Radni odnos je ugovorni odnos između radnika i poslodavca u kojem je poslodavac obvezan radniku dati posao i za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je je obvezan prema uputama koje daje poslodavac u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao. Obavljanjem ugovorenog posla radnik može poslodavcu počiniti štetu i, ukoliko se to dogodi, radnik je obvezan tu štetu nadoknaditi bez obzira da li je štetu počinio namjerno ili krajnjom nepažnjom.
Odgovornost radnika za štetu uzrokovanu poslodavcu propisana je čl. 107. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17 i 98/19; u nastavku: ZR) prema kojem je radnik, koji na radu ili u vezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje poslodavcu štetu, dužan tu štetu naknaditi.
Da bi radnik odgovarao za štetu uzrokovanu poslodavcu moraju biti ispunjene pretpostavke iz čl. 107. st. 1. ZR-a, a to su:
da je šteta prouzročena na radu odnosno u vezi s radom,
da je šteta nastala namjerno ili zbog krajnje nepažnje
da je poslodavcu nastala šteta.
Ako prilikom obavljanja ugovorenih poslova koji predstavljaju izvršavanja obveza iz radnog odnosa nastane šteta, ta šteta se smatra štetom na radu. Isto tako, ako radnik prouzroči štetu koja ne predstavlja redovito obavljanje ugovorenih poslova, ali predstavlja aktivnost iz radnog odnosa, ta se šteta smatra štetom u vezi s radom. Navedenom odredbom su izrijekom uređeni slučajevi odgovornosti za štetu koju prouzroče radnici koji su kod poslodavca u radnom odnosu, ali se ta odgovornost ne odnosi na radnike koji su na radu temeljem ugovora s agencijom za privremeno zapošljavanje.
Za štetu koju poslodavcu prouzroče ustupljeni radnici učinjenu na radu i u vezi s radom ne odgovara ustupljeni radnik već agencija za privremeno zapošljavanje u skladu s općim propisima obveznoga prava (čl. 51. st. 2. ZR-a).
Radnik odgovara za štetu uzrokovanu poslodavcu koju počini na radu odnosno u vezi s radom samo ako je tu štetu počinio namjerno ili s krajnjom nepažnjom. Namjera je najteži oblik krivnje, koja se određuje subjektivno. Namjera, prema pravnoj teoriji, je takva vrsta krivnje kod koje štetnik postupa znajući i hotimice odnosno postupa s voljom i znanjem, svjestan da će svojim postupanjem ili propuštanjem postupanja počiniti štetu.
Radnik ne odgovara za počinjenu štetu koju prouzroči običnom nepažnjom.
Prema općim pravilima krivnja štetnika se ne predmnijeva, već samo obična nepažnja, a namjera i krajnja nepažnja se moraju dokazati. U postupku kojega poslodavac pokrene protiv radnik radi naknade štete, koju je radnik prouzročio na radu i/ili u vezi s radom, podrazumijeva se da je radnik štetu prouzročio običnom nepažnjom dok poslodavac ne dokaže namjeru ili krajnju nepažnju radnika.
Kada poslodavac dokaže da je radnik postupao namjerno ili s krajnjom nepažnjom, pod uvjetom da je šteta prouzročena na radu odnosno u vezi s radom i da je šteta poslodavcu doista nastala, u tom slučaju poslodavac ima pravo na naknadu štete.
Šteta koju poslodavac pretrpi može biti imovinska i neimovinska.
Ako štetu prouzroči više radnika, prema čl. 107. st. 2. ZR-a, svaki od njih odgovara za štetu koju je prouzročio, što znači da je ZR-om propisana podijeljena odgovornost radnika za štetu koju prouzroči poslodavcu. Ova odredba je iznimka od općeg pravila obveznog prava prema kojem u slučaju kada više osoba prouzroči štetu one odgovaraju solidarno.
Ako nije moguće utvrditi koliko je koji od radnika štete prouzročio, čl. 107. st. 3 ZR-a propisano je da se smatra da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.
Solidarna odgovornost propisana je u slučaju ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom. U tom slučaju poslodavac može naknadu štete potraživati od svih radnika ili od jednog radnika (čl. 107. st. 4. ZR-a).
Kada radnik počini štetu poslodavcu, zbog zabrane prijeboja, poslodavac nije ovlašten štetu koju mu je radnik počinio ustegnuti od plaće radnika.
Zabrana prijeboja propisana je čl. 96. ZR-a i poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekoga njezina dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće. Suglasnost na prijeboj radnik ne može dati prije nastanka potraživanja.
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag