Od 1. siječnja ove godine primjenjuje se novi Zakon o proračunu. Taj Zakon više ne sadrži odredbu da se u proračunu planiraju sredstva za pokriće preuzetih obveza iz prethodne/-ih godina, kao i sredstva za plaćanje obveza nastalih u tekućoj fiskalnoj godini za koju se proračun donosi, što je bilo propisano čl. 6. st. 5. ranije važećeg Zakona o proračunu.
Proračun odnosno financijski plan osim plana za određenu proračunski godinu sadržavaju i projekcije za naredne dvije godine. To su su planski akti u kojima se planiraju ukupni prihodi i primici koji služe za pokriće ukupnih rashoda i izdataka. Ako ukupni prihodi i primici nisu jednaki ukupnim rashodima i izdacima, opći dio državnog proračuna sadrži i prijenos sredstava iz prethodne godine i prijenos sredstava u sljedeću godinu, a opći dio proračuna JLP(R)S-a sadrži i preneseni višak ili preneseni manjak prihoda nad rashodima. Isto tako, ako ukupni prihodi i primici nisu jednaki ukupnim rashodima i izdacima, financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna sadrži prijenos sredstava iz prethodne godine i prijenos sredstava u sljedeću godinu, a financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika JLP(R)S-a sadrži preneseni višak ili preneseni manjak prihoda nad rashodima (čl. 34. st. 6. Zakona). Pritom, ako se donosi višegodišnji plan uravnoteženja (iz čl. 37. Zakona), proračun JLP(R)S-a sadrži podatke iz višegodišnjeg plana uravnoteženja (čl. 29. st. 4. i 5. Zakona).
Obveze su neizmirena dugovanja koja su u trenutku nastanka u pravilu iskazana kao rashod. Ukoliko za njihovo pokriće nisu bila osigurana dostatna sredstva (prihodi, primici, preneseni viškovi), nastao je manjak prihoda i primitaka.
Nepodmirene obveze iz prethodnih godina
A kako se nepodmirene obveze iz prethodnih godina iskazuju u ovogodišnjim planskim aktima?
Ako se radi o obvezama koje se odnose na kontinuirane rashode koji su vremenski razgraničeni u 2021., tada su one sadržane u ovogodišnjim planskim aktima kao prve ovogodišnje obveze za plaće, režijske troškove i sl., a odnose se na plaće, režijske troškove i sl. za prosinac 2021. koji su isplaćeni u siječnju 2022.
Ako se radi o svim ostalim obvezama nastalim u 2021. (ili ranijim godinama), a neizmirenima do kraja prošle godine, situacija je drugačija kod korisnika državnog proračuna u odnosu na JLP(R)S-e i proračunske korisnike JLP(R)S-a.
Kod JLP(R)S-a i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika planski akti te izvještaji o izvršenju sastavljaju se po istim načelima prema kojima se i evidentiraju poslovne promjene i poslovnim knjigama – modificiranom načelu nastanka događaja. A za njih je novim Zakonom, člankom 37. propisano i sljedeće:
- ako JLP(R)S i njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici ne mogu preneseni manjak podmiriti do kraja proračunske godine, obvezni su izraditi višegodišnji plan uravnoteženja za razdoblje za koje se proračun odnosno financijski plan donosi,
- ako JLP(R)S, proračunski i izvanproračunski korisnici ne mogu preneseni višak, zbog njegove veličine, u cijelosti iskoristiti u jednoj proračunskoj godini, korištenje viška planira se višegodišnjim planom uravnoteženja za razdoblje za koje se proračun odnosno financijski plan donosi.
Dakle, JLP(R)S-i njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici u planskim aktima za ovu godinu (plan za 2022. i projekcije za 2023. i 2024.) moraju imati iskazane sve preuzete obveze iz ranijih godina, te sredstva za njihovo podmirenje.
S druge strane, državni proračun i financijski planovi proračunskih i izvanproračunskih korisnika i njihovi izvještaji o izvršenju izrađuju se na novčanoj osnovi, dok se poslovne promjene evidentiraju u poslovnim knjigama i iskazuju u financijskim izvještajima po modificiranom načelu nastanka događaja. Prihodi se u svim navedenim aktima iskazuju u istim veličinama i predstavljaju naplaćena sredstva, no rashodi se prema novčanom načelu priznaju u trenutku kada su plaćeni, a prema načelu nastanka događaja kada su nastali – u trenutku nastanka obveza. Navedeno znači da se u planskim aktima i izvještajima o izvršenju na državnoj razini iskazuju samo oni rashodi koji će biti i izmireni, dok se u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima iskazuju rashodi u trenutku nastanka obveza. Posljedično viškovi i manjkovi prihoda i primitaka kod korisnika državnog proračuna u planskim aktima i izvještajima o izvršenju ne moraju odgovarati viškovima i manjkovima iskazanima u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima.
Zbog postojećih zakonskih odredbi proračunski korisnici državnog proračuna u planskom aktu iskazuju samo one obveze za rashode koje planiraju izmiriti s planiranim prihodima i primicima odnosno, izvještaji o izvršenju financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika odnosno izvještaji o izvršenju državnog proračuna sadržavaju samo plaćene rashode, a ne i nastale rashode – s osnove preuzetih a neizmirenih obveza do kraja određene proračunske godine.
S obzirom da novi Zakon ne propisuje obvezu uključivanja svih neizmirenih obveza iz prethodnih razdoblja u državni proračun odnosno financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna tekućeg razdoblja (= proračunsku godinu i sljedeće dvije godine), postavlja se pitanje treba li ipak propisati zakonsku odredbu koja će osigurati fiskalnu održivost.
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag