Privremena nesposobnost za rad je odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti utvrđenih čl. 39. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju[1] zbog kojih je osiguranik spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom.
Početak i dužinu trajanja privremene nesposobnosti utvrđuje izabrani doktor ovisno o vrsti bolesti koja utječe na privremenu nesposobnost osiguranika u skladu s zdravstvenim stanjem i medicinskom indikacijom koje postoje kod osobe čija se privremena nesposobnost utvrđuje, odnosno ovisno o drugim razlozima privremene spriječenosti za rad iz 39. Zakona.
Osiguraniku kome privremena nesposobnost traje neprekidno najmanje šest mjeseci, a izabrani doktor utvrdi da se njegovo zdravstveno stanje poboljšalo i da bi rad u polovici punog radnog vremena bio koristan za brže uspostavljanje pune radne sposobnosti, može odrediti da osiguranik određeno vrijeme radi polovicu punog radnog vremena, ali ne duže od 60 dana.
Izabrani doktor obvezan je utvrditi prestanak privremene nesposobnosti za rad osiguraniku kod kojega je nalazom i mišljenjem Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u nastavku: Zavod za vještačenje), zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, utvrđena smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost, utvrđen djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti, s danom zaprimanja obavijesti.
Nakon što izabrani doktor utvrdi prestanak privremene nesposobnosti za rad osiguraniku temeljem obavijesti Zavoda za vještačenje osiguranik pravo na naknadu plaće za vrijeme te privremene nesposobnosti ostvaruje na teret sredstava poslodavca.
Privremenu nesposobnost, nakon što je utvrđen prestanak privremene nesposobnosti za rad temeljem obavijesti Zavoda za vještačenje, izabrani doktor može ponovno utvrditi samo osiguraniku kod kojeg je utvrđena:
- smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost,
- djelomični gubitak radne sposobnosti,
i to u slučaju pogoršanja bolesti na osnovi koje mu je to utvrđeno ili pojavom bolesti na osnovi druge dijagnoze bolesti.
Nadzor i kontrolu nad korištenjem privremene nesposobnosti za rad osiguranika kao i utvrđivanja postojanja medicinskih indikacija ili drugih razloga za privremenu nesposobnost, u skladu sa Zakonom i propisa donesenih na temelju Zakona, obavlja HZZO putem osoba ovlaštenih za provedbu kontrole ili drugoga nadležnog tijela u skladu sa svojim općim aktom o načinu provođenja nadzora i kontrole.
Nadzor i kontrolu nad korištenjem privremene nesposobnosti za rad obuhvaća:
- kontrolu rada izabranog doktora u vezi s utvrđivanjem privremene nesposobnosti te, u pravilu,
- neposrednu kontrolu osiguranika u ordinaciji ili
- izvan ordinacije izabranog doktora, uključujući i kućni posjet.
Ako HZZO u postupku provedbe kontrole privremene nesposobnosti utvrdi nepostojanje medicinskih indikacija za daljnje korištenje privremene nesposobnosti za rad, osobe ovlaštene za provedbu kontrole imaju pravo zaključiti privremenu nesposobnost za rad osiguraniku.
Poslodavac može za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad zahtijevati od HZZO-a kontrolu opravdanosti privremene nesposobnosti za rad osiguranika u posebno opravdanim slučajevima, kada ima saznanja ili opravdanu sumnju na zlouporabu privremene nesposobnosti za rad.
[1] Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23; u nastavku: Zakon)
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag