Mišljenje HZZO-a uz određivanje osnovica za naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad za slučajeve kada se ta naknada isplaćuje na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja ili državnog proračuna određuje se od osnovice za naknadu propisane čl. 54. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Osnovicu od koje se određuje naknada plaće čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je otvorena privremena nesposobnost za rad, neovisno o tome na čiji se teret isplaćuje, osim kada je posebnim zakonom drukčije propisano.

U slučaju kad osiguranik nema isplaćene najmanje dvije plaće u prethodnom šestomjesečnom razdoblju prije mjeseca otvaranja privremene nesposobnosti za rad, rodiljnog ili roditeljskog dopusta, osnovicu za naknadu plaće čini plaća isplaćena do dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće. Tako određena osnovica, kada se naknada plaće isplaćuje na teret sredstava HZZO-a odnosno na teret sredstava državnog proračuna, ne može biti veća od najniže osnovice osiguranja koja služi za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje umanjene za zakonom propisane obvezne doprinose, poreze i prireze.

Odredbom čl. 21.a Zakona o doprinosima propisano je da se  mjesečna osnovica iz čl. 21. Zakona o doprinosima za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje za osiguranika čiji ukupan iznos mjesečnih bruto plaća iznosi do 700,00 eura umanjuje za 300,00 eura.

Mjesečna osnovica iz čl. 21. Zakona o doprinosima je plaća odnosno primitak od nesamostalnog rada, oporeziv porezom na dohodak. S druge strane, osnovica za naknadu plaće, iz čl. 54. st. 5. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kada se naknada plaće određuje od najniže osnovice osiguranja nije plaća.

Uvažavajući prethodno navedeno, mišljenja smo da se za iznos od 300,00 eura ne umanjuje najniža osnovica za određivanje naknade, nego da se predmetno umanjenje odnosi isključivo na plaću.

Radi pojedinih mišljenja u stručnim krugovima prema kojima se predmetno umanjenje od 300,00 eura primjenjuje i na iznos najniže osnovice osiguranja iz čl. 54. st. 5. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, obratili smo se za mišljenje Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u nastavku. HZZO).

Od strane HZZO-a primili smo mišljenje  (KLASA: 502-04/24-01/34, URBROJ: 338-01-06-03-24-04 od 11.4.2024.) iz kojeg jasno proizlazi da se najniža osnovica osiguranja, iz čl. 54. st. 5. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, ne umanjuje za iznos od 300,00 eura kada se od te osnovice određuje naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, rodiljnog i roditeljskog dopusta.

Poveznicu na predmetno mišljenje HZZO-a dajemo u nastavku:

- Mišljenje HZZO-a

Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?

Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.

Natrag