Otkazni rok kod poslovno uvjetovanog otkaza

Poslovno uvjetovani otkaz jedan je od četiri načina kojima poslodavac može redovito otkazati radni odnos. Za razliku od izvanrednog otkaza, redovitim otkazom se ugovor o radu otkazuje uz otkazni rok. Najmanje trajanje otkaznog roka propisano je u čl. 122. Zakona o radu (u nastavku: ZR), a ovisi o prethodnom trajanju neprekidnog radnog odnosa kod tog poslodavca. Do prestanka radnog odnosa dolazi tek protekom otkaznog roka pa se s tim danom radnik odjavljuje s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Budući da otkazni rok teče kalendarski, proizlazi da zadnji dan radnog odnosa može biti i nedjelja.

Razlozi za poslovno uvjetovani otkaz
Do poslovno uvjetovanog otkaza dolazi u slučaju kada prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih (npr. smanjenje opsega posla, neprofitabilnost djelatnosti i/ili određenog radnog mjesta, smanjenje tržišta), tehnoloških (npr. uvođenje automatizirane proizvodnje ili kompjutorskih sistema u poslovanju) ili organizacijskih razloga (npr. objedinjavanje više radnih mjesta u jedno, ukidanje neefikasne službe ili odjela, premještaji).

Ako se radi o organizacijskim razlozima poslodavci si nerijetko postavljaju pitanje je li potrebno prije otkaza izvršiti reorganizaciju radnih mjesta (promjenom sistematizacije) ili se ugovor može otkazati pa naknadno izmijeniti postojeću ili donijeti novu sistematizaciju radnih mjesta. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda RH, za postojanje navedenog otkaznog razloga relevantno je kada su organizacijske promjene kod poslodavca stvarno nastale, a ne kada su općim aktom formalno provedene (VSRH Revr-36/14 od 4.11.2014.). Iz navedenog jasno proizlazi kako se ugovor o radu može otkazati prije reorganizacije radnih mjesta.

Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
Otkaz mora imati pisanu formu. Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz i otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje. Dan uručenja otkaza radnik je bitan budući da otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu. Dakle, ne sljedećeg dana, već se u otkazni rok računa i sam dan kada je otkaz uručen.

Ova pravila primjenjiva su na svaki otkaz poslodavca, a također i na otkaz od strane radnika, osim što radnik ne mora obrazložiti svoj otkaz.

Prekid tijeka otkaznog roka prema Zakonu o radu
S obzirom da nastup određenih okolnosti dovodi do prekida tijeka otkaznog roka uvijek, a nastup pojedinih samo onda ako poslodavac nije oslobodio radnika obveze dolaska na rad, svaki poslodavac bi uzimajući u obzir potrebe rada i okolnosti pojedinog slučaja, prije donošenja odluke o otkazu trebao odlučiti o tome hoće li radnika za vrijeme otkaznog roka osloboditi obveze rada ili ne.

Okolnosti koje uvijek prekidaju tijek otkaznog roka
Prema čl. 121. st. 1. ZR-a, otkazni rok ne teče za vrijeme:

  • trudnoće, 
  • korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama,
  • za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te 
  • vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.

Dakle, neovisno od toga je li poslodavac radnika oslobodio obveze rada tijekom otkaznog roka ili ne, za vrijeme trajanja ovih okolnosti otkazni rok ne teče. Drugim riječima, nastupom ovih okolnosti dolazi do prekida tijeka otkaznog roka.

Okolnosti koje prekidaju tijek otkaznog roka samo ako je radnik oslobođen obveze rada
S druge strane, vrijeme privremene nesposobnosti za rad, dakle vrijeme bolovanja (koje nije posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti), neće utjecati ne tijek otkaznog roka ako je poslodavac radnika oslobodio obveze rada (čl. 121. st. 3. i 5. ZR-a), osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. Ako je nekim od navedenih autonomnih izvora prava određeno drukčije, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

U slučaju da poslodavac radnika ipak nije oslobodio obveze rada pa radnik tijekom otkaznog roka otvori bolovanje, doći će do prekida tijeka otkaznog roka. No, radni odnos tada ne može trajati unedogled, već će prestati najkasnije istekom 6 mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.

Utjecaj godišnjih odmora i plaćenog dopusta na tijek otkaznog roka
Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. Dakle, odgovor na ovo pitanje je također potrebno prvo potražiti u navedenim autonomnim izvorima prava pa ako u njima nije izrijekom navedeno da otkazni rok ne teče za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta, tada poslodavac može radnika uputiti na godišnji odmor i tijekom otkaznog roka, a otkazni rok će za to vrijeme i dalje teći. To je moguće učiniti neovisno od toga je li radnik oslobođen obveze rada ili ne.

Prilikom upućivanja radnika na godišnji odmor potrebno je voditi računa i tome da se radnika mora najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja.

Prava radnika oslobođenog obveze rada
Radniku koji je tijekom otkaznog roka oslobođen obveze rada, poslodavac je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka. Tako se razdoblje otkaznog roka uračunava i u navršene mjesece za ostvarivanje prava na otpremninu i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.

Prema našem mišljenju u ostala prava ubraja se i pravo na naknadu troškova prijevoza i svih drugih materijalnih prava koje bi mu pripadala u tom radnom odnosu da nije oslobođen obveze rada tj. kao da odrađuje otkazni rok. Primjerice, ako bi radnik ostvario i pravo na jubilarnu nagradu, jer bi tijekom otkaznog roka navršio ugovorene godine radnog staža, poslodavac bi mu trebao isplatiti i tu nagradu. To stoga što za vrijeme otkaznog roka i nadalje teku prava i obveze iz ugovora o radu pa tako i ugovorena plaća i materijalna prava.

Natrag