Ugovor o javnoj nabavi može se izmijeniti tijekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave samo u skladu s odredbama članaka 315. – 320. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16).
U lipanjskom broju časopisa iz 2021. pisali smo o izmjenama sukladno čl. 316. i 317., koje se moraju objaviti u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH. U ovome broju pojašnjavamo izmjene ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma koje su dozvoljene bez obveze objavljivanja u EOJN RH, kao i bez obveze provjeravanja je li izmjena možda značajna u smislu čl. 321. ZJN 2016.
Kako je to i pojašnjeno u uvodnoj toč. 107 Direktive 2014/24/EU, izmjene ugovora čiji su rezultat neznatne izmjene vrijednosti ugovora trebale bi do određene razine uvijek biti moguće bez potrebe provođenja novog postupka nabave. S tim ciljem te kako bi se osigurala pravna sigurnost predviđeni su „de minimis” pragovi ispod kojih nije potrebno provoditi novi postupak nabave. Ti pragovi preneseni su u čl. 320. ZJN 2016.
Uvjeti za sklapanje izmjena sukladno čl. 320. ZJN 2016
Naručitelj smije izmijeniti ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave, ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:
- vrijednost izmjene manja je od europskih pragova iz čl. 13. ZJN 2016,
- vrijednost izmjene manja je od 10% prvotne vrijednosti ugovora o javnoj nabavi robe ili usluga, odnosno manja je od 15% prvotne vrijednosti ugovora o javnoj nabavi radova i
- izmjena ne mijenja cjelokupnu prirodu ugovora.
Ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, navedeno 10 i 15%-tno ograničenje vrijednosti procjenjuje se na temelju neto kumulativne vrijednosti svih uzastopnih izmjena. Ako ugovor sadržava odredbu o indeksaciji cijene, referentna vrijednost za izračun maksimalnog povećanja cijene je ažurirana cijena prvotnog ugovora u trenutku izmjene.
Uz zadovoljenje vrijednosnih uvjeta iz toč. 1. i 2., izmjena ne smije uzrokovati promjenu naravi cjelokupne nabave, primjerice zamjenom radova, robe ili usluga koje je potrebno nabaviti nečim različitim ili temeljnom promjenom vrste nabave, jer se u takvim slučajevima može pretpostaviti mogući utjecaj na rezultate. Tako primjerice ukupno povećanje cijene radova ili robe od 5%, a koje se sastoji od 40% novih radova odnosno robe i odustajanja od 35% ranije ugovorenih radova odnosno robe može predstavljati značajnu izmjenu neovisno od toga što se radi o neznatnom povećanju vrijednosti osnovnog ugovora, jer nije zadovoljen kriterij iz navedene toč. 3.
S druge strane, ako su zadovoljena sva tri uvjeta, tada bez obzira o razlogu takve izmjene (pa čak i ako je razlog kakav previd, nedosljednost ili greška u inicijalnom postupku), nema zakonske zaprjeke za izmjenom ugovora pri čemu naručitelj ne mora ni provjeravati je li izmjena značajna u smislu čl. 321. ZJN 2016 (npr. ne mora provjeravati bi li ta izmjena dovela do odabira drugačije ponude da je bila dio prvotnog postupka nabave).
Primjer u kojem naručitelj razmatra izmjene dva postojeća ugovora o javnoj nabavi.
Prvi ugovor tiče se nabave hrane u školi. Vrijednost prvotnog ugovora je 3.200.000 KN, a vrijednost promatrane izmjene u vidu dodatnih količina je 300.000 KN. Ova izmjena bila bi dozvoljena jer je vrijednost izmjene manja od europskog praga za nabavu robe za decentralizirane naručitelje (221.000 EUR) i manja je od 10% vrijednosti prvotnog ugovora, te se njima ne mijenja priroda ugovora.
Drugi ugovor tiče se izgradnje nove škole. Vrijednost prvotnog ugovora je 50.000.000 KN, a vrijednost izmjene je 8.000.000 KN. Ova izmjena nije dozvoljena, jer iako je vrijednost izmjene manja od europskog praga za nabavu radova (5.548.000 EUR), veća je od 15% vrijednosti prvotnog ugovora. U ovom slučaju naručitelj mora razmotriti je li koja druga dozvoljena izmjena dopuštena (npr. izmjena sukladno čl. 316. ili 317. ZJN 2016). U slučaju da nije, naručitelj ne može izmijeniti ugovor bez provedbe novog postupka javne nabave.
Žalba na izmjene
U slučaju nezakonitog sklapanja izmjena ugovora o javnoj nabavi primjenom čl. 320. ZJN 2016, gospodarski subjekti mogu podnijeti žalbu u roku 60 dana od dana saznanja za takvu nezakonitu izmjenu (subjektivni rok), a unutar roka od 6 mjeseci od dana sklapanja ugovora (objektivni rok). Po pitanju prava na žalbu, pravni interes bi po logici stvari trebao biti priznat svakom gospodarskom subjektu koji dokaže svoj upis u sudski, obrtni, strukovni ili drugi odgovarajući registar u državi njegova poslovnog nastana. Drugim riječima, onome koji dostavi izvadak iz sudskog, obrtnog, strukovnog ili drugog odgovarajućeg registra koji se vodi u državi članici njegova poslovnog nastana.
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag