Ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu

Postupak ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu pokreće se na prijedlog izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite (u nastavku: izabrani doktor) ako je osoba u radnom odnosu, a na osobni zahtjev ako je podnositelj prijedloga nezaposlena osoba. Prijedlog se podnosi područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (u nastavku: HZMO) na području na kojem je osoba koja podnosi zahtjev osigurana, a ukoliko je podnositelj zahtjeva osoba koja je nezaposlena duže od 12 mjeseci, zahtjev se podnosi područnoj službi HZMO-a prema mjestu prebivališta. Osobe čije je prebivalište je u inozemstvu zahtjev se podnosi prema mjestu posljednjeg osiguranja.

Uz zahtjev je potrebno priložiti:

  • tiskanicu 1-IN - Izvješće s nalazom i mišljenjem liječnika,
  • tiskanicu 2- IN - Opći podaci o osiguraniku s opisom poslova koje osiguranik obavlja - koju za osobu u radnom odnosu popunjava poslodavac,
  • radnu knjižicu - za osobu koja nije u radnom odnosu,
  • cjelokupnu medicinsku dokumentaciju,
  • prijavu ozljede na radu - ako je ozljeda na radu postojala,
  • dokaze o radu u inozemstvu – ako je osoba radila ili radi u inozemstvu i
  • dokaz o državljanstvu.

Invalidnost se utvrđuje na osnovi nalaza i mišljenja jedinstvenog tijela vještačenja(1)  kojim se u postupku vještačenja utvrđuje da li kod osobe koju se vještači postoji invaliditet.

 

Za ostvariti pravo na invalidsku mirovinu moraju biti ispunjeni uvjeti propisani Zakonomo mirovinskom osiguranju(2).

Prema čl.56. Zakona, pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik iz čl. 9., 10., i 12. do 18. Zakona na temelju djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti propisane čl. 39. st. 3. i 4. Zakona, a osiguranik iz čl. 11. Zakona (osoba koje obavlja poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisana je u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odnosno u upisnik šumoposjednika u svojstvu nositelja ili član njegove obitelji) na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti iz čl. 39. st. 4. Zakona:

  • ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života i 
  • ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.

Pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti stječe osiguranik:

  1. kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti prije 35. godine života, a ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij (viša stručna sprema stečena prema prijašnjim propisima), ako je do dana nastanka potpunoga gubitka radne sposobnosti navršio staž osiguranja od najmanje dvije godine, a osiguranik koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij (visoka stručna sprema stečena prema prijašnjim propisima), ako je do dana nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti navršio jednu godinu staža osiguranja i ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja
  2. kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti prije 30. godine života, ako je navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja i ako je taj potpuni gubitak radne sposobnosti nastao za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja.

Kao radni vijek, uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Osiguraniku koji je nakon navršene 20. godine života završio preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij (viša stručna sprema stečena prema ranijim propisima) radni vijek računa se od navršene 23. godine života, a osiguraniku koji je završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij (visoka stručna sprema stečena prema prijašnjim propisima) – od navršene 26. godine života.

Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za stvarno razdoblje koje je osiguranik:

  1. proveo na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom služenju vojnog roka
  2. u razdobljima nakon prestanka pojedinog osiguranja do novoga osiguranja bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje.

Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

[1]Jedinstveno tijelo vještačenja ustrojeno je Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja

(Nar. nov., br. 85/14 i 85/15)

[2] Zakon o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 157/13, 151/14, 33/15 i 93/15 – UredbaM u nastavku: ZOMO)

Natrag