Zastara je gubitak prava zahtjeva zbog ne vršenja sadržaja subjektivnoga prava protekom roka određenoga zakonom. Zastarom tražbine gubi se spravo zahtijevati prisilno ispunjenje a samo pravo ostaje, a dužnik koji ispuni zastarjelu tražbinu ne može zahtijevati povrat tražbine zbog zastare.
Potraživanja iz radnog odnosa, prema čl. 139. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17 i 98/19; u nastavku: ZR), zastarijevaju za pet godina od dana dospijeća, ako ZR-om ili drugim zakonom nije drugačije određeno. Na zastaru sud ne pazi po službenoj dužnosti već samo ako se na nju stranke pozovu. Do stupanja na snagu ZR-a zastara je nastupala protekom roka od tri godine od dospijeća, a čl. 232. ZR-a je propisano da se odredbe o zastari potraživanja, neće primjenjivati na potraživanja iz radnog odnosa radnika, kojima je rok zastare od tri godine istekao prije stupanja na snagu ZR-a.
Prigovor zastare stranka može staviti do zaključenja glavne rasprave a ukoliko prvostupanjska presuda bude ukinuta, prigovor se može staviti dok glavna rasprava ne bude ponovo zaključena.
Sud može tuženiku naložiti samo onu činidbu koja je dospjela, a ukoliko činidba nije dospjela sud odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan. Tražbina koja dospije naknadno može se ponovo zahtijevati podnošenjem tužbe s obzirom na činjenicu da se promijenilo činjenično stanje koje nije postojalo u trenutku zaključivanja glavne rasprave.
Zastara počinje teći prvog dana poslije dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako za pojedine slučajeve zakonom nije što drugo propisano. Ako se obveza sastoji u tome da se nešto ne učini, propusti ili trpi u tom slučaju zastara počinje teći prvog dan poslije dana kada je dužnik postupio protivno obvezi.
Zastara nastupa kada istekne posljednji dan zakonom određenog vremena, a u vrijeme zastare se računa i vrijeme koje je proteklo u korist dužnikovih prednika.
Pravnim poslom ne smije se odrediti:
- dulje ili kraće vrijeme zastare od vremena utvrđenog zakonom i
- da zastara neće teći za neko vrijeme.
Prije nego protekne vrijeme određeno za zastaru dužnik se ne može odreći zastare.
Odricanjem od zastare smatra se i izdavanje pisanog priznanja zastarjele obveze, davanje zaloga ili kojeg drugoga osiguranja za zastarjelu obvezu.
Tražbine utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog tijela javne vlasti kao i javnobilježničkim aktom zastarijevaju za deset godina, pa i one za koje je zakonom propisan kraći rok zastare. Sve povremene tražbine koje proizlaze iz takvih odluka, nagodbi ili javnobilježničkih akata, a dospijevaju u buduće, zastarijevaju u roku propisanom za zastaru povremenih tražbina odnosno u roku 3 godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja.
Zastara se prekida priznanjem duga od strane dušnika koja se može priznati na neposredan način (izjava vjerovnika) i na posredan način (davanjem otplate, plaćanjem kamate, davanjem osiguranja), podizanjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarivanja tražbine.
Nakon utvrđivanja nedopuštenosti odluke o otkazu ugovora o radu, prema stavu sudske prakse, zastarni rok u odnosu na naknadu plaće za vrijeme prekida rada, kao posljedice nezakonitog otkaza, otkazni rok počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđeno da je otkaz nedopušten.
Ovakav stav trebalo bi zauzeti i primjenjivati i na sve ostale vrste novčanih tražbina radnika prema poslodavcu s osnove nezakonitog otkaza ugovora o radu.
Tražbine iz radnog odnosa koje se pojavljuju nakon sudske odluke o nedopuštenosti otkaza ugovora o radu su najčešće plaća, naknada plaće, otpremnina, jubilarna nagrada, božićnica, uskrsnica i regres.
Za rad radnik ima pravo na plaću, a pravo na naknadu plaće za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga utvrđenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom. Naknada plaće isplaćuje se nakon sudskog utvrđivanja nedopuštenosti otkaza ugovora o radu, korištenja godišnjeg odmora, plaćenog dopusta i u drugi slučajevima kada radnik ne radi zbog opravdanih razloga.
Naknada plaće nakon utvrđivanja nedopuštenosti odluke o otkazu, ako ništa nije propisano ZR-om, drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu određuje se prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca koja ima isti rok dospijeća kao i plaća.
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag