Donosi se novi Zakon o fiskalnoj odgovornosti

Važeći Zakon o fiskalnoj odgovornosti[1] u primjeni je od 2011. godine. Njime su određena pravila kojima se ograničava državna potrošnja, jača odgovornost za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje proračunskih sredstava te jača sustav kontrola i nadzora radi osiguranja fiskalne odgovornosti.

Prve i jedine izmjene i dopune toga Zakona bile su početkom 2014. Tada je RH, s obzirom na ulazak u punopravno članstvo EU-a (u srpnju 2013.), bila obvezna do kraja 2013. u nacionalno zakonodavstvo prenijeti odredbe Direktive Vijeća 2011/85/EU o proračunskim zahtjevima prema državama članicama (kao dijela „Six packa“). Tako je od 2014. promijenjeno fiskalno pravilo, no u cilju potpune prilagodbe nacionalnog zakonodavstva odredbama Pakta o stabilnosti i rastu, te dobivenim Preporukama Vijeća EU-a u okviru Europskog semestra, ove godine se pristupilo izradi novog zakona o fiskalnoj odgovornosti. Prijedlog zakona o fiskalnoj odgovornosti[2] (u nastavku: novi Zakon) prihvaćen je na 9. sjednici Hrvatskoga sabora i upućen na donošenje Konačnoga prijedloga zakona. Očekuje se donošenje novog zakona do kraja godine, a stupanje na snagu 1. siječnja 2019.

Što se mijenja?

Novi Zakon propisuje numerička fiskalna pravila:

  • pravilo strukturnog salda – prema kojem se strukturni saldo izražen udjelom u BDP-u mora ostvarivati prema planu prilagodbe radi dostizanja srednjoročnog proračunskog cilja definiranog sukladno pravno obvezujućim aktima EU-a,
  • pravilo rashoda - prema kojemu godišnji rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-u koja se utvrđuje sukladno pravno obvezujućim aktima EU-a te
  • pravilo javnog duga - kojim se utvrđuje da udio javnog duga u BDP-u ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60%; Ako udio javnog duga prelazi navedenu vrijednost, razlika između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60% mora se smanjivati po dinamici koja je u skladu s pravno obvezujućim aktima EU-a.

Propisane su okolnosti za privremeno odgađanje primjene fiskalnih pravila, obveza pridržavanja Preporuka Vijeća EU-a za vrijeme trajanja procedure prekomjernog proračunskog manjka te procedure u slučaju da Vlada ili Povjerenstvo za fiskalnu politiku utvrde značajna odstupanja od fiskalnih pravila definiranih samim Zakonom.

Novim Zakonom Povjerenstvo za fiskalnu politiku definirano je kao stalno, neovisno i samostalno tijelo, kako bi se ojačala njegova neovisnost i proširile njegove ovlasti.

Što se ne mijenja?

Novim Zakonom zadržavaju se odredbe o obvezi davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti za sve dosadašnje obveznike, koji su, podsjetimo:

  • ministri i čelnici drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije državnog proračuna,
  • općinski načelnici, gradonačelnici odnosno župani,
  • čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna JLP(R)S-a,
  • predsjednici uprava trgovačkih društava u vlasništvu RH, nekog državnog tijela ili JLP(R)S-a te
  • čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač RH, državno tijelo ili JLP(R)S.

Novost je da su sada samim Zakonom propisani rokovi  i dostava Izjave, za pojedine obveznike, što je do sada bilo uređeno Uredbom[3]. Uredba ostaje na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa donesenih na temelju ovlasti iz novoga Zakona.

Napominjemo, Uredbom je propisan izgled i sadržaj Izjave o fiskalnoj odgovornosti, postupak i rokovi sastavljanja i predaje Izjave, način i rokovi izvještavanja Ministarstva financija o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama sadržaja izjava. Izjave o fiskalnoj odgovornosti za tekuću - 2018. godinu, sastavljat će se i predočavati prema spomenutoj Uredbi.

Pravila koja su propisana važećom Uredbom u smislu načina predaje, sadržaja samih Izjava, rokova i načina predaje Izjava nisu mijenjana od 2015. i prema najavama neće ni biti, u pogledu sastavljanja Izjava za 2018. godinu.

Isto tako, i u novom Zakonu zadržana su pravila za jačanje fiskalne odgovornosti odnosno odredbe prema kojima tijekom izvršavanja državnog proračuna Ministarstvo financija, druga ministarstva i druga tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije mogu obavljati financijsku kontrolu zakonitog i namjenskog korištenja proračunskih sredstava kod proračunskog korisnika državnog proračuna i krajnjih korisnika, a jednako tako i kontrole učinkovitosti i opravdanosti provedbe programa, aktivnosti ili projekata financiranih iz proračuna/financijskog plana proračunskih korisnika državnog proračuna.

Kontrolu obavljaju osobe ovlaštene od ministra financija i dugih ministara, odnosno čelnika na razini razdjela organizacijske klasifikacije državnog proračuna i te su osobe dužne o uočenoj sumnji na nepravilnost obavijestiti ustrojstvenu jedinicu Ministarstva financija koja obavlja proračunski nadzor sukladno odredbama Zakona o proračunu[4].

 

[1] Nar. nov., br. 139/10 i 19/14

[2] Raspoloživo na: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-fiskalnoj-odgovornosti-prvo-cit

[3] Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (Nar. nov., br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15; u nastavku: Uredba)

[4] Nar. nov., br. 87/08 – 15/15

Natrag