Kretanje i struktura BDP-a
Strukturni dugogodišnji problemi hrvatskog gospodarstva potencirani svjetskom gospodarskom krizom rezultirali su padom BDP-a. Trend vrijednosti BDP-a kontinuirano pada od 2011. do 2014., a u 2015. ima rast od 1,6%. Pad BDP-a smanjio je razinu razvijenosti RH u odnosu prije krize (točnije 2007.), ali i u odnosu na zemlje EU-a. Na takav pad BDP-a najveći su utjecaj imale sve kategorije potrošnje. Prema prezentiranim podacima u tablicama 1., i 2., posebno valja spomenuti bruto investicije koje su u 2011. sudjelovale u ukupnom BDP-u sa 20,3% a smanjene su za 5,3% u 2015., a time i njihov udio u BDP-u na 19,1%. Osim toga, smanjena je i osobna potrošnja za 0,2%, a njezin udio u BDP-u u 2015. iznosi 58,3%. U 2015. izvoz roba veći je za 25,3%, usluga za 20,5% i uvoz roba i usluga veći je za 14,7%, a razina potrošnje države smanjena je za 1,7%, u odnosu na 2011.
U prvom kvartalu 2016. BDP Hrvatske je porastao za 2,7% na godišnjoj razini, čime se već šesti kvartal bilježi lagani rast i to nakon dvanaest kvartala uzastopnog pada. Najveći utjecaj na rast BDP-a u prvom kvartalu imao je nastavak rasta izvoza roba koji je povećan za 9,4%. Međutim snažan rast je zabilježen i kod uvoza roba i usluga (+6,1%). Domaća potražnja dala je pozitivan doprinos ostvarenoj stopi realnog rasta BDP-a (2,8 postotnih bodova). U prvom je kvartalu ove godine osobna potrošnja povećana za 3,1%. Ohrabruje i godišnji rast bruto investicija u fiksni kapital koje su četvrto tromjesečje zaredom ubrzale godišnji rast (4,3% godišnje). Navedena realna stopa godišnjeg rasta najviša je od trećeg tromjesečja 2008.
Bruto dodana vrijednost (BDV) u prvom tromjesečju 2016. u odnosu na isto tromjesečje 2015. realno je veća za 2,7%. Na realni rast BDV-a utjecao je rast BDV-a u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvo (+1,7%), potom u prerađivačkoj industriji, rudarstvu i vađenju (+6,3%), građevinarstvu (+3,1%), trgovini, prijevozu i skladištenju te smještaju, pripremi i usluživanju hrane (+4,8%), Informacijama i komunikacijama (+1,0%), financijskim djelatnosti i djelatnosti osiguranja (+0,7%), poslovanju nekretninama (+ 0,4%) i svim preostalim djelatnostima (+1,2%). Najveći doprinos rastu BDV-a u prvom tromjesečju 2016. ostvaren je u prerađivačkoj industriji. Istodobno, najveći doprinos smanjenju BDV-a ostvaren u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom.
Izvor: DZS
Izvor: DZS
