Minimalna plaća za 2024. godinu – je li potrebno mijenjati postojeće ugovore o radu?

Uredbom o visini minimalne plaće za 2024. godinu (Nar. nov., br. 125/23) utvrđena je minimalna plaće za razdoblje od 1.1. do 31.12.2024. u bruto iznosu od 840,00 eura, što je uvećanje iznosa minimalne plaće za 2024. godinu za 140,00 eura, odnosno za 20% u odnosu na 2023. godinu.

Radi se o najnižem mjesečnom iznosu brutoplaće koja će se radniku morati isplatiti za rad u punom radnom vremenu nakon 1.1.2024. godine.

Iznimno od navedenog, minimalnom plaćom smatra se najmanji iznos mjesečne brutoplaće prema složenosti poslova za puno radno vrijeme ugovoren kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena sukladno općem propisu o radu. Dva su takva kolektivna ugovora na snazi, Kolektivni ugovor za graditeljstvo (Nar. nov., br. 94/23-proč.tekst – 103/23-ispr.) i Kolektivni ugovor ugostiteljstva (Nar. nov., br. 50/22 – 67/23).

To znači da, ovisno o grupi složenosti poslova koje radnik obavlja u tim djelatnostima, minimalnu plaću predstavlja onaj iznos koji je ugovoren kolektivnim ugovorom za te poslove. No, ukoliko je taj iznos manji od minimalne plaće propisane prethodno navedenom uredbom (npr. za pomoćne poslove), mora se isplatiti iznos propisan uredbom.

U iznos minimalne plaće ne ubrajaju se povećanja plaće s osnove prekovremenog rada, otežanih uvjeta rada, noćnog rada i rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

Je li potrebno mijenjati ranije sklopljene ugovore o radu?

Svaka plaća pa tako i minimalna koja se ugovara mora biti ugovorena, utvrđena ili propisana u brutoiznosu.

Ugovori o radu koji su sklopljeni ranije i u kojima je ugovoren manji iznos bruto plaće, bilo navođenjem iznosa tada važeće minimalne plaće (npr. 700 eura u 2023.) ili plaće koja je manja od minimalne plaće za 2024. (npr. ugovorom iz 2022. ugovorena je bruto plaća 5.000,00 kn), ne moraju se sada mijenjati (aneksirati) ili usklađivati s novom uredbom za 2024. godinu. Međutim, poslodavac je dužan takvom radniku za rad nakon 1.1.2024. u svakom slučaju obračunati i isplatiti plaću u bruto iznosu od 840,00 eura.

Vezano uz pitanje usklađenja prethodno sklopljenih i važećih ugovora o radu, kako s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22), tako i s uredbama o visini minimalne plaće, u nastavku prenosimo mišljenje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (Klasa: 110-01/23-01/219 od 20.10.2023.):

„Jedan od bitnih sastojaka ugovora o radu je podatak o bruto plaći, uključujući bruto iznos osnovne odnosno ugovorene plaće, dodacima te ostalim primicima za obavljeni rad i razdobljima isplate tih i ostalih primitaka na temelju radnog odnosa na koja radnik ima pravo, uz mogućnost da se umjesto navedenog podatka uputi na neki drugi izvor prava, odnosno na neki zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji ureduje ta pitanja.

Iz navedenog proizlazi da plaća radnika, kao i ranije, može biti određena ili odrediva, odnosno ista može biti ugovorena ugovorom o radu ili određena nekim drugim izvorima prava, pri čemu se kod određivanja plaće u oba slučaja radi o bruto iznosima.

Prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023., nije propisana obveza usklađivanja prethodno sklopljenih i važećih ugovora o radu. Stoga smo mišljenja da je tek kod nastupa potrebe izmjene nekog od bitnih sastojaka ugovora o radu, obveza ugovornih strana, da u okviru takve izmjene ugovora, sadržajno usklade čitav ugovor s odredbama Zakona o radu.

Istodobno, sukladno prijelaznim i završnim odredbama Zakona poslodavci su bili dužni uskladiti pravilnike o radu s odredbama noveliranog Zakona do 1. srpnja 2023. Obzirom da se pravilnicima o radu u pravilu uređuju plaće radnika, poslodavci su prilikom usklađivanja dužni voditi računa o odredbi članka 90.b stavka 1. Zakona, a kojim je propisano da plaća mora biti utvrđena u brutoiznosu. Kršenje navedene zakonske odredbe sankcionirano je kao najteži prekršaj poslodavca.

Nadalje, 1. srpnja 2023. stupio je na snagu i novi Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor (Narodne novine, broj 68/23). Odredbom članka 11. ovoga Pravilnika propisan je rok u kojem su poslodavci svoje obračunske isprave dužni uskladiti s odredbama Pravilnika, a to je najkasnije do 1. listopada 2023. godine. Pravilnik obvezuje na iskazivanje podataka na obračunskim ispravama u propisanom sadržaju.

Slijedom navedenog mišljenja smo da, iznimno od nepostojanja obveze usklađivanja ugovora o radu s novim zakonskim odredbama, postoji obveza poslodavca da u pogledu iskazivanja plaće u brutoiznosu izmijene i one ugovore o radu koji su sklopljeni prije 1. siječnja 2023. godine, a kojima je plaća bila ugovorena u neto iznosu.

Imajući u vidu propisani rok za usklađivanje pravilnika o radu, datum stupanja na snagu novog Pravilnika i njime utvrđeni rok za usklađivanje obračunskih isprava, a koji su svi već nastupili, mišljenja smo da je opravdano poduzimati upravne i prekršajne mjere iz članka 226. stavka 1. točke 7. i članka 229. stavka 1. točke 45. i stavka 2. i na spomenute ranije sklopljene ugovore o radu.

U pogledu pitanja vezanih uz odredbe Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine, br. 1 18/18 i 120/21), skrećemo pažnju da su odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023., stupile na snagu kasnije te se opći propis o radu ima primijeniti kao lex posterior u odnosu na određene odredbe Zakona o minimalnoj plaći koje su u suprotnosti sa zakonom koji je kasnije stupio na snagu.

Slijedom navedenog, u vezi primjene odredbe članka 3. stavka 3. Zakona o minimalnoj plaći, iz koje proizlazi da minimalna plaća mora biti ugovorena ili utvrđena u brutoiznosu, te s time u vezi pitanja dosega odredbe članka 10. stavka 1. točke b) ovoga Zakona, a koja propisuje prekršaj poslodavca ako minimalnu plaću ne ugovori ili ne utvrdi u brutoiznosu, mišljenja smo da se pod prekršajnu odredbu ne podvode slučajevi kada je plaća ugovorena u bruto iznosu, ali u iznosu nižem od iznosa utvrđenog Uredbom Vlade RH o visini minimalne plaće odnosno ugovorenog kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena.

Nadalje, mišljenja smo da nije ostvareno obilježje prekršajnog djela iz članka I0. stavka 1. točke b) ako je ugovorena bruto minimalna plaća u skladu s Uredbom Vlade RH koja je bila važeća za godinu u kojoj je ugovor o radu sklopljen, ali poslodavac minimalnu plaću samo isplaćuje sukladno važećoj Uredbi.

Također, mišljenja smo da nije relevantno je li ostvareno obilježje prekršajnog djela iz članka 10. stavka 1. točke b) Zakona o minimalnoj plaći ako je ugovorom o radu plaća ugovorena u neto iznosu koji je veći od propisane bruto minimalne plaće jer bi u takvom slučaju trebalo primijeniti prekršajnu odredbu iz članka 229. stavka 1. točke 45. Zakona o radu.

Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?

Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.

Natrag