FOTO: MAGNIFIC
Jedno od temeljnih načela Općeg poreznog zakona[1], kao krovnog zakona koji uređuje opća pitanja u području poreza i javnih davanja i predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava, jest i obveza čuvanja porezne tajne. Porezna tajna je pravni institut koji se primjenjuje kao pravilo u poreznom postupku, uz propisane iznimke.
Institut porezne tajne primjenjuje se u poreznom postupku sukladno čl. 8. OPZ-a. Članak 8. OPZ-a uređuje pitanje obveze čuvanja porezne tajne odnosno porezno tijelo dužno je kao poreznu tajnu čuvati:
- sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku,
- sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže,
- podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima.
Obveza čuvanja porezne tajne odnosi se na sve službene osobe poreznog tijela, vještake i druge osobe koje su uključene u porezni postupak. Ta obveza povrijeđena je ako se činjenice i podaci iz poreznog postupka neovlašteno koriste ili objave.
Porezna tajna je pravni institut koji se primjenjuje kao pravilo u poreznom postupku, uz propisane iznimke.
Poreznom tajnom ne smatra se:
- podatak o datumu upisa u sustav poreza na dodanu vrijednost ili ispisa iz sustava poreza na dodanu vrijednost,
- podatak o poreznim obveznicima koji su davali lažne podatke s namjerom umanjenja svoje ili tuđe obveze poreza na dodanu vrijednost (kružne prijevare poreza na dodanu vrijednost) ako je to utvrđeno u porezno-pravnom postupku.
Porezna tajna nije povrijeđena ako:
- se poreznom jamcu omogući uvid u podatke o poreznom obvezniku bitne za njegov odnos prema poreznom obvezniku,
- se članove društva osoba upozna s činjenicama bitnima za oporezivanje društva,
- se iznose podaci tijekom poreznog, prekršajnog, kaznenog ili sudskog postupka,
- se iznose podaci uz pristanak osobe na koju se ti podaci odnose,
- se iznose podaci za potrebe naplate poreznog duga,
- se podaci daju na zahtjev drugog javnopravnog tijela koje po službenoj dužnosti traži podatke nužne za ostvarivanje prava pred tim tijelom povodom zahtjeva stranke u postupku, a koje bi inače stranka trebala sama pribaviti,
- ustrojstvene jedinice Ministarstva financija međusobno dostavljaju podatke koji mogu biti od utjecaja na utvrđivanje prava i obveza poreznih obveznika,
- se podaci daju u skladu s postupcima propisanim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i drugim međunarodnim ugovorima u poreznim stvarima koji su u primjeni u Republici Hrvatskoj,
- se podaci daju u skladu s postupkom propisanim OPZ-om za pružanje i dobivanje pravne pomoći i
- se podaci daju sukladno zakonu kojim se uređuje administrativna suradnja u području poreza.
Primjerice, podaci o korištenju prava na odbitak pretporeza, koji se odnose na pojedinog poreznog obveznika, predstavljaju podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te se smatraju poreznom tajnom u skladu s čl. 8. OPZ-a. Međutim, ukoliko bi u tijeku sudskog postupka sud zatražio od poreznog tijela navedene podatke, porezna tajna ne bi bila povrijeđena.
Obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena niti u sljedećim slučajevima:
- kada porezno tijelo bez posebnog zahtjeva dostavlja drugom javnopravnom tijelu podatke za koje je saznalo tijekom vođenja poreznog postupka, ako postoji sumnja u postojanje kaznenog djela, kršenje zakona ili drugog propisa za čije je provođenje nadležno neko drugo javnopravno tijelo,
- ako Ministarstvo financija – Porezna uprava bez pristanka poreznog obveznika objavi na svojim mrežnim stranicama popis dospjelih i neplaćenih dugova po osnovi poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobit, poreza na dohodak i prireza, doprinosa za obvezna osiguranja, trošarina, posebnih poreza, poreza na promet nekretnina, iznosa na ime naknade za koncesiju te carina, ako je ukupni iznos duga veći od iznosa: 13.272,28 eura za fizičke osobe koje obavljaju djelatnost, 39.816,84 eura za pravne osobe i 1.990,84 eura za sve ostale porezne obveznike,
- ako Ministarstvo financija – Porezna uprava i Carinska uprava bez pristanka poreznog obveznika objavljuje u sredstvima javnog priopćavanja i na svojim mrežnim stranicama podatke potrebne radi ispravljanja netočnih ili nepotpunih informacija u slučaju ako je netočne ili nepotpune informacije porezni obveznik izravno ili neizravno dostavio sredstvima javnog priopćavanja.
[1] Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 115/16 – 151/25; u nastavku: OPZ)
Za sva dodatna pitanja slobodno nam se obratite putem TEB-ovog telefonskog savjetničkog servisa.
----------
Osigurajte jednostavnu, brzu i praktičnu primjenu računovodstvenih, poreznih i ostalih propisa u praksi kroz neograničeno telefonsko savjetovanje, popuste na TEB-ovim seminarima i webinarima, stručne, aktualne i praktične članke, jedno pisano mišljenje i ostale pogodnosti. Detaljne informacije o svim pogodnostima koje ostvarujete odabirom TEB-ovog sustava usluga i pretplatom na časopis „Financije, pravo i porezi“ pogledajte na:
