Stranci u RH u pravilu mogu raditi samo na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Dozvola za boravak i rad može se izdati na temelju godišnje kvote i izvan godišnje kvote. Godišnjom kvotom za zapošljavanje stranaca utvrđuju se djelatnosti i zanimanja u kojima se dopušta novo zapošljavanje te broj dozvola za svaku od djelatnosti i zanimanja. U 2016. g. ta kvota iznosi 3.115 dozvola (Nar. nov., br. 39/16).
Izvan godišnje kvote dozvola za boravak i rad može se izdati određenim kategorijama, ovisno o tome u kojem svojstvu odnosno statusu traže njezino izdavanje. Tu ubrajamo dnevne migrante pod uvjetom uzajamnosti, strance koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima, podružnicama i predstavništvima, strance koji se samozapošljavaju u trgovačkom društvu u kojem ima vlasnički udio veći od 51% ili vlastitom obrtu i druge kategorije stranaca taksativno navedenih u čl. 76. Zakona o strancima.
Kada se govori o mogućnostima rada stranaca u Republici Hrvatskoj bez dozvole za boravak i rad, potrebno je prije svega razlikovati status stranaca koji su državljani zemalja članica Europske unije od onih koji nisu državljani zemalja EU.
Stranci koji su državljani EU i članovi njihovih obitelji
Od 28 država članica EU, njih 6 je produžilo ograničenje slobodnog zapošljavanja za hrvatske državljane i to: Austrija, Malta, Nizozemska, Slovenija, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske. Dakle, hrvatskim državljanima je u tim zemljama ograničen pristup tržištu rada, što znači da je rad moguć samo uz prethodno odobrenje (izdavanje dozvole za rad, radne dozvole i sl.). Navedeno ograničenje slobodnog zapošljavanja hrvatskih državljana u ovim zemljama je privremenog karaktera i traje do 1.7.2018. g. Prema načelu reciprociteta, da bi državljani tih zemalja mogli raditi u RH, moraju sukladno Zakonu o strancima ishoditi dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada.
Državljani ostalih zemalja članica EU i članovi njihove obitelji mogu u RH raditi i pružati usluge bez dozvole za boravak i rad, odnosno bez potvrde o prijavi rada. Jednako pravilo vrijedi i obrnuto, za hrvatske državljane u tim zemljama.
Članovi uže obitelji u smislu Zakona o strancima su bračni drugovi, osobe koje su u izvanbračnoj zajednici, maloljetna zajednička djeca bračnih i izvanbračnih drugova, njihova maloljetna posvojena djeca te maloljetna djeca svakog od njih, a koja nisu zasnovala vlastitu obitelj, roditelji ili posvojitelji maloljetne djece.
Stranci koji nisu državljani EU i članovi njihovih obitelji
Pod određenim uvjetima dopušten je u RH rad stranaca koji nisu državljani zemalja članica EU (npr. Rusija, BiH, Srbija) ili su državljani jedne od 6 gore navedenih zemalja članica EU, bez potrebe da se prethodno ishodi dozvola za boravak i rad ili bez potvrde o prijavi rada. Takav rad je dozvoljen strancima koji imaju odobren:
- stalni boravak,
- azil, supsidijarnu ili privremenu zaštitu,
- privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, strancem na stalnom boravku, azilantom te strancem kojem je odobrena supsidijarna ili privremena zaštita,
- privremeni boravak iz humanitarnih razloga,
- autonomni boravak,
- status redovitog učenika ili studenta kada obavljaju poslove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa,
- privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja iz čl. 64. ovoga Zakona.