Piše: Ljubica Đukanović
Zaštita pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka temeljno je pravo, stoji u preambuli Uredbe (EU) 2016/679 Europskog Parlamenta I Vijeća (u nastavku: Uredba EU). Povelja Europske unije o temeljnim pravima (čl. 8. st. 2.) i Ugovor o funkcioniranju Europske unije (čl. 16. st. 1.) utvrđuju da svatko ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka.
Uredbom EU se provodi reforma zaštite osobnih podataka koja treba doprinijeti uspostavi područja slobode, sigurnosti i pravde kao i gospodarskom i socijalnom napretku te dobrobiti pojedinaca kroz nove načine obrade osobnih podataka. Uredba je stupila na snagu 25.5.2016., a u Republici Hrvatskoj (u nastavku: RH) se primjenjuje od 25.5.2018.
Radi primjene ove Uredbe EU već se provode odgovarajuće pripremne aktivnosti, a prvenstveno je potrebno modernizirati i unaprijediti područje zaštite osobnih podataka u cijeloj Europskoj uniji pa tako i u RH. Nova Uredba Europske unije će se direktno primjenjivati u državama članicama Unije bez potrebe za dodatno prenošenje u nacionalno zakonodavstvo.
Ovom Uredbom se utvrđuju pravila povezana sa zaštitom pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka i pravila povezana sa slobodnim kretanjem osobnih podataka, štite temeljna prava i slobodepojedinaca, a posebno njihovo pravo na zaštitu osobnih podataka, s tim da se slobodno kretanje osobnih podataka unutar Unije ne ograničava i ne zabranjuje iz razloga povezanih sa zaštitom pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka.
Zakonodavni okvir nove Uredbe EU jamči ujednačeno pravo na zaštitu osobnih podataka u cijeloj EU i propisuje mehanizme za lakše koordiniranje aktivnosti nadzornih tijela država članica Unije.
Obveze voditelja obrade i izvršitelja obrade osobnih podataka utvrđene su u odnosu na stupanj rizičnosti obrade, jačaju prava ispitanika, smanjuju i pojednostavljuju pojedine administrativne obveze voditelja zbirke osobnih podataka te se jačaju nadzorne ovlasti i mogućnost izricanja kazni od strane tijela za zaštitu osobnih podataka.
Prema Uredbi EU sva regulatorna nacionalna tijela u EU pa tako i RH, odnosno Agencija za zaštitu osobnih podataka moći će kazniti prekršitelje, ovisno o karakteru prekršaja u iznosu od 0,5% do 4% ukupnog prometa.
Građanima se omogućava lakši pristup njihovim podacima i mogućnost informiranja kako i u koju svrhu se obrađuju njihovi osobni podaci. Ukoliko ispitanik više neće htjeti da se njegovi osobni podaci obrađuju i uz uvjet da ne postoje razlozi za njihovo zadržavanje, moći će zatražiti od poslodavca i organizacija njihovo brisanje, odnosno „pravo na zaborav“ s tim da i ono ima ograničenja zbog zaštite drugih prava npr. na slobodu izražavanja, potrebe osiguranja podataka u svrhu povijesnih i znanstvenih istraživanja i dr.
Prema Ovoj Uredbi EU političari ne mogu tražiti brisanje svojih starih izjava s weba, a djeca mogu koristiti samo određene internetske usluge i servise za koje je potrebno dati osobne podatke isključivo uz roditeljski pristanak. Dobna granica je od 13 do 16 godina, a a treba je samostalno odrediti RH kao države članice EU.