Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za  rad

Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14 - 98/19; u nastavku: ZR) propisano je da radnik ima pravo na naknadu plaće za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Pravo na naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad radi korištenja zdravstvene zaštite i drugih okolnosti utvrđenih čl. 39. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (u nastavku: Zakon) pripada osiguranicima, i to:

  • osobama u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe sa sjedištem u RH,
  • osobama izabranim ili imenovanim na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti, odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad primaju plaću,
  • osobama s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u RH zaposlene u drugoj državi članici ili trećoj državi koje nemaju zdravstveno osiguranje nositelja zdravstvenog osiguranja države članice ili treće države, odnosno koje nisu obvezno zdravstveno osigurane prema propisima države rada na način kako je to određeno propisima Europske unije, odnosno međunarodnim ugovorom,
  • članovima uprave trgovačkih društava i izvršnim direktorima trgovačkih društava, ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada kod druge pravne ili fizičke osobe u RH ili drugoj državi članici,
  • osobama koje na području RH obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u RH obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i ako nisu osigurane po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu,
  • osobama koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisani su u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, ako nisu zdravstveno osigurani po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu ili se nalaze na redovitom školovanju,
  • svećenicima i drugim vjerskim službenicima vjerske zajednice koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada,
  • osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne ostvaruju po drugoj osnovi i
  • osobama kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja prema posebnom zakonu.

Privremena nesposobnost za rad, za vrijeme koje osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće, je odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti zbog kojih je spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom.

Osiguraniku koji ne izvršava svoju obvezu rada korištenja zdravstvene zaštite i drugih okolnosti utvrđenih Zakonom, pripada pravo na naknadu plaće, a ne pravo na plaću jer se plaća isplaćuje samo za rad.

Za razdoblje u kojem osiguranik ne radi i za koja ostvaruje pravo na naknadu plaće u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (u nastavku: Pravilnik) naknada plaće se određuje na način koji je propisan Zakonom i Pravilnikom. Kada se naknada plaće isplaćuje na teret sredstava poslodavca, ona se određuje izvorom prava koji obvezuje poslodavca.

Za prva 42 dana privremene nesposobnosti naknadu plaće, kao i za sve vrijeme dok se osiguranik nalazi na radu u trećoj državi na koji ga je uputio poslodavac, naknadu isplaćuje poslodavac na teret svojih sredstava, a ako je osiguranik sam zaposlen u trećoj državi naknada plaće na teret sredstava HZZO-a se ne isplaćuje za prva 42 dana privremene nesposobnosti.

Radniku – invalidu rada za vrijeme privremene nesposobnosti za radu naknadu plaće isplaćuje pravna osoba za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom odnosno pravna ili fizička osoba – poslodavac na teret svojih sredstava za prvih 7 dana privremene nesposobnosti, a od osmog dane te nesposobnosti za rad istu isplaćuje na teret sredstava HZZO-a.

Razdoblje privremene nesposobnosti za koje osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće dokazuje se izvješćem o privremenoj nesposobnosti za rad koju izdaje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno u privatnoj praksi (u nastavku: izabrani doktor). Razdoblje za koje osiguranik nema pravo na naknadu plaće izabrani doktor je obvezan označiti u posebnoj rubrici izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u nastavku: Zavod) o pravu na naknadu plaće odlučuje, u pravilu, bez donošenja pisanog rješenja na osnovi tiskanice „Izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad“ koju izdaje izabrani doktor ili podataka koje Zavod preuzima iz
Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH).

Iznimno, kada se privremena nesposobnost za rad utvrđuje zbog korištenja prava na dopust za slučaj smrti djeteta odnosno zbog privremene nesposobnosti za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, o pravu na naknadu plaće odlučuje se pisanim rješenjem, a na osnovi zahtjeva osiguranika.

Izabrani doktor odnosno ginekolog koji je utvrdio početak i prestanak privremene nesposobnosti za rad osiguranika ispunjava i izdaje osiguraniku tiskanicu Izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad.

Izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad izdaje se:

  1. kad privremena nesposobnost tereti sredstva pravne, odnosno fizičke osobe –
    poslodavca:
    a) posljednjeg dana privremene nesposobnosti
    , ako je privremena nesposobnost
    trajala kraće od 7, odnosno 42 dana (čl. 40. Zakona), odnosno posljednjeg dana u mjesecu
    ako privremena nesposobnost prelazi iz jednog mjeseca u drugi,
    b) 7. odnosno 42. dana privremene nesposobnosti ako privremena nesposobnost traje
    duže od 7, odnosno 42 dana, odnosno posljednjeg dana u mjesecu ako privremena
    nesposobnost prelazi iz jednog mjeseca u drugi.
  2. kad privremena nesposobnost tereti sredstva Zavoda/državnog proračuna:
    a)
    posljednjeg dana privremene nesposobnosti
    , ako je privremena nesposobnost
    prestala prije posljednjeg dana u mjesecu,
    b) posljednjeg dana u mjesecu ako privremena nesposobnost prelazi iz jednog mjeseca
    u drugi.

U izvješću o privremenoj nesposobnosti zbog korištenja rodiljnog dopusta upisuje se samo početni datum privremene nesposobnosti.

Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?

Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.

Natrag