Troškovi reprezentacije od 1.1.2017.

 

Porezni tretman rashoda koji nisu u cijelosti vezani za povećanje prihoda, a tu svakako ulaze i rashodi reprezentacije, nalazimo u odredbama Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak, te Zakona o PDV-u. Sukladno čl. 7. st. 1. toč. 3. Zakona o porezu na dobit, od 1.1.2017. porezna osnovica se povećava za 50% troškova reprezentacije, pod čime se razumijevaju ugošćenja, darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, troškovi odmora, sporta, rekreacije, zakupa automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor, nastali iz poslovnog odnosa s poslovnim partnerom. Treba napomenuti kako je za 2016. godinu porezno dopustiv izdatak predstavljalo samo 30% troškova nastalih za potrebe reprezentacije. Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti (čl. 23. Pravilnika o porezu na dobit).

Pod izdacima za reprezentaciju smatraju se:

  • ugošćenja poslovnih partnera,
  • darivanje poslovnih partnera prigodnim poklonima (darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda),
  • plaćanje poslovnim partnerima troškova odmora, sporta, rekreacije, zatim zakupa automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i sl.

Troškovima reprezentacije s pripadajućim PDV-om smatraju se darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, koji su dani poslovnom partneru ili njegovu opunomoćeniku ili nekoj drugoj osobi, ako za to ne postoji pravna obveza ili neka druga povezanost s uslugom primatelja (čl. 23. st. 2. Pravilnika o porezu na dobit).

Kod obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti navedeno nalazimo u odredbama čl. 33. st. 1. toč. 1. Zakona o porezu na dohodak. Prema propisima o oporezivanju PDV-om, reprezentacijom se smatra ugošćivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera prigodnim poklonima, plaćanje poslovnim partnerima izdataka odmora, sporta, rekreacije i razonode, izdataka za najam automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i razonodu i slični izdaci.  Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti (čl. 136. st. 1. Pravilnika o PDV-u). O prigodnim poklonima se radi kada poduzetnik nekog poslovnog partnera, njegovog zastupnika ili neku drugu osobu uključujući i zaposlenike daruje u dobrima ili uslugama, a da za to ne postoji pravna obveza ili neka druga povezanost s uslugom primatelja. Pravilnikom o PDV-u je propisano (čl. 11.) kako se povremeno davanje poklona pojedinačne vrijednosti do 160,00 kn bez PDV-a ne smatra isporukom dobara uz naknadu, što znači da ne podliježe PDV-u,  pod uvjetom da se pokloni ne daju istim osobama i da ne postoji pravna obveza ili obveza protuisporuke odnosno protuusluge primatelja dobra. Ako se radi o davanju za koje postoji točno određena protuusluga primatelja, tada se radi o isporuci uz naknadu, sukladno odredbama čl. 4. st. 1. Zakona o PDV-u. Kako se ovakvo davanje ne bi smatralo isporukom, istoj osobi u jednom tromjesečju može se dati najviše jedan poklon.
     

Reprezentacijom se ne smatra davanje poklona u vrijednosti do 160,00 kn (bez PDV-a) u uz uvjet da se daju povremeno i ne istim osobama.
     

Darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda dani poslovnom partneru u vrijednosti većoj od 160,00 kn smatraju se troškovima reprezentacije.
     

Za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije ne može se odbiti pretporez.

Treba napomenuti kako je Zakonom o PDV-u (čl. 61. st. 1.) i nadalje zabranjen odbitak pretporeza po ulaznim računima koji se odnose na reprezentaciju. Sukladno čl. 136. Pravilnika o PDV-u, porezni obveznik ne može odbiti pretporez obračunan:

  • za obavljene mu isporuke dobara i usluga,
  • pri stjecanju dobara unutar EU-a i primljene usluge iz drugih država članica,
  • pri uvozu dobara koja poreznom obvezniku služe za reprezentaciju.

Obzirom da odbitak pretporeza po ulaznim računima što se odnose na troškove reprezentacije nije dozvoljen uopće, ukupan iznos računa (s uključenim PDV-om) predstavlja trošak poduzetnika. Stoga porezno nepriznati dio rashoda reprezentacije, određen u paušalnom iznosu od 50% (s uključenim PDV-om), trajno uvećava osnovicu poreza na dobit.

Kada je riječ o obveznicima poreza na dobit, koji su izabrali utvrđivanje porezne osnovice prema novčanom načelu, oni uvećavaju poreznu osnovicu za nepriznate troškove reprezentacije uz primjenu novčanog načela, odnosno povećat će poreznu osnovicu za 50% troškova reprezentacije samo ako su ti troškovi stvarno realizirani, tj. plaćeni. Dakle, u razdoblju u kojem su troškovi reprezentacije plaćeni, ovi porezni obveznici mogu priznati kao porezno dopustiv rashod 50% troškova reprezentacije, te u istom razdoblju trebaju uvećati poreznu osnovicu za 50% realiziranih troškova reprezentacije.


Natrag