Pravo na naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad radi korištenja zdravstvene zaštite, odnosno drugih okolnosti iz čl. 39. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13 – 33/23; u nastavku: Zakon) pripada između ostalih i osobama koje na području Republike Hrvatske (RH) obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti te osobama koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost, tj. osiguranicima iz čl. 7. st. 1. toč. 6. Zakona. Pod privremenom nesposobnošću (tj. bolovanjem) smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti utvrđenih čl. 39. Zakona zbog kojih je osiguranik spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom.
Obrtnik je osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost, osiguranik je mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a u slučaju bolovanja ima pravo na naknadu plaće. Početak i kraj bolovanja obrtnika tj. njegovu privremenu nesposobnost za rad utvrđuje izabrani doktor. Naknada plaće pripada obrtniku za radne dane u tjednu (6 radnih dana), a obračunava se kao prosječna dnevna naknada, po podacima iz Potvrde o osnovicama osiguranja. Kako obrtnik sebi ne isplaćuje plaću, to znači da si neće isplaćivati ni naknadu plaće za prva 42 dana bolovanja. Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti pripada obrtniku od 43. dana privremene nesposobnosti. Međutim, kada se naknada plaće isplaćuje od prvog dana privremene nesposobnosti na teret sredstava HZZO-a, ona pripada obrtniku od prvog dana privremene nesposobnosti.
Obrtnik je obvezan uz zahtjev za isplatu naknade plaće priložiti izvješće o privremenoj nesposobnosti te dokaz da je podmirio sve dospjele obveze doprinosa.
Naknade plaće mu pripada pod uvjetom da za vrijeme bolovanja (tj. privremene nesposobnosti) ne radi, odnosno na drugi način zlorabi vrijeme utvrđene privremene nesposobnosti.
Osnovica za naknadu plaće
Osnovica za naknadu plaće, po čl. 54. st. 3. Zakona, jest mjesečna osnovica osiguranja za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio osigurani slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, umanjena za zakonom propisane obvezne doprinose, poreze i prireze. Kod utvrđivanja osnovice za naknadu plaće treba voditi računa da se prirez od 1.1.2024. ne obračunava i ne plaća tj. isti je ukinut po odredbama Zakona o porezu na dohodak te Zakona o lokalnim porezima. Ukoliko bi privremena nesposobnost obrtnika iz Zagreba nastupila primjera radi u kolovozu 2024. godine, propisana osnovica (1.014,00 eura mjesečno) umanjena za doprinose i porez bila bi 751,92 eura mjesečno, odnosno 4.511,52 eura za 6 mjeseci (od veljače do srpnja 2024. godine). Koristeći navedene podatke, dnevna naknada plaće iznosila bi 28,92 eura (4.511,52/156 dana od veljače do srpnja 2024. godine, bez nedjelja). Uz pretpostavku da je obrtnik na bolovanju na teret HZZO-a bio 11 dana (od 1. do 11.8.2024.), naknada plaće bila bi 318,12 eura (28,92 x 11).
Bitno je znati da po izmjenama propisa o doprinosima koje su na snazi od 1.1.2024. godine obrtnik može izabrati višu osnovicu za obračun doprinosa (npr. 1.560,00 eura) od mjesečne osnovice propisane za osnovu po kojoj je osiguran (npr. 1.014,00 eura). Odabirom višeg koeficijenta (npr. 0,75 ili 1,0 ili 1,5) utvrđuje se odabrana viša mjesečna osnovica (npr. 1.170,00 ili 1.560,00 ili 2.340,00 eura) i ista se primjenjuje za obračun svih doprinosa koji su propisani prema osnovi osiguranja osiguranika koji je izabrao višu osnovicu. Odabrana viša osnovica za obračun doprinosa je zapravo osnovica za naknadu plaće, uz napomenu da se bar 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio osigurani slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo naknadu plaće na tu odabranu višu osnovicu obračunaju i uplate propisani doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Propisana osnovica za obračun doprinosa
Obrtnik koji plaća porez na dohodak (tzv. obrtnik ''dohodaš'') sam je obveznik doprinosa (za MO I. stup (20% ili 15%) i MO II. stup (5%), zdravstveno osiguranje (16,5%) te iste obračunava i uplaćuje na propisanu mjesečnu osnovicu koja za 2024. godinu iznosi 1.014,00 eura (1.560,00 x 0,65). Mjesečni iznosi doprinosa dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Obrtnik koji plaća porez na dobit (tzv. obrtnik ''dobitaš'') sam utvrđuje osnovicu i obračunava doprinose (''iz'' - za MO I. stup (20% ili 15%), za MO II. stup (5%) i ''na'' osnovicu - za zdravstveno osiguranje (16,5%) za svoje osobno osiguranje. Iznos osnovice utvrđuje se prema iznosu poduzetničke plaće te ista ne može biti niža od 1.716,00 eura (1.560,00 x 1,1). Doprinosi dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom poduzetničke plaće, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Osnovica na koju se plaćaju doprinosi je i osnovica za utvrđivanje naknade plaće za bolovanje. Ako isplaćuje poduzetničku plaću u iznosu manjem od 1.716,00 eura, doprinose plaća na 1.716,00 eura te u tom slučaju utvrđuje naknadu za bolovanje od propisane osnovice 1.716,00 eura. Ako obrtnik ''dobitaš'' isplati poduzetničku plaću veću od 1.716,00 eura, tada doprinose plaća na tu veću plaću, pa je u slučaju bolovanja osnovica za naknadu plaće ta veća osnovica. Međutim, valja voditi računa da iznos naknade plaće ne može biti veći od 565,04 eura (441,44 x 28%), osim ako se ne radi o priznatoj ozljedi na radu ili profesionalnoj bolesti, korištenju rodiljnog dopusta i prava na rad u polovici punoga radnog vremena po propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama ili korištenju dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta.
Bitno je znati da obrtnik ne plaća doprinose za obvezna osiguranja za razdoblje u kojem je privremeno nesposoban za rad na teret sredstava HZZO-a ili sredstava proračuna.
Podnošenje JOPPD obrasca
Obrtnici za obračunate doprinose podnose JOPPD obrazac na dan isplate primitka/najkasnije sljedeći radni dan ili na dan nastanka obveze obračuna i uplate doprinosa ako nema isplate primitka odnosno na dan kada se ti doprinosi obvezno obračunavaju i uplaćuju sukladno posebnim propisima. Obrtnik ''dohodaš'' popunjava JOPPD obrazac za obvezne doprinose koristeći u jednom retku šifre 0041/5801 te u drugom retku neku od šifri 5201 do 5213 (npr. 5201) i 0000 ako je na bolovanju na teret HZZO-a. Isti u JOPPD obrascu ne iskazuje bolovanje na svoj teret, nego samo bolovanje na teret HZZO-a. Također, ako obrtnik ''dobitaš'' sebi ne isplaćuje poduzetničku plaću ne iskazuje u JOPPD obrascu bolovanje na svoj teret.
U polju 10. Ukupni sati rada prema kojima se radi obračun, za oznake stjecatelja primitka 0032 – 0039 upisuje se stvarni broj dana provedenih u osiguranju po toj osnovi – unutar toga (izvještajnog) mjeseca, bez umanjenja za blagdane, neradne dane, bolovanje na teret osiguranika i sl. U slučaju iskazivanja korištenja prava na teret HZZO-a (šifre 5201 do 5299 iz Priloga 2), obrtnik ''dohodaš'' i obrtnik ''dobitaš'' (osiguranici) upisuju stvarne dane mirovanja obveze doprinosa.
U polju 10.0 Ukupni neodrađeni sati, za oznake stjecatelja primitka 0041 – 0049 i 0032 – 0039 upisuje se 0 (nula), osim u slučaju mirovanja obveze doprinosa koje je kraće od mjesec dana ili korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena kada se upisuju stvarni dani korištenja prava. U slučaju iskazivanja korištenja prava na teret HZZO-a (šifre 5201 do 5299), osiguranici koji obavljaju samostalnu djelatnost i po toj osnovi su obveznici poreza na dohodak ili dobit upisuju stvarne dane mirovanja obveze doprinosa.
Kako nema obveze doprinosa za razdoblje u kojem je na privremenoj nesposobnosti za rad na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja ili sredstava državnog proračuna, obrtnik mora utvrditi osnovicu na koju će obračunati propisane doprinose. Istu utvrđuje u iznosu (npr. 621,49 eura za mjesec kolovoz 2024. godine), i to tako da najprije utvrdi dnevnu osnovicu za obračun doprinosa (npr. 32,71 eura za kolovoz 2024. godine) iz omjera 1.014,00 eura propisana osnovica : 31 dan u kolovozu 2024. godine, te dobiveni iznos množi s brojem dana kada nije na bolovanju (npr. 32,71 x 19). U Obrascu JOPPD zaduženje za doprinose se iskazuje u jednom retku, npr. (0041 i 5801; 10. i 10.0.: 31 i 11; 10.1. i 10.2.: 01.08.2024. i 31.08.2024.), a u drugom retku iskazuje se bolovanje na teret HZZO-a, npr. (5201 i 0000; 10. i 10.0.: 11 i 11; 10.1. i 10.2.: 01.08.2024. i 11.08.2024.).
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag