Opći akt naručitelja o jednostavnoj nabavi

Za nabavu robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 26.540,00 eura odnosno radova procijenjene vrijednosti manje od 66.360,00 eura (jednostavna nabava), ne primjenjuje se ZJN 2016, već pravila, uvjete i postupke jednostavne nabave utvrđuje naručitelj općim aktom, uzimajući u obzir načela javne nabave te mogućnost primjene elektroničkih sredstava komunikacije.

Opći akt te sve njegove izmjene i dopune naručitelj je obvezan objaviti na internetskim stranicama.

Svrha odredbe o obvezi objave općeg akta o jednostavnoj nabavi, jest da, u skladu s načelom transparentnosti, kao jednim od načela javne nabave, ugovori o jednostavnoj nabavi budu dodjeljivani prama transparentnim pravilima i procedurama.

Ako naručitelj ne objavi opći akt o jednostavnoj nabavi na internetskim stranicama, propisana je novčana kazna u iznosu od 1.320,00 do 13.270,00 eura na pravnu osobu naručitelja i 660,00 do 2.650,00 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi ili odgovornu osobu u državnom tijelu ili u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave (čl. 443. st. 2. ZJN 2016).

Tko donosi opći akt o jednostavnoj nabavi?

ZJN 2016 izrijekom ne definira osobu ili tijelo koje je ovlašteno za naručitelja donijeti taj opći akt. Dakle, ovlast za donošenje općeg akta predmet je posebnih propisa kojima se uređuje organizacija, ustrojstvo i poslovanje pojedinog naručitelja, što naravno ovisi o vrsti pravne osobe , (npr. ministarstvo, grad, ustanova, trgovačko društvo i dr.).

Kad su u pitanju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, donošenje općeg akta o jednostavnoj nabavi je u nadležnosti predstavničkog tijela, a ne čelnika. Tako je propisano čl. 73. st. 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a takva je i praksa Visokog upravnog suda RH (Posl. br.: Usoz-148/20-15 od 24.10.2022. (Nar. nov., br. 139/22).

Kad je riječ o ustanovama i trgovačkim društvima, odgovor na ovo pitanje potrebno je potražiti u zakonu koji uređuje upravljanje, nadzor i način rada u toj pravnoj osobi ili u njenoj djelatnosti, te u osnivačkim aktima naručitelja (npr. u statutu, izjavi o osnivanju ili društvenom ugovoru). Ako u predmetnim aktima nije ništa navedeno ili se ne može jasno razaznati, u ustanovama bi tu ovlast imalo upravno vijeće, a kod trgovačkih društava uprava društva.

Neovisno od toga što se radi o „općem“ aktu, prema mišljenju autora radi se o aktu kojeg bi prema prirodi stvari trebalo donositi izvršno, a ne predstavničko tijelo. Prema tome, tamo gdje je zakonom dozvoljeno, naša je preporuka dati tu ovlast tijelu nadležnom za zastupanje i vođenje poslova naručitelja, uz eventualnu suglasnost tog drugog tijela.

Sukob interesa u jednostavnoj nabavi

Budući da se ZJN 2016 ne primjenjuje na jednostavnu nabavu, to znači da se na tu nabavu ne primjenjuju ni njegove odredbe o sukobu interesa. Ipak, dosadašnja praksa je pokazala da naručitelji u aktima o jednostavnoj nabavi uobičajeno proširuju primjenu odredaba o sprječavanju sukoba interesa i na jednostavne nabave. To se u svakom slučaju pokazuje dobrom praksom, a sve i da akt nema takav uglavak, potrebno je voditi računa o tome da su naručitelji ionako dužni primjenjivati odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa koji na bitno istovjetan način uređuje zabranu stupanja u poslovni odnos s poslovnim subjektom u kojem dužnosnik ima 0,5% ili više udjela u vlasništvu (kapitalu trgovačkog društva).

Može li se podnijeti žalba na postupak jednostavne nabave?

Osim pravila da se u jednostavnoj nabavi moraju uzeti u obzir načela javne nabave kao i mogućnost primjene elektroničkih sredstava komunikacije, ne postoji drugih odredaba i zakonskih zahtjeva koje bi takav akt morao sadržavati. Tu se postavlja pitanje osporavanja kako sadržaja tog akta, npr. ako gospodarski subjekt smatra da je akt nezakonit, tako i pojedinačnih postupaka koji se provode na temelju tog akta ili čak protivno njegovim odredbama, npr. ako s naručitelj ne pridržava vlastite procedure iz općeg akta.

Na odluke o odabiru i poništenju naručitelja u postupcima jednostavne nabave ZJN 2016 ne propisuje mogućnost izjavljivanja žalbe Državnoj komisiji, a ovlast tog tijela ne proizlazi ni iz Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Stoga, Državna komisija u takvim slučajevima i odbacuje žalbu zbog svoje nenadležnosti, a tu praksu slijedi i Visoki upravni sud RH. Čak ni činjenica da je naručitelj dao uputu o pravnom lijeku nije odlučna za ocjenu stvarne nadležnosti (VUS RH, Posl. broj UsII-92/21 od 31.3.2021.).

Međutim, isti sud je ocijenio kako opći akt o jednostavnoj nabavi može biti predmetom ocjene zakonitosti u smislu odredaba Zakona o upravnim sporovima jer ima obilježja eksternog akta, općenormativnog karaktera, a ne akta internog karaktera (VUS RH, Usoz-148/20-15 od 24.10.2022.).

S tim u svezi, nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja još je u rujnu 2022. izradilo i objavilo Smjernice za provedbu postupaka jednostavne nabave u kojima se navodi da naručitelji prilikom donošenja svojih općih akata naručitelji moraju ostati u okviru načela javne nabave i da unaprijed određenim pravilima postupka naručitelji osiguravaju transparentnost dodjele ugovora i jednaki tretman gospodarskih subjekata. Tako bi prilikom izrade svojih općih akata naručitelji trebali uzimati u obzir nediskriminirajući opis predmeta nabave bez upućivanja na određenu marku ili proizvod i dr. procese osim ako to nije opravdano samim predmetom ugovora. Isto tako, treba se osigurati jednak pristup nadmetanju za sve gospodarske subjekte, dakle bez nametanja uvjeta kojima bi izravno ili neizravno diskriminirali potencijalne ponuditelje. Nadalje, trebalo bi se poštivati načela uzajamnog priznavanja i razmjernosti.

Iako smjernice nemaju obvezujući karakter bilo bi ih se dobro pridržavati, u krajnjoj liniji kako gospodarski subjekti ne bi prema novom Zakonu o upravim sporovima pokretali postupke pred Visokim upravnim sudom RH. Svakako je dobra praksa što više postupaka objavljivati na novom sučelju Elektroničkog oglasnika javne nabave, što je omogućeno od 2.4.2024. godine.

Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?

Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.

Natrag