Što ulazi u osnovicu za određivanje naknade plaće za vrijeme bolovanja?

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad (u nastavku: bolovanje) zbog korištenja zdravstvene zaštite i drugih razloga propisanih Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, jedno je od prava koje pripada određenim osiguranicima obveznog zdravstvenog osiguranja.  Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja ostvaruje se pod uvjetima i na način propisan Zakonom i općim aktima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u nastavku: HZZO) koji uređuju ovo pitanje.

Uređujući naknadu plaće Zakon o radu je propisano da za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu radnik ima pravo na naknadu plaće.

Razdoblje u kojima radnik ne radi zbog opravdanih razloga za koje se naknada plaće isplaćuje na teret poslodavca određuju se zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Visina naknade plaće utvrđuje se ZR-om ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ako nije tako određena, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca. Ako radnik u prethodna tri mjeseca nije ostvario plaću, visina naknade plaće određuje se u odnosu na visinu one plaće koju bi u istom razdoblju ostvario da je radio.

ZR-om nije propisano kako se određuje naknada plaće za vrijeme bolovanja kada se ona isplaćuje na teret sredstava poslodavca, s toga se način određivanja naknade plaće za vrijeme bolovanja koja se isplaćuje na teret sredstava poslodavca određuje izvorom prava koji obvezuje poslodavca, što može biti kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu.

Kod određivanja naknade plaće uvijek je potrebno najprije utvrditi osnovicu od koje se naknada plaće određuje, a nakon toga odrediti iznos naknade plaće.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja koja se isplaćuje na teret HZZO-a sukladno čl. 54. Zakona, određuje se od osnovice za naknadu plaće koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, odnosno prije mjeseca u kome je otvoreno bolovanje osiguranika, neovisno o tome na čiji se teret isplaćuje, osim kada je posebnim zakonom drukčije propisano.

Plaća na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće je redovita mjesečna plaća osiguranika te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada, odnosno za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta i privremene nesposobnosti, koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod koje je osiguranik zaposlen.

Pod prosječnim iznosom redovne mjesečne plaće podrazumijeva se iznos dobiven na način da se zbroj isplaćenih redovnih plaća podijeli s brojem sati rada za koje je isplaćena.

Kada se osnovica za naknadu plaće ne može utvrditi od prosječnog iznosa plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci, osnovicu za naknadu plaće čini plaća isplaćena do dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, odnosno pripadajuća plaća za mjesec za koji  se određuje naknada plaće.

Osnovica za naknadu plaće koja se određuje od plaća isplaćena do dana otvaranja bolovanja, odnosno pripadajuća plaća za mjesec za koji se određuje naknada plaće, kada se naknada plaće isplaćuje na teret sredstava HZZO, odnosno na teret sredstava državnog proračuna za naknadu plaće za vrijeme bolovanja zbog pojave zaraze u okolini osiguranika, ne može biti veća od najniže osnovice osiguranja koja služi za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, (koja za 2023. iznosi 519,53 eura), važeće za mjesec koji prethodi mjesecu otvaranja bolovanja, umanjene za zakonom propisane obvezne doprinose, poreze i prireze.              

Iznimno, kada se osnovica za naknadu plaće koja pripada osiguraniku u slučaju bolovanja zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti, ne može utvrditi od prosječne isplaćene plaće, osnovicu za naknadu plaće čini pripadajuća plaća za mjesec za koji se određuje naknada plaće.

Naknada plaće zbog privremene nesposobnosti za rad uvijek se određuje od osnovice za naknadu s tim da ona ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu plaće.

Isplate koje se ne uračunavaju u osnovicu od koje se određuje naknada plaće, prema čl. 76. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, ne uračunavaju se isplate, neovisno o tome da li se radi o isplatama koje se u smislu drugih propisa smatraju plaćom i da li su na njih ili iz njih obračunati i uplaćeni doprinosi a to su:

  1. primanja koja je osiguranik primio prema propisima o mirovinskom osiguranju te o obveznom zdravstvenom osiguranju, osim naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe - poslodavca,
  2. posebne nagrade u znak priznanja i prigodne novčane isplate radnicima (stimulacije, menadžerske nagrade),
  3. nagrade za dugogodišnji rad i sl.,
  4. regres za godišnji odmor,
  5. isplate za npr. Uskrs, Božić, obljetnice poslodavca i sl., bez obzira jesu li u općem aktu poslodavca određene kao osnove za raspodjelu plaća,
  6. primanja u ime naknada troškova (terenski dodatak, naknada za odvojeni život i sl.),
  7. naknade isplaćene za izume i tehnička unapređenja ostvarena na radu ili u svezi s radom,
  8. premije osiguranja koje poslodavac plaća za radnike po osnovi osiguranja života i dodatne mirovine te dopunskog zdravstvenog osiguranja i slično.

Isplate koja se ne uračunavaju u osnovicu za određivanje naknade plaće, jer se ne smatraju plaćom, su isplate izvršene osnovom periodičnih obračuna plaće, regres za godišnji odmor, stimulacije, nagrade, bonusi, plaće u naravi i sl. Naime, plaća u naravi nije iznos plaće koja je radniku isplaćena dok je bonus nagrada a ne plaća zaposlenika stoga se primanja u naravi i bonuse ne uračunavaju u osnovicu od koje se određuje naknada plaće za vrijeme bolovanja.

Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?

Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.

Natrag