Zakon o radu(1) (u nastavku: ZR) propisao je zabranu natjecanja radnika s poslodavcem i to na dva načina kao zakonsku i ugovornu zabranu natjecanja. Zakonska zabrana natjecanja odnosi se na svaki radni odnos iako ona nije obvezni sadržaj ugovora o radu već se primjenjuje osnovo samog ZR-a, a primjenjuje se samo za vrijeme trajanja radnog odnosa.

Odredbom čl. 101. ZR-a zakonodavac je regulirao ovo pitanje sa svrhom zaštite interesa poslodavca kod koga je radnik u radnom odnosu s ciljem zaštite i čuvanja poslovne tajne i podataka koje je radnik saznao radeći kod poslodavca.

Zakonska zabrana natjecanja radnika s poslodavcem određuje da radnik za vrijeme trajanja radnog odnosa ne može sklapati poslove iz djelatnosti poslodavca, za svoj ili tuđi račun, bez odobrenja poslodavca. Pri tome je bitna sama činjenica da je radnik takve poslove sklapao, a nije bitan intenzitet tih poslova. Ova zabrana odnosi se na zabranu obavljanja istih ili sličnih poslova koje radnik obavlja za poslodavca na osnovi sklopljenog ugovora o radu kako na neodređeno tako isto i na određeno vrijeme.

Radnik krši zakonsku zabranu natjecanja samo ako za vrijeme trajanja radnog odnosa kod poslodavca sklopi poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. Ove obveze radnik se može osloboditi na način da zahtjeva od poslodavca suglasnost, odnosno odobrenje da za vrijeme rada kod poslodavca može obavljati ugovorene poslove za drugog poslodavca. Odobrenje za rad kod drugog poslodavca može biti pisano ili usmeno jer ZR ne zahtjeva pisani oblik, a može biti pojedinačno ili općenito.

Ako je odobrenje pojedinačno odnosi se samo na pojedinačni posao, a ukoliko je opće odnosi se na sve poslove iz djelatnosti poslodavca. Mišljenja smo, iako to ZR ne zahtijeva, da je odobrenje, i u jednom, i u drugom slučaju bolje dati u pisanom obliku, jer u tom slučaju nema nikakve dvojbe da li se radi o općem ili pojedinačnom odobrenju.

Dano odobrenje može se opozvati i u tom slučaju radnik više ne može obavljati poslove za drugog. Ako radnik nakon opoziva ili isteka odobrenja koje je dano na određeno vrijeme nastavi obavljati poslove za drugog poslodavca i natjecati se s poslodavcem, poslodavac ima opravdan razlog za otkaz ugovora o radu ili izricanje pisanog upozorenja zbog kršenja obveza iz radnog odnosa i upozorenja na mogućnost otkaza ugovora o radu u slučaju nastavka kršenja zabrane utakmice.

Ako radnik prekrši zakonsku zabranu natjecanja poslodavac može od njega zahtijevati:

  • naknadu pretrpljene štete ili
  • da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, ili
  • predaju zarade iz takvog posla, ili
  • da na njega prenese potraživanje zarade iz takvog posla.

Kada poslodavac zahtijeva naknadu štete, predaju zarade ili prijenos potraživanja zarade dužan je dokazati o kojoj šteti, odnosno zaradi je riječ.Da bi poslodavac ostvario svoja prava potrebno je da sazna da je radnik bez njegovog odobrenja sklopio poslove iz njegove djelatnosti s tim da je propisan rok od 3 mjeseca od kada je poslodavac saznao za sklapanje posla, odnosno 5 godina od dana sklapanja posla, u kojem poslodavac može zahtijevati da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, odnosno da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvoga posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla.

Kršenje zakonske zabrane natjecanja može dovesti i do otkazivanja ugovora o radu radi skrivljenog ponašanja radnika, te mu se može izreći redovni ili izvanredni otkaz. Za izvanredni otkaz je potrebno da radnik ponavlja istovrsne povrede radnih obveza, odnosno da učestalo krši zakonsku zabranu natjecanja.

[1] Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14)

Natrag