Fizičke osobe u sustavu sporta jesu sportaši, treneri, menadžeri i osobe koje sudjeluju u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja (sportski sudac, sportski delegat i sportski povjerenik).
Sportaš je osoba koja se priprema i sudjeluje u sportskim natjecanjima. Ista može biti član sportskog kluba koji obavlja sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima, a pritom može imati statut profesionalnog sportaša ili amatera. U sportskim natjecanjima ta osoba može sudjelovati i kao osoba koja obavlja samostalnu sportsku djelatnost. Sudjelovanje u sportskim natjecanjima smatra se profesionalnim ako sportaš koji sudjeluje u sportskim natjecanjima ima sklopljen ugovor o profesionalnom igranju ili ugovor o radu sa sportskim klubom ili obavlja samostalnu sportsku djelatnost. Sportaš koji profesionalno sudjeluje u sportskim natjecanjima je osoba kojoj je bavljenje sportom osnovno zanimanje i kojemu se po toj osnovi uplaćuje doprinos za obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima. Po poreznim propisima samostalna djelatnost sportaša spada u djelatnost slobodnog zanimanja. Potonjom se smatra profesionalna djelatnost fizičke osobe koja je po toj osnovi obvezno osigurana prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja, odnosno djelatnost fizičke osobe kojoj je to osnovna djelatnost i koja je po toj osnovi upisana u registar poreznih obveznika.
Trener je osoba koja programira i provodi sportsku pripremu, sportsku rekreaciju i sportsku obuku. Po propisima o dohotku, sportski treneri se smatraju drugim osobama u sportu tj. osobama koja sudjeluje u sustavu natjecanja i sportskim priredbama, uz sportske suce, delegate, povjerenike te druge stručne osobe i službene osobe prema posebnim propisima. Djelatnost trenera u Republici Hrvatskoj (RH) može obavljati fizička osoba iz RH (rezident) te fizička osoba iz inozemstva (nerezident). Samostalna djelatnost trenera spada u djelatnost slobodnog zanimanja po poreznim propisima.
Dohodak sportaša
Sportaš može izabrati način oporezivanja dohotka. Dohodak mu se može utvrđivati i oporezivati ili kao dohodak od samostalne djelatnosti putem poslovnih knjiga ili kao drugi dohodak. Uvjet za naprijed navedeno je da sportaš ne ostvaruje dohodak po osnovi rada u radnom odnosu.
Drugi dohodak sportaša može se utvrđivati na dva načina. Prvi način utvrđivanja drugog dohotka je iz primitaka po osnovi djelatnosti sportaša koji nije osiguran po toj osnovi pa mu se kao izdatak priznaju uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja u trenutku isplate od strane isplatitelja. Drugi način utvrđivanja drugog dohotka je iz primitaka po osnovi djelatnosti sportaša koji je osiguran po toj osnovi (plaća doprinose za obvezna osiguranja po rješenju Porezne uprave), pa isplatitelj drugog dohotka u trenutku isplate može koristiti 30% paušalnih izdataka pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak. U iznosu 30% paušala uključeni su doprinosi koje sportaš plaća po rješenju Porezne uprave.
Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka plaća se po odbitku, po stopi od 20% bez priznavanja osobnog odbitka. Navedeni predujam obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj prilikom svake isplate i istodobno s isplatom. Ovisno o načinu utvrđivanja drugog dohotka, kao izdaci mogu se priznati ili uplaćeni doprinosi iz primitka (7,5% za mirovinsko osiguranje (MO) I. stup i 2,5% za MO II. stup) temeljem djelatnosti sportaša koji nije osiguran po toj osnovi ili 30% paušalnih izdataka (u koje su uključeni navedeni doprinosi) temeljem profesionalne djelatnosti sportaša koji je osiguran po toj osnovi. Kada se obračunavaju doprinosi prilikom isplate drugog dohotka bitno je znati da je isplatitelj u obvezi obračunati i uplatiti i doprinos za zdravstveno osiguranje (ZO) po stopi od 7,5%. Primjera radi, ako je sportaš osiguran temeljem djelatnosti, ostvareni primitak sportaša se umanjuje za 30% paušalnog izdatka, pa se na tako utvrđeni dohodak primjenjuje porezna stopa od 20%, a na utvrđeni iznos poreza primjenjuje se stopa prireza ako je ista propisana odlukom grada ili općine. Doprinosi se ne obračunavaju u trenutku isplate po odredbama propisa o doprinosima, a iz razloga što iste sportaš plaća po rješenju Porezne uprave. Isplatitelj će utvrđeni neto dohodak isplatiti sportašu na njegov žiro račun. O obračunu javnih davanja i isplati neto iznosa isplatitelj će podnijeti JOPPD obrazac na dan isplate ili najkasnije sljedeći radni dan, s tim da će na B strani navedenog obrasca u polju 6.1. upisati iz Priloga 2 šifru 4001 (osiguranik/stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak, a po osnovi kojeg ne postoji obveza doprinosa), a u polju 6.2. upisati iz Priloga 3 šifru 4003 (primici po osnovi naknada profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i sportaša koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju).
Dohodak trenera
Trener kao druga osoba u sportu nema mogućnost izbora oporezivanja dohotka, za razliku od sportaša. Primici trenera smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak pod uvjetom da primitak od djelatnosti ne ostvaruje u radnom odnosu s poslodavcem ili da se ne radi o primicima od djelatnosti od kojih se utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti temeljem poslovnih knjiga. Ukoliko se utvrđuje drugi dohodak treneru tada isplatitelj u RH (npr. sportski klub) obračunava i uplaćuje predujam poreza na dohodak po stopi od 20% te doprinose iz primitka - 7,5% za MO I. stup i 2,5% za MO II. stup temeljem djelatnosti trenera koji nije osiguran po toj osnovi. Isplatitelj je u obvezi obračunati i uplatiti i doprinos za ZO po stopi od 7,5% te isplatiti neto dohodak treneru na njegov žiro račun. O obračunu javnih davanja i isplati neto iznosa isplatitelj će podnijeti JOPPD obrazac na dan isplate ili najkasnije sljedeći radni dan, s tim da će na B strani navedenog obrasca popuniti sva polja te u polju 6.1. upisati iz Priloga 2 šifru 4002 (osiguranik/stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak, a po osnovi kojeg postoji obveza doprinosa), a u polju 6.2. upisati iz Priloga 3 šifru 4030 (ostali nenavedeni primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak).
Međutim, ukoliko trener obavlja djelatnost i osigura se na obvezna osiguranja po toj djelatnosti, to bi značilo da trener svoj dohodak mora utvrđivati po pravilima za samostalnu djelatnost tj. temeljem poslovnih knjiga, a ne po pravilima za drugi dohodak. Kako samostalna djelatnost trenera spada u djelatnost slobodnog zanimanja, to znači da trener ne može dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu već mora dohodak utvrđivati temeljem poslovnih knjiga kao razliku primitaka i izdataka. Po proteku 2022. godine trener treba podnijeti godišnju poreznu prijavu na Obrascu DOH do 28.2.2023., te mu se utvrđeni dohodak oporezuje po stopi od 20% do 360.000,00 kn odnosno po stopi od 30% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 360.000,00 kn. Ako je trener pak osiguran temeljem radnog odnosa, a ne temeljem te svoje samostalne djelatnosti, tada se ta njegova samostalna djelatnost smatra drugom djelatnošću i od iste bi dohodak utvrđivao putem poslovnih knjiga.
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag