. 2. Zakona o porezu na promet nekretnina (Nar. nov., br. 115/16 i 106/18), Porezna uprava podatke o tržišnim vrijednostima nekretnina iz Evidencije prometa nekretnina može ustupiti općinama i gradovima za potrebe rada iz njihova djelokruga.

Osim u okviru razreda 0 Nefinancijska imovina i 9 Vlastiti izvori, naslijeđenu imovinu potrebno je evidentirati iskazivanjem rashoda na odgovarajućem računu unutar razreda 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine te prihoda na računu 65269 Ostali nespomenuti prihodi po posebnim propisima. Prihodi i rashodi vezani uz ošasnu imovinu evidentiraju se, planiraju i izvršavaju u okviru izvora financiranja Prihodi za posebne namjene.

Zakonom je utvrđeno da gradovi i općine za obveze prema ostaviteljevim vjerovnicima odgovaraju samo u visini vrijednosti naslijeđene imovine. Međutim, postupak prijenosa i upisa nasljedstva na grad ili općinu uključuje i dodatne troškove (naknada javnim bilježnicima, troškovi odvjetničkih usluga, troškova procjenitelja). Takvi dodatni troškovi nisu preuzeti kao obveze uz nasljedstvo te ih općina odnosno grad moraju podmiriti iz svojih sredstava.

Napominjemo da se kod odgovora na pitanje 81. iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti koje glasi: „Prije stjecanja nekretnina izrađena je analiza kojom je utvrđena opravdanost odabranog oblika stjecanja nekretnine“, u uzorak testiranja ne uzimaju nekretnine koje su općina odnosno grad stekli kao ošasnu imovinu jer na stjecanje takve imovine nemaju utjecaja. Međutim, ošasna imovina mora biti uključena u strateške dokumente (pitanje 73.) kao i u pisanu proceduru o upravljanju i raspolaganju nekretninama (pitanje 84.)

Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?

Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.

Natrag