Obveza kompenzacijskog usklađenja između povezanih osoba

Od 2021. godine, prema izmijenjenom čl. 13. st. 1. Zakona o porezu na dobit, poreznom obvezniku je propisana obveza redovitog provođenja usklađenja cijena između povezanih osoba. Ova se odredba primjenjuje za porezna razdoblja započeta od 1.1.2021.

Sukladno čl. 13. st. 1. Zakona o porezu na dobit, ako se između povezanih osoba u njihovim poslovnim odnosima ugovore takve cijene ili drugi uvjeti koji se razlikuju od cijena ili drugih uvjeta koji bi se ugovorili između nepovezanih osoba, tada porezni obveznik za iznos dobiti koja bi bila ostvarena, kada bi se radilo o odnosima između nepovezanih osoba, provodi usklađenje. Kako je bilo navedeno u Konačnom prijedlogu izmjena Zakona, navedena odredba je propisana zbog racionalizacije postupaka vezanih uz transferne cijene, kako kod Porezne uprave, tako i kod poreznih obveznika te zbog sprječavanja nesporazuma, ispravaka poreznih prijava i sprječavanja sudskih ili arbitražnih postupaka. Kada je riječ o utvrđivanju cijena i drugih ugovornih odnosa između povezanih osoba, odnosno transfernih cijena, Zakon i Pravilnik o porezu na dobit se temeljno oslanjaju na Smjernice o određivanju transfernih cijena za multinacionalna trgovačka društva i porezne uprave, koje objavljuje OECD.

Postupak kompenzacijskog usklađenja

Smjernicama OECD-a je definiran pojam kompenzacijskog usklađenja kao prilagodba u okviru koje porezni obveznik prijavi transfernu cijenu u porezne svrhe, odnosno po mišljenju toga poreznog obveznika kao cijenu pri nepristranoj transakciji za neku nadziranu transakciju, iako se ta cijena razlikuje od svote koja je stvarno naplaćena između povezanih poduzetnika. Takva se prilagodba obavlja prije popunjavanja porezne prijave. U Pravilniku o porezu na dobit preciznije je određeno (čl. 40.) što se podrazumijeva pod usklađenjem iz čl. 13. st. 1. Zakona o porezu na dobit, odnosno pojašnjeno je da se od poreznog obveznika zahtijeva kompenzacijsko usklađenje. Usklađenje se mora obaviti prije podnošenja porezne prijave, a porezni obveznik mora pri podnošenju porezne prijave dostaviti i obrazloženje zbog čega cijena koju je utvrdio prije početka ili u vrijeme nadzirane transakcije nije zadovoljila načelo nepristrane transakcije.

U slučaju kada porezni obveznik na kraju poreznog razdoblja utvrdi da postoji neusklađenost cijene s načelom nepristrane transakcije, isti je dužan provesti kompenzacijsko usklađenje.

Usklađenje se mora obaviti prije podnošenja porezne prijave, a porezni obveznik mora pri podnošenju Prijave poreza na dobit dostaviti i obrazloženje zbog čega cijena koju je utvrdio prije početka ili u vrijeme nadzirane transakcije nije zadovoljila načelo nepristrane transakcije.

Temeljem tih odredbi, ako porezni obveznik u jednoj državi na kraju poreznog razdoblja utvrdi da transferne cijene nisu u rasponu nepristrane transakcije koji je utvrđen dokumentacijom o transfernim cijenama, treba prije podnošenja porezne prijave izvršiti kompenzacijsko usklađenje. Primjerice, ako je tijekom poreznog razdoblja (npr. 2021.) porezni obveznik zbog nepovoljnih tržišnih okolnosti morao sniziti prodajne cijene, prenijet će dio gubitka na povezano društvo od kojeg nabavlja proizvode na način da će mu izdati terećenje. U tom slučaju bi proporcionalno usklađenje trebalo provesti i povezano društvo koje sudjeluje u predmetnoj transakciji u drugoj državi u kojoj je rezident, također prije podnošenja porezne prijave. Međutim, ako je kompenzacijska prilagodba dopuštena u državi jednog povezanog poduzetnika, ali ne i u državi drugog povezanog poduzetnika, može doći do dvostrukog oporezivanja. Stoga se navedenim Smjernicama OECD-a upućuje na primjenu postupka međusobnog dogovaranja (MAP - Mutual Agreement Procedure) u slučaju problema u vezi s kompenzacijskim usklađenjima, a nadležna tijela pozivaju se da poduzmu sve da bi se razriješilo svako dvostruko oporezivanje, do kojeg može doći zbog različitih domaćih pristupa takvim usklađenjima na kraju godine. Pravilnikom o porezu na dobit je navedeno (čl. 40. st. 7.) kako usklađenje iz čl. 13. Zakona nije zapreka da se u mogućem postupku nadzora provede naknadno usklađenje, niti to usklađenje ima utjecaja na eventualni postupak zajedničkog dogovaranja. Detaljno o primjeni ovih odredbi, s primjerima kompenzacijskog usklađenja, pisali smo u FIP-u br. 04/2021.

Na kraju još treba napomenuti kako povezane osobe koje su rezidenti i koje nemaju obvezu primijeniti čl. 13. Zakona o porezu na dobit, trebaju primijeniti odredbe čl. 49. st. 3. Općeg poreznog zakona, sukladno kojima će ugovori i poslovni odnosi između povezanih osoba biti porezno priznati samo onda ako bi i druge osobe koje nisu u takvom međusobnom odnosu pod istim ili sličnim okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose. Za te svrhe porezni obveznik može na pojednostavljen način primijeniti odredbe čl. 13. Zakona, a kamatna stopa koju objavi ministar financija za pojedino porezno razdoblje bit će porezno priznata i između povezanih osoba rezidenata.

Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?

Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.

Natrag