U TEB-ovom časopisu "Financije, pravo i porezi" br. 5/23 objavljen je članak "Godišnji odmor i regres u 2023.". Autorica članka je Ljubica Đukanović.
Godišnji odmor je pravo iz radnog odnosa koje je utemeljeno i čl. 56. st. 3. Ustava Republike Hrvatske, a uređeno Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17, 98/19 i 151/22; u nastavku: ZR). ZR je propisao da radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu i odredio samo minimalne zahtjeve i pravila kojih se mora pridržavati poslodavac kod određivanja prava radnika na godišnji odmor.
Minimalno trajanje godišnjeg odmora propisano je čl. 77. st. 1. ZR-a u tjednima tako da radnik ima pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna za svaku kalendarsku godinu, a maloljetnici i radnici koji rade na poslovima na kojima nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, pravo na godišnji odmor određeno je u trajanju od najmanje pet tjedana.
Godišnji odmor se ne može odrediti u trajanju kraćem od najkraćeg trajanja propisanog ZR-om, a ukoliko bi to bilo na takav način određeno kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik bi u tom slučaju imao pravo na godišnji odmor u najkraćem trajanju propisan ZR-om radi primjene povoljnijeg prava (čl. 9. st. 3. ZR-a).
Broj dana godišnjeg odmora dulji od najkraćeg trajanja propisanog ZR-om može se, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, odrediti dulji od najkraćeg trajanja.
Radnik koji ne ispunjava uvjet za stjecanje prava na puni godišnji odmor u tekućoj godini ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora (čl. 78. ZR-a). Ako radnik u tekućoj godini ostvari pravo samo na razmjerni dio godišnjeg odmora, taj razmjerni dio utvrđuje se u trajanju od jedne dvanaestine punog godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa kod poslodavca.
Određivanje godišnji odmora propisano je čl. 79. ZR-a prema kojem se trajanje, punog i razmjernog dijela godišnjeg odmora iz čl. 77. i 78. ZR-a, određuje brojem radnih dana ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena.
Opširnije o pravu na godišnji odmor, najkraćem trajanju godišnjeg odmora, određivanju godišnjeg odmora, ništetnosti odricanja od prava na godišnji odmor, roku stjecanja prava na puni i razmjerni dio godišnjeg odmora, naknadi plaće koja radniku pripada za vrijeme godišnjeg odmora i kako se ona određuje, naknadi za neiskorišteni godišnji odmor, korištenju godišnjeg odmora u dijelovima i prenošenje u sljedeću godinu kao i rasporedu korištenja pročitajte opširnije u našem tiskanom izdanju.
Pretplatnici internet izdanja časopisa članak mogu pročitati na sljedećoj poveznici: Pročitaj članak
Pretplatu na časopis "Financije, pravo i porezi" možete obaviti na sljedećoj poveznici: Pretplati se na FIP
Natrag