Za svakog poslodavca koji radniku ne isplati plaću ili naknadu plaće (u nastavku: plaća) posljedično mogu nastati tri vrste odgovornosti: obveznopravna prema radniku koja nastaje u svakom slučaju, te prekršajna i kaznena koje ne nastaju nužno zbog same činjenice neisplate plaće, već ovisno o ispunjenju određenih pretpostavki(1).
Počevši od 1.9.2015. poslodavci imaju novu obvezu u slučaju neisplate plaće radniku, a ta je da sami protiv sebe pokrenu ovrhu. Riječ je o novim odredbama čl. 20.a do čl. 20.d Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (Nar. nov., br. 82/15; u nastavku: Zakon). Iako iste nose naziv „Postupak ostvarivanja prava u slučaju blokade računa poslodavca“, treba istaknuti kako se radi obvezama poslodavca zbog same činjenice neisplate plaće po njenom dospijeću i neovisno od toga je li mu račun u blokadi. Također, treba istaknuti i to kako radnik ni na koji način ne može utjecati na ostvarivanje ovih prava.
Podnošenje Zahtjeva za prisilnu naplatu Fini
Naime, ako poslodavac do zadnjeg dana u mjesecu ne isplati plaću za prethodni mjesec, dužan je prvog sljedećeg radnog dana dostaviti Fini zahtjev za prisilnu naplatu kojim zahtijeva provedbu ovrhe na svojim novčanim sredstvima za iznos obračuna neisplaćene plaće u korist radnika, uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja na taj iznos teče od dospijeća pa do isplate. Dakle, ako primjerice plaća za 11/2015 dospijeva 15.12.2015., poslodavac je najkasnije 4.1.2016. (ponedjeljak) dužan Fini dostaviti zahtjev za prisilnu naplatu za svakog radnika pojedinačno kojem nije isplatio plaću.
Zahtjev se podnosi na obrascu (ZPN-01) koji je sastavni dio Pravilnika o sadržaju i načinu podnošenja obrazaca u postupku ostvarivanja prava u slučaju blokade računa poslodavca (Nar. nov., br. 93/15; u nastavku: Pravilnik). Uz zahtjev se mora priložiti obračun neisplaćene plaće (obrazac NP1) koji je pak sastavni dio Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (Nar. nov., br. 32/15 i 102/15).
Podnošenje zahtjeva za isplatu plaće odnosno naknade plaće Agenciji
Nakon što račun poslodavca bude blokiran po prethodno navedenoj osnovi za plaćanje, sljedeća obveza poslodavca je odmah, a najkasnije u roku od 3 dana od dana kada je utvrđena nemogućnost izvršenja iste zbog nedostatka novčanih sredstava na računima (vidljivo iz potvrde Fine), podnijeti Agenciji za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca (u nastavku: Agencija) zbirni zahtjev za isplatu plaće u visini minimalne plaće za sve radnike kojima za taj mjesec nije isplaćena plaća odnosno naknada plaće.
Navedeni zahtjev za isplatu plaće podnosi se na obrascu (ZMP-01) koji je također sastavni dio Pravilnika (Nar. nov., br. 93/15). Uz zahtjev se sukladno čl. 20.a st. 6. Zakona prilažu i popisi radnika, nalozi za prijenos, JOPPD obrasci s potvrdom elektroničkog sustava o uspješnoj provjeri kao i potvrda Fine.
Ako Agencija odobri zahtjev, isplatiti će radnicima određene iznose, a Fini dostavlja rješenje na temelju kojeg se za isplaćeni iznos sada provodi ovrha na računima poslodavca u korist Agencije. Tu zapravo dolazi do zakonske subrogacije potraživanja s radnika na Agenciju.
Što ako poslodavac ne postupi sukladno propisanim obvezama?
Ako poslodavac ne postupi sukladno prethodno navedenim obvezama, Ministarstvo financija – Porezna uprava će po dospijeću obveze doprinosa prema neisplaćenoj plaći o činjenici neisplate iste izvijestiti Inspektorat rada do 5. dana u mjesecu za prethodni mjesec, uz broj i poimenični popis radnika kojima nije isplaćena plaća odnosno naknada plaće.
Ako Inspektorat rada zaprimi predmetnu obavijest, te utvrdi da nije podnesen ni zbirni zahtjev Agenciji, rješenjem će po službenoj dužnosti utvrditi obvezu poslodavca za iznos obračuna neisplaćene plaće u korist radnika, uvećan za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu i odlučiti o privremenom osiguranju naplate utvrđene obveze pljenidbom i zabranom raspolaganja novčanim sredstvima koje poslodavac ima na bilo kojem računu kod banke, a za iznos koji čini umnožak propisanog iznosa minimalne plaće i broja radnika kojima nije isplaćena plaća za određeni mjesec.
Inspektorat rada će rješenje dostaviti Fini i poslodavcu, uz poimenični popis radnika kojima nije isplaćena plaća. Rješenje Inspektorata rada je ovršna isprava i žalba protiv istoga ne odgađa njegovo izvršenje.
Postoje li iznimke od propisanih obveza?
Spomenute obveze i posljedice propuštanja tiču se svakog poslodavca u smislu Zakona o radu. Pa ipak, nove odredbe iz Zakona ne primjenjuju se na poslodavca koji je djelomično isplatio plaću određenom radniku za određeni mjesec u iznosu jednakom ili većem od iznosa minimalne plaće. Dakle, ukoliko poslodavac radniku isplati minimalnu plaću (3.029,55 kn za 2015.; Nar. nov., br. 151/14), ne mora sam protiv sebe pokretati ovrhu radi neisplate plaće niti će to učiniti Inspektorat rada.
Osim toga, treba podsjetiti kako neisplata minimalne plaće u propisanom roku prema Zakonu o minimalnoj plaći predstavlja prekršaj poslodavca za koji poslodavac prema stavu sudske prakse odgovara neovisno o razlozima neisplate iste. Tako primjerice financijske poteškoće u poslovanju ne mogu biti opravdan razlog neispunjenja navedene propisane obveze poslodavca prema radnicima (Visoki prekršajni sud RH, Gž-1901/2014 od 17.10.2014.).
To je ujedno i još jedan argument da bi u slučaju financijskih neprilika poslodavca, a prilikom odlučivanja kako postupiti (npr. hoće li isplatiti plaću samo dijelu radnika ili hoće li isplatiti punu plaću za jedan mjesec znajući da drugi mjesec neće biti u mogućnosti), zapravo bilo dobro voditi računa o svemu prethodno navedenom i kao jednu od mogućnosti uzeti u obzir ravnomjerno osigurati svim radnicima barem iznos minimalne plaće. No, podsjećamo da poslodavac i u tom slučaju mora radniku u pogledu razlike dostaviti obračun neisplaćenog dijela plaće (obrazac NP1) koji je također ovršna isprava na temelju koje radnik može tražiti ovrhu protiv poslodavca.
[1] O pretpostavkama kaznene odgovornosti za neisplatu plaće pisali smo već u Poslovnom infu br. 2/13 (www.poslovni-info.eu/sadrzaj/radno-pravo/neisplata-placa-kazneno-dijelo/).
DETALJNJIJE O TEMI:
FIP BR. 9/15, V. Ilak, str. 43
Natrag