Nove vrijednosti EU pragova od 1.1.2020.

Europska komisija donijela je 30. listopada 2019. delegirane uredbe kojima se od 1. siječnja 2020. mijenjaju vrijednosti odgovarajućih pragova iz direktiva 2014/23/EU, 2014/24/EU, 2014/25/EU te 2009/81/EZ.  Riječ je o tzv. europskim pragovima kojima se u smislu Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16; u nastavku: ZJN 2016) razgraničuje nabava male vrijednosti od nabave velike vrijednosti.

Uz tekst delegiranih uredbi objavljena je također i Komunikacija Komisije preračunatih vrijednosti europskih pragova u njihove odgovarajuće vrijednosti u kunama. Potpuni tekstovi delegiranih uredbi i Komunikacija Komisije dostupni su na Portalu javne nabave nadležnog Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

U nastavku dajemo tabelarni prikaz vrijednosnih pragova za razgraničenje velike i male nabave od 1. siječnja 2020., uz podsjetnik da obveza provedbe postupaka javne nabave postoji za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti od 200.000 kn i više, odnosno od 500.000 kn i više za radove.

Naručitelj

Vrsta nabave

EU Prag

 

Javni naručitelji

 

Državna tijela RH

Roba/Usluge/Projektni natječaji

1.033.076 kn

(139.000 eur)

Decentralizirani javni naručitelji

Roba/Usluge/Projektni natječaji

1.590.491 kn

(214.000 eur)

 

Svi javni naručitelji

Društvene i druge posebne usluge

5.574.150 kn

(750.000 eur)

Radovi

39.762.270 kn

(5.350.000 eur)

 

 

Sektorski naručitelji

Roba/Usluge/Projektni natječaji

3.180.982 kn

(428.000 eur)

Društvene i druge posebne usluge

7.432.200 kn

(1.000.000 eur)

Radovi

39.762.270 kn

(5.350.000 eur)

 

Državna tijela Republike Hrvatske navedena su u Prilogu I. ZJN 2016 (npr. ministarstva, središnji državni uredi, državne upravne organizacije, uredi državne uprave u županijama, sudovi, državna odvjetništva, pravobraniteljstva, agencije kojima je osnivač RH)

U decentralizirane javne naručitelje ubrajaju se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i tijela javnog prava odnosno njihova udruženja.

Tijela javnog prava su subjekti koji kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete:

  1. imaju pravnu osobnost,
  2. osnovani su posebno u svrhu zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nemaju industrijski ili trgovački značaj, i
  3. u iznosu većem od 50 % financira ih javni naručitelj ili su podložna upravljačkom nadzoru od strane javnog naručitelja ili je više od polovine članova njihovih upravnih, upravljačkih ili nadzornih tijela imenovao javni naručitelj.

Sektorski naručitelji mogu biti:

  1. javni naručitelji koji obavljaju jednu od sektorskih djelatnosti,
  2. trgovačka društva u kojima javni naručitelj ima ili može imati, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju svojeg vlasništva, financijskog udjela ili na temelju pravila kojima je društvo uređeno i koja obavljaju jednu od sektorskih djelatnosti, te
  3. drugi subjekti koji obavljaju jednu od sektorskih djelatnosti na temelju posebnih ili isključivih prava koja im je dodijelilo nadležno tijelo.

Sektorske djelatnosti su djelatnosti u području plina i toplinske energije (čl. 339.), električne energije (čl. 340.), vodnog gospodarstva (čl. 341.), prijevoza (čl. 342.), zračnih i morskih luka (čl. 343.), te poštanskih usluga (čl. 344.).

Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?

Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.

Natrag