Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao. U svrhu zaštite određenih kategorija radnika, poslodavac je, prije nalaganja određenih oblika rada, dužan od radnika ishoditi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22) donekle je izmijenjen tj. proširen je popis kategorija radnika od kojih je poslodavac dužan pribaviti pisanu izjavu, te je stoga nakon 1.1.2023. potrebno prilagoditi ranija interna pravila i napraviti novu „check-listu“.
Prekovremeni rad
U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, svaki radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).
Ipak, određene kategorije radnika uživaju veću zaštitu od ove obveze, te im poslodavac ne može naložiti prekovremeni rad bez njihove prethodne pisane izjave o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Tako prekovremeno samo uz pisanu izjavu mogu raditi:
- trudnica,
- roditelj s djetetom do 8. godine života,
- radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, te
- radnik koji radi u dodatnom radu, ali samo kod matičnog poslodavca
Izjava nije potrebna tek ako se radi o potrebi prekovremenog rada zbog više sile. Naime, tada su i ovi radnici dužni raditi prekovremeno bez spomenute izjave. Poslodavac kod kojeg radnik obavlja dodatan rad ne smije mu uopće naložiti prekovremeni rad, osim u slučaju više sile.
Treba naglasiti da se pod pojmom više sile ne smatraju okolnosti izvanrednog povećanja opsega poslova, što je jasno samo po sebi iz čl. 65. st. 1. ZR-a koji razlikuje taj pojam kao zasebni u odnosu na pojam više sile. Ni Zakon o obveznim odnosima ne definira višu silu, ali je taj pojam odredila sudska praksa razlikujući ga čak i od pojma slučaja: „U pravnoj teoriji, kao viša sila (vis maior) razumijeva se onaj vanjski događaj ili pojava koja je po snazi svog djelovanja u toj mjeri jača od samog čovjeka da njezino djelovanje nastupa nezavisno od čovjekove volje, jer se ono ni objektivno nije moglo predvidjeti, ni izbjeći ili otkloniti.
Višu silu je (zbog sličnosti) potrebno razlikovati od slučaja.
Naime, kao slučaj (casus) smatra se, kako neki vanjski događaj ili pojava, tako i događaj koji se zbio unutar čovjekove djelatnosti, koji po snazi svog djelovanja može biti i slabiji od snage čovjeka, ali njegovo djelovanje nastupa nezavisno od čovjekove volje, iako se ono, redovno, može objektivno predvidjeti, izbjeći ili otkloniti.
Slijedom rečenog, viša sila objektivno je nepredvidiva i neuklonjiva, dok se kod slučaja nepredvidivost i neuklonjivost ne zahtijevaju. Dakle, slučaj je događaj, koji da se predvidio mogao spriječiti, dok je viša sila događaj koji i da se mogao predvidjeti se ne bi mogao spriječiti. (VSRH, 930/09 od 31.1.2012.)“
Nejednaki raspored i preraspodjela
Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, razdoblje takvog rasporeda ne može biti kraće od mjesec dana ni duže od jedne godine te tijekom tako utvrđenog rasporeda radno vrijeme mora odgovarati radnikovu ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu. Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.
U nejednakom rasporedu ili u preraspodijeljenom radnom vremenu, samo uz pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, mogu raditi:
- trudnica,
- roditelj s djetetom do 8. godina života
- radnik koji radi s polovicom punog radnog vremena, koji radi s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta ili radi s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama
- radnik s nepunim radnim vremenom kod više poslodavaca
- radnik koji radi u dodatnom radu kod matičnog poslodavca
- radnik koji radi kod dodatnog poslodavca za rad duži od 8 sati tjedno ali samo za rad u nejednakom rasporedu, dok se odredbe ZR-a o preraspodjeli radnog vremena ne primjenjuju na ovaj radni odnos.
Uz preraspodjelu radnog vremena ZR propisuje i jednu dodatnu posebnost. Dakle ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48 sati tjedno. Iznimno od navedenog, može trajati duže od 48 sati tjedno, ali ne duže od 56 sati tjedno, odnosno 60 tjedno ako poslodavac posluje sezonski, pod uvjetom da je isto a) predviđeno kolektivnim ugovorom i b) da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Znači, svaki radnik za rad u preraspodjeli iznad 48 sati tjedno, mora poslodavcu dati pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, a ako ne pristane, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.
Posljedice nepoštivanja zakonske obveze
Ako poslodavac naredi prekovremeni rad ili rasporedi nejednako radno vrijeme ili ga preraspodjeli bez pisane izjave jedne od zaštićenih kategorija radnika, može biti kažnjen novčanom kaznom za najteži prekršaj iz radnog odnosa (8.090,00 do 13.270,00 eura za pravnu osobu odnosno 920,00 do 1.320,00 eura za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu pravne osobe). Usto će u provedbi inspekcijskog nadzora u području rada inspektor usmenim rješenjem u zapisniku zabraniti takav rad.
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag