Materijalna prava radnika

Materijalnim pravima radnika smatraju se jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane, darovi u naravi, darovi za djecu i sl. Pored ovih materijalnih prava postoje i druga prava u koja ulaze razne potpore, nagrade i sl., koje radnici ostvaruju i koja se isto tako svrstavaju u ovu skupinu prava.

Zakon o radu[1] ne uređuje materijalna prava radnika već se ta prava uređuju kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca.  

Člankom 62. st. 6. ZR-a je samo  propisano da se materijalna prava radnika utvrđuju i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. Iz navedene odredbe ZR-a proizlazi da se materijalna prava ne moraju utvrditi i isplatiti razmjerno ugovorenom radnom vremenu već radnici mogu dobiti isti iznos materijalnih prava ako je tako propisano kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu iako ne rade u punom radnom vremenu.

Zbog povrede obveze iz kolektivnog ugovora, oštećena stranka ili osoba na koju se kolektivni ugovor primjenjuje, može osnovom čl. 196. st.2. ZR-a tražiti naknadu pretrpljene štete, te ako poslodavac povrijedi radnikovo materijalno pravo iz KU, radnik nema pravne osnove za njegovo ostvarivanje već samo pravo na naknadu pretrpljene štete.

Materijalna prava radnika se prema poreznim propisima  dijele u tri skupine: nadoknade troškova, potpore i  nagrade.       

Nadoknade troškova su:

  • troškovi prijevoza na posao
  • troškovi službenog puta i noćenja
  • dnevnice u zemlji i inozemstvu
  • terenski dodatak u zemlji i inozemstvu
  • pomorski dodatak
  • naknade za odvojeni život
  • otpremnine zbog poslovno i osobno uvjetovanog otkaza i
  • otpremnine za odlazak u mirovinu.

Potpore mogu biti:

  • za slučaj smrti radnika
  • za slučaj smrti člana uže obitelji radnika 
  • za novorođeno dijete
  • zbog neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana
  • zbog invalidnosti radnika.

Nagrade su: 

  • prigodne (božićnica, uskrsnica, i dr.)
  • dar u naravi  
  • dar djetetu do 15 godina starosti
  • jubilarne nagrade i
  • druge nagrade.       

Naknade troškova, potpore, nagrade i drugi primici mogu se neoporezivo isplatiti na razini godine u iznosima propisanim čl. 7. Pravilnika o porezu na dohodak[2].

Ako poslodavac isplaćuje potporu za smrt radnika u iznosu većem od neoporezivog, razlika iznad neoporezivog iznosa smatra se primitkom koji se oporezuje kao drugi dohodak osobe kojoj je ta potpora isplaćena. Prema čl. 209. st. 1. toč. 5. Zakona o doprinosima[3] ne postoji obveza obračuna i uplate doprinosa za potpore koje se isplaćuju obitelji za slučaj smrti radnika i plaća se samo porez i ev. prirez.

Prema poreznim propisima ne postoji ograničenje isplate materijalnih prava za radnika koji se zaposlio u tijeku godine.

Ako su materijalna prava različito uređena kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca, temeljem čl. 9. st. 3. ZR-a primjenjuju se ono materijalno pravo koje je za radnika povoljnije.

Osim u novcu, materijalna prava mogu biti isplaćena u naravi a poslodavac mora voditi računa da ukupno isplaćeni iznos u naravi sadrži i PDV. Podaci o primicima u naravi unose se u Obrazac IP. 

Ako materijalna prava nisu uređena kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca, u tom slučaju radnik ih neće ostvariti iako ih zahtjeva, ukoliko ih poslodavac ne želi isplatiti .

 

[1] Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14 i 127/17; u nastavku: ZR)

[2] Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17 i 128/17; u nastavku: Pravilnik)

[3] Zakon o doprinosima (Nar. nov., br.  84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16)

Natrag