U TEB-ovom časopisu "Financije, pravo i porezi" br. 1/23 objavljen je članak "Suzbijanje neprijavljenoga rada". Autorica članka je Ljubica Đukanović.
Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada (Nar. nov., br. 151/22; u nastavku: Zakon) propisuje što se smatra neprijavljenim radom, uređuju mjere za njegovo suzbijanje, propisuje aktivnosti u cilju poticanja prijavljivanja rada, uvodi evidenciju neaktivnih osoba i propisuje odgovornost u lancu podugovaranja. Zakon se primjenjuje i na državljanina treće zemlje koji nema zakonit boravak u Republici Hrvatskoj (u nastavku: RH) sukladno propisu kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja.
Neprijavljeni rad propisan je u užem i širem smislu.
Rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu, odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima je neprijavljeni rad u užem.
Rad koji prema svojim obilježjima predstavlja izbjegavanje obveza koje poslodavac ima vezano uz plaću radnika je neprijavljeni rad u širem smislu.
Neprijavljeni rad je zabranjen, a nadzor nad nezakonitim radom obavlja nadležni inspektori.
Namjera zakonodavca je osigurati da radnik koga poslodavac nije prijavio može ostvariti svoja prava iz radnog odnosa i Zakon propisuje postupanje inspekcijskog tijela odnosno inspektora, a nakon toga postupanja uređuje se obveza nadležnih tijela koja uspostavljaju mirovinsko i zdravstveno osiguranje i obračun i naplatu javnih davanja.
Zakon presumira postojanje radnog odnosa šest mjeseci unatrag i to od dana kada je utvrđen neprijavljeni rad čime je ubrzan inspekcijski postupak a poslodavca se odvraća od korištenja neprijavljenog rada. Za razdoblje za koje Zakon presumira postojanje radnog odnosa poslodavac je dužan radniku obračunati i isplatiti plaću i uplatiti sva javna davanja. Navedena obveza je propisana poslodavcu za sve neprijavljene radnike bez obzira da li su domaći ili državljani trećih zemalja.
Ako u provedbi inspekcijskog nadzora inspektor utvrdi neprijavljeni rad u zapisnik unosi podatke o radniku, razdoblju koje je radnik obavljao neprijavljeni rad i opis poslova koje je radnik obavljao.
Poslodavac je dužan u roku od tri dana od dana dostave rješenja inspektora podnijeti prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje i uplatiti iznos od 2.650,00 €, a ako se radi o opetovanom neprijavljenom radu treći put u posljednjih 6 godina iznos od 6.630,00 €, za svakog neprijavljenog radnika.
Opširnije o suzbijanju neprijavljenog rada pročitajte u našem tiskanom izdanju časopisa Fip br. 1/23.
Pretplatnici internet izdanja časopisa članak mogu pročitati na sljedećoj poveznici: Pročitaj članak
Pretplatu na časopis "Financije, pravo i porezi" možete obaviti na sljedećoj poveznici: Pretplati se na FIP
Natrag