Za ostvarivanje pojedinih prava iz radnog odnosa izvorima radnog prava često se veže uz uvjet radnog staža, staža osiguranja ili radnog iskustva te se opravdano postavlja pitanje što je radni staž odnosno mirovinski staž a što je radno iskustvo i kako su ti pojmovi određeni propisima u Republici Hrvatskoj.
Zakonom o radu, kao niti bilo koji drugim zakonskim propisom, nije određeno što je to radni staž kao niti što je to radno iskustvo i što se pod tim pojmovima podrazumijeva. U nerijetkim slučajevima se pojam radnog iskustva veže uz radni staž iako je radno iskustvo širi pojam i obuhvaća i druge oblike stjecanja toga iskustva osim radnog odnosa osnovom koga se ostvaruje radni staž. Tako se radno iskustvo može steći volontiranjem, obavljanjem studentskih poslova, honorarnih poslova, stručnim osposobljavanjem i slično.
Za razliku od radnog staža, mirovinski staž podrazumijeva staž na temelju kojeg se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja, a to je razdoblje koje je osiguranik proveo u obveznome mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju.
Kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu propisuje se da radnici ostvaruju određeno pravo za godine radnog staža. Tako je npr. propisano i pravo na uvećanje plaće za 0,50% za svaku navršenu godinu radnog staža kao i pravo na dodatne dane godišnjeg odmora za određeni broj godina radnog staža.
ZR ne određuje što je radni staž jer se ostvarivanje niti jednog njime propisanog prava ne veže uz ukupni radni staž već uz trajanje radnog odnosa, neprekidnog radnog odnosa, trajanja ugovora o radu i sl.
Za razliku od ZR-a, Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 112/17 – 66/20 u nastavku: KU) u čl. 7. st. 2. je propisao „…kao neprekinuti rad odnosno radni staž smatrat će se …“ iz čega se može zaključiti da se pod radnim stažem isto tako podrazumijeva trajanje radnog odnosa.
Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 128/17 – 66/20; u nastavku: TKU za javne službe), za razliku od KU za državne službe, ne koristi pojam radnog staža već samo pojam staža. Tako je u čl. 48. TKU-a propisano … „Kao staž kod istog poslodavca računa se neprekidni staž u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca.“
Tko treba dati tumačenje sto se podrazumijeva pod pojmom „staž“ odnosno „radni staž“?
Ako kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koriste pojam „staž“ ili „radni staž“ prema mišljenju Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (u nastavku: MROSP) objavljenom 18.10.2019. tumačenje tog pojma treba dati donositelj akta.
„. . . Tumačenje pojma što je ukupni radni staž treba dati donositelj akta kojim je taj staž određen kao kriterij za opseg ostvarivanje nekog prava. Tako bi tumačenje toga pojma predviđenog pravilnikom o radu trebao dati poslodavac. Ako se radi o kolektivnom ugovoru, tumačenje tog prava (dakle i radnog staža, ako je sadržan ugovorom) daje zajedničko tijelo predviđeno tim ugovorom za njegovo tumačenje. . . .“
Iako u navedenom mišljenju MROSP-a nije navedeno tko daje tumačenje ako kolektivnim ugovorom nije imenovano zajedničko povjerenstvo, mišljenja smo da bi u tom slučaju tumačenje trebale dati ugovorne strane.
Za zasnivanje radnog odnosa poslodavci od kandidata zahtijevaju da ispunjavaju tražene uvjete, među kojima je i radni staž ili radno iskustvo. Pravilo je da javni sektor u većini slučajeva kao uvjet za prijam u radni odnos zahtijeva određeni radni staž dok privatni sektor daje prednost radnom iskustvu.
Radno iskustvo se može steći i bez radnog odnosa kroz druge oblike obavljanja poslova, a kao dokaz o tako stečenom radnom iskustvu može se koristiti preporuka.
Stoga, ako je radno iskustvo stečeno volontiranjem, obavljanjem studenskih poslova ili na koji drugi način dobro je od poslodavca za koga je navedeni posao obavljen zatražiti preporuku u kojoj bi bilo preporučljivo navesti vrstu poslova koji su tim oblikom rada obavljani i vrijeme u kojem su obavljani.
Pojmovi radni staž i rado iskustvo se u praksi često izjednačavaju iako to nisu istoznačni pojmovi jer se radno iskustvo može steći i putem drugih oblika obavljanja poslova dok se radni staž može ostvariti isključivo osnovom radnog odnosa.
Isto tako, radno iskustvo i staž mirovinskog osiguranja nije moguće izjednačiti jer osoba koja ima sklopljen ugovor o radu na 20 sati tjedno za godinu dana obavljanja tih poslova steći će radno iskustvo od godinu dana, dok će u isto vrijeme za to razdoblje ostvariti staž mirovinskog osiguranja od svega 6 mjeseci.
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag