Stanje sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru

U listopadu prošle godine Vlada RH usvojila je Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru za 2016. godinu (u nastavku: Izvješće). Nacrt Izvješća pripremilo je Ministarstvo financija, a ono se temelji na Izjavama o fiskalnoj odgovornosti za 2016. godinu (u nastavku: Izjave za 2016.) koje su dostavljene Ministarstvu financija.

Izjava o fiskalnoj odgovornosti predstavlja instrument samoprocjene sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru.

Izvješće sadrži informacije o stanju sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru, uključujući informacije o aktivnostima unutarnje i vanjske revizije, administrativnim kapacitetima te mjerama za unaprjeđenje.

Analiza Izjava

Na temelju dostavljenih Izjava za 2016., njih ukupno 612, utvrđeno je da je od ukupnog broja obveznika njih 135 ili 22% dostavilo Izjavu na obrascu: Prilog 1a, koji se daje onda kada nisu uočene slabosti i nepravilnosti, a njih 477 ili 78% Izjavu na obrascu: Prilog 1b te time potvrdilo postojanje slabosti i nepravilnosti, ali koje ne utječu na zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava unutarnjih kontrola, u okviru proračunom utvrđenih sredstava.

Radi usporedbe, od ukupnog broja obveznika Izjavu za 2012. godinu (drugu godinu primjene Zakona[1]) na obrascu: Prilog 1a dostavilo je 67 obveznika ili njih 11%, a 533 obveznika predalo je Izjavu na obrascu: Prilog 1b ili 89% od ukupnog broja obveznika koji su predali izjave.

Kod Izjava za 2016., najveći udio Izjava 1b u odnosu na ukupan broj je na razini gradova (83%), općina (79%) i županija (65%), a potom kod ministarstava (60%). Najmanje slabosti i nepravilnosti utvrdili su ostali korisnici državnog proračuna razine razdjela (36%).[2]

Na temelju analize odgovora iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti utvrđeno je da su, kao i ranijih godina, korisnici proračuna najviše slabosti prijavili u području izvršavanja proračuna, a slijede područja računovodstva i izvještavanja.

Unutarnja revizija

Tijekom 2016. kod korisnika proračuna obavljene su 272 revizije, od čega 208 (77%) u područjima iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti, dakle u procesima vezanim uz proračunski ciklus. Najveći broj unutarnjih revizija korisnika proračuna (78%) iskazao je mišljenje kojim je potvrđeno da sustavi unutarnjih kontrola funkcioniraju na zadovoljavajućoj razini, ali je utvrđen prostor za daljnje unaprjeđenje.[3]

U Izvješću su kvantificirani učinci provedbe revizijskih preporuka, i istaknuto je da ukupna vrijednost financijskih učinaka u 2016. iznosi 218,2 mil. kn, od toga se:

  • 73% svih učinaka ili 159,6 mil. kn odnosi na učinke proizašle iz sređivanja računovodstvenih evidencija,
  • 39,7 mil. kn (18%) na ostvareno povećanje (naplatu) prihoda,
  • 3,5 mil. kn (2%) na smanjenje nekih rashoda (uštede),
  • 5,3 mil. kn (2%) na povrat sredstava u proračun itd.

Za usporedbu, ukupna vrijednost financijskih učinaka u 2015. iznosila je 51,5 mil. kn.

Vanjska revizija

Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju (u nastavku: DUR) za 2016. sadrži informacije o obavljenim revizijama DUR-a (revizijama financijskih izvještaja i poslovanja korisnika u 2016.), koje su također potvrdile slabosti i nedostatke sustava unutarnjih kontrola koji su sadržani i u samim Izjavama o fiskalnoj odgovornosti.

DUR je upozorio na neke slabosti i nedostatke u području računovodstva i izvještavanja koje je moguće umanjiti izmjenama i dopunama podzakonske regulative, što je već i djelomično učinjeno. Naime, prema Zaključku Vlade[4] donesene su izmjene i dopune Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu[5] te Pravilnika o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna[6], dok se izmjene i dopune Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu očekuju.

Također, DUR je upozorio da je dio slabosti i nepravilnosti posljedica nedovoljne koordinacijske aktivnosti između više razina institucija, pa je u Zaključku Vlade navedeno koje je mjere potrebno poduzeti.

 

[1] Zakon o fiskalnoj odgovornosti (Nar. nov., br. 139/10 i 19/14)

[2] Izvješće o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru za 2016., Kozina, D., Stepić D., 14. dopune Sustava državne riznice (TEB, prosinac 2017.)

[3] Ibid.

[4] Klasa: 022-03/17-07/425, Ur. br.: 50301-25/06-17-2 od 26. listopada 2017. (u nastavku: Zaključak Vlade)

[5] Nar. nov., br. 3/18

[6] Nar. nov., br. 102/17

Natrag