Pravo na naknadu plaće

Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14 i 127/17; u nastavku: ZR), kao osnovnim zakonom radnog zakonodavstva, propisano je da radnik ima pravo na naknadu plaće za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ako nekim od navedenih akata nije drukčije određeno, prema čl. 95 ZR-a radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.

Naknada plaće, ovisno o zakonskoj regulativi, u određenim slučajevima tereti sredstva poslodavca, u nekima je poslodavac obvezan istu obračunati i isplatiti, s tim da istu može refundirati od subjekata na čiji teret se naknada plaće isplaćuje za nastali slučaj, ili nadoknadu plaće radniku obračunava i isplaćuje izravno onaj subjekt na teret čijih sredstava se ona isplaćuje.

Odredbom čl. 95. st. 5. ZR-a je propisano da se naknada plaće određuje od plaće koja je isplaćena u navedenom razdoblju ako ZR-om ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno.

Kod određivanja naknade plaće treba polaziti od temeljnog pravila da naknada plaće  slijedi sudbinu plaće, a to znači da se nadoknađuje samo ono vrijeme koje je radnik bio obvezan raditi, a ne radi zbog određenog opravdanog razloga radi koga mu pripada pravo na tu naknadu.

Za dane blagdana i neradne dane naknada plaće ostvaruje se samo za one dane kada je po redovnom rasporedu rada radnik trebao raditi, a ne radi zbog blagdana i neradnih dana određenih Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 33/96 – 130/11). Stoga, ako blagdan pada u nedjelju ili drugi dan koji je određen kao dan tjednog odmora radnika, radnik ne ostvaruje pravo na naknadu plaće jer za taj dan ne bi ostvario niti plaću, pa mu se nema što nadoknaditi.

Visina naknade plaće za vrijeme plaćenog dopusta nije posebno propisana ZR-a, pa ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije utvrđena visina, visina naknade određuje se primjenom čl. 95. ZR-a.

Naknada plaće pripada radniku i za slučaj prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako radnik odbije raditi jer nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, radnik isto tako ima pravo na naknadu plaće i to u visini kao da je radio. Naknadu plaće u navedenom slučaju  radnik ima za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite na radu, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove.

Naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora propisana je čl. 81. ZR-a, s tim da ona ne može biti niža od prosječne plaće (ostvarene) u prethodna tri mjeseca, uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad.

Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13 i 137/13) određeno je pod kojim uvjetima se određuje privremena spriječenost za rad i pod kojim uvjetima radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće na teret obveznog zdravstvenog osiguranja, a u kojim slučajevima i u kojem najnižem iznosu na teret poslodavca.

Radnik kojem je povrijeđeno dostojanstvo, prema čl. 134. st. 6. ZR-a,  ima pravo prekinuti rad do okončanja propisanog postupka i za to vrijeme ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.

Osim toga, poslodavac i radnik mogu, sukladno čl. 102. ZR-a, ugovoriti da se najduže do dvije godine nakon prestanka ugovora o radu radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcem, te da ne smije za svoj ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem. Ugovorna zabrana utakmice obvezuje radnika samo ako je poslodavac ugovorom preuzeo obvezu da će za vrijeme trajanja zabrane radniku isplaćivati naknadu i to najmanje u iznosu polovice mjesečne plaće, isplaćene u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

U kojim slučajevima i u kojoj visini radniku pripada pravo na naknadu plaće ovisi o izvorima prava kojim je ona propisana, a u slučaju kada ona nije propisana zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu u tom slučaju naknada plaće se određuje primjenom čl. 95. ZR-a i to u visini prosječne plaće koja je radniku isplaćena u prethodna tri mjeseca.

Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?

Polugodišnju pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ za 2019. možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a po cijeni od 650,00 kn.

Natrag