Naknada plaće za vrijeme bolovanja blagdanom

Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14 i 127/17; u nastavku: ZR) u čl. 95. je propisano da za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće. Ako je radnik na bolovanju naknada plaće isplaćuje se pod uvjetima i na način propisan Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13 i 137/13; u nastavku: ZOZO) i propisima donesenim na temelju ZOZO-a.

Zbog odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti utvrđenih čl. 39. ZOZO-a zbog kojih je osiguranik spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće.

Dok ZR propisuje da radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca, čl. 55. ZOZO-a je propisano da naknada plaće ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu plaće, ako ZOZO-om nije drukčije propisano, s time da kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može biti niža od 25% proračunske osnovice, odnosno od 831,50 kn.

U određenim slučajevima naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je otvoreno bolovanje.


Zbog nedovoljnog poznavanja propisa iz obveznog zdravstvenog osiguranja postoje javno dostupna mišljenja „da se konkretnom radniku neće umanjiti naknada plaće za 30% s naslova bolovanja“, ukoliko se nalazi na bolovanju na dan blagdana. Da li će radnik dobiti naknadu prema ZR-u ili prema ZOZO-u da se ocjenjuje da li je „radnik toga dana trebao raditi prema odluci o rasporedu radnog vremena kod poslodavca“

Ističemo, čl. 44. ZOZO-a je izrijekom propisano da naknada plaće za vrijeme bolovanja pripada osiguraniku za sve vrijeme trajanja toga bolovanja, a pripada mu samo za dane, odnosno sate za koje bi imao pravo na plaću da radi prema propisima o radu. Bolovanje može isključivo otvoriti i zatvoriti izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite radnika i poslodavac za vrijeme tog neprekidnog bolovanja naknadu plaće obračunava primjenom propisa obveznog zdravstvenog osiguranja. Poslodavac nije ovlašten da tijekom neprekidnog trajanja bolovanja za pojedine dane naknadu plaće obračunava osnovom Zakona o radu, jet nema ovlaštenja da to bolovanje prekida.

Iz navedene odredbe ZOZO-a nedvojbeno proizlazi da je naknada plaće po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranja određuje za svo vrijeme trajanja bolovanja. U dane blagdana radnik nema obvezu rada ne zato što toga dana nije trebao raditi prema odluci poslodavca već zato što se toga dana ne radi jer se u dane blagdana ne radi i prema čl. 5. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 33/96, do 130/11) radnici u te dane imaju pravo na naknadu plaće.

Stoga, ukoliko se radnik nalazi na bolovanju i u dane blagdana mu pripada pravo na naknadu plaće prema ZOZO-u a ne prema ZR-u i određuje se u visini kako je to propisano čl. 55. ZOZO-a.

Natrag