Opći porezni zakon, kao temeljni porezni propis, sadrži između ostalog i odredbe o prividnim pravnim poslovima te postupanje poreznog tijela kada se utvrdi da je kod poreznih obveznika došlo do iskorištavanja određenih poreznih pogodnosti s ciljem i svrhom za koju one nisu namijenjene. Prema odredbama OPZ-a, porezna tijela su ovlaštena dokazivati prividnost pravnog posla kada se sklapanjem pojedinih ugovora prikriva stvarna narav određenog posla, a s ciljem kako bi se koristile porezne pogodnosti. Ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za utvrđivanje porezne obveze prikriveni pravni posao (čl. 12. OPZ-a).
Korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona
U dijelu odredbi o prividnim pravnim poslovima, čl. 12.a OPZ-a posebno je regulirano korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona i time izbjegavanje plaćanja poreza, u slučaju kada:
- poslodavac za posao koji ima obilježje nesamostalnog rada ugovara druge načine obavljanja poslova ili
- poduzetnik koristi organizacijske oblike koji su oporezivi po nižim stopama ili
- poduzetnik učestalo mijenja organizacijski oblik u kojem posluje, a koji je oporeziv nižim stopama.
Dakle, ako poslodavac za posao koji ima obilježje nesamostalnog rada ugovara i isplaćuje naknadu ne kao plaću, nego kroz porezno „jeftinije“ oblike, odnosno vrste dohodaka oporezive nižim poreznim stopama, koristi porezne pogodnosti protivno svrsi zakona. Nadalje, kada poduzetnik učestalo mijenja organizacijski oblik u kojem posluje, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik kojeg zamjenjuje drugim, koji je oporeziv po nižim poreznim stopama, kao i korištenje povezanih društava u svrhu primjene poreznih pogodnosti predstavlja korištenje poreznog sustava protivno svrsi zakona. U tim slučajevima će se u poreznom postupku porezne obveze obračunati kao da tih pogodnosti nije ni bilo, a za utvrđene obveze odgovara:
- kod isplata naknada fizičkim osobama - posloprimac, a isplatitelj primitak koji se u tom odnos smatra poslodavcem odgovara kao jamac platac,
- u slučaju kada poduzetnik mijenja organizacijski oblik, te u transakcijama između povezanih osoba/društava - fizička osoba koja stvarno upravlja tim transakcijama, odnosno povezanim društvima, a povezana društva odgovaraju za porezne obveze kao jamci platci.
Obilježja nesamostalnog rada
Zakon o porezu na dohodak odredbama čl. 27.a definira obilježja nesamostalnog rada, pa je tako navedeno sljedeće: „Za potrebe oporezivanja primicima po osnovi radnog odnosa smatraju se i primici proizašli iz korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih propisom kojim je uređen opći porezni postupak kod kojih postoje obilježja nesamostalnog rada.“
Obilježja nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona određuju se temeljem ispunjenja triju kriterija:
- kontrole ponašanja - obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao, kroz upute, obuku ili druga sredstva
- financijske kontrole - obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada te
- odnosa stranaka - obuhvaća činjenice koje pokazuju vrstu odnosa među strankama.
Pravilnik o porezu na dohodak pobliže pojašnjava (čl. 32. a – 32.k) elemente koji pobliže određuju kriterije za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada. Za potrebe pravilnog obračuna poreza na dohodak te pripadajućih doprinosa Porezna uprava utvrđuje ima li pojedini posao, sklopljen između isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla, obilježja nesamostalnog rada. Ako Porezna uprava u provedenom postupku utvrdi da posao ima obilježja nesamostalnog rada, provest će se postupak obračuna poreza i doprinosa propisan za radni odnos, prema poreznom obvezniku koji se u navedenom poslu smatra izvršiteljem posla, neovisno od sljedećih činjenica: - načina kako je ugovoren posao - je li izvršitelj posla osoba koja je registrirana za obavljanje samostalne djelatnosti obrta te je kao takva ugovorila posao - bez obzira na rezidentnost isplatitelja primitka.
Postupak utvrđivanja obilježja nesamostalnog rada sastoji se od prikupljanja činjenica bitnih za oporezivanje te provjere ispunjenja elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada. Ako se na temelju prikupljenih činjenica i analize navedenih kriterija utvrde obilježja nesamostalnog rada, Porezna uprava će rješenjem posloprimcu utvrditi iznos primitka koji su isplaćeni za određeni posao, a koji se smatraju primitkom po osnovi radnog odnosa. Također, ovim se rješenjem poslodavac određuje odgovornim za utvrđene obveze poreza i doprinosa kao jamac platac, a ovisno o poreznom statusu poreznog obveznika naložit će se po potrebi provedba određenih knjiženja u poslovnim knjigama.
Korištenje paušalnih obrta protivno svrsi zakona (prikriveni nesamostalni rad)
Prema objavi Porezne uprave, pojavnosti korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona primijećene su kroz institut paušalnog obrta. Tijekom porezne reforme prepoznata je potreba za poticanjem razvoja malih poduzetnika, ponajviše obrtnika koji samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost, te je u svrhu smanjenja poreznog i administrativnog opterećenja proširen krug obrtnika koji dohodak mogu i žele utvrđivati u paušalnom iznosu (povećanjem praga za paušalno oporezivanje, ukidanjem ograničenja glede djelatnosti koje se mogu paušalno oporezivati itd.). Poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost obrta i/ili samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a nije po toj osnovi obveznik PDV-a te po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a (300.000,00 kn), dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati u paušalnom iznosu. Obrtnik koji porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu ne vodi poslovne knjige, osim evidencije o prometu, a godišnji porez u paušalnom iznosu po stopi od 10% utvrđuje Porezna uprava rješenjem (čl. 82. Zakona o porezu na dohodak).
U postupcima nadzora primijećeno je da se u određenim slučajevima, umjesto sklapanja ugovora o nesamostalnom radu, potiče osnivanje obrta koji dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu te se naknade za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada isplaćuju kroz isplate prema paušalnom obrtu. Takva postupanja, motivirana isključivo kako bi se iskoristio način obračuna namijenjen paušalnim obrtnicima unatoč postojanju obilježja nesamostalnog rada, predstavljaju korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona. U tom dijelu Porezna uprava pokrenula je postupke provjere s ciljem suzbijanja takvih pojava upućivanjem poziva poreznim obveznicima da se popuni Upitnik NR – Upitnik za utvrđivanje obilježja kriterija nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, koji je objavljen na stranicama Porezne uprave.
Treba napomenuti kako se u provođenju poreznog nadzora prioritet stavlja na velike poduzetnike, zatim porezne obveznike iz čl. 49. OPZ-a (povezane osobe) te na porezne obveznike iz čl. 12.a OPZ-a, odnosno one kod kojih postoji sumnja o neopravdanom korištenju poreznih pogodnosti.
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Natrag