Vraćanje zaposlenika na rad ili u službu nakon nedopuštenog otkaza

Počevši od 7.8.2014. svaki radnik koji smatra da otkaz nije dopušten prije traženja sudske zaštite mora se obratiti poslodavcu sa zahtjevom za zaštitu prava.

1. Vraćanje na rad ili u službu prema novom Zakonu o radu
Da bi bilo koji radnik, sukladno novom Zakonu o radu (Nar. nov., br. 93/14), pred sudom mogao osporavati odluku o otkazu uvjet je da se prethodno obratio poslodavcu sa zahtjevom za ostvarenje svog prava u roku od 15 dana od dostave odluke o otkazu odnosno od saznanja za povredu prava. Dakle, tri kategorije radnika (radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, radnik koji je na temelju ugovora o radu upućen na rad u inozemstvo i radnik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor) koje su prema ranijem Zakonu o radu mogle tražiti sudsku zaštitu od otkaza i bez prethodnog obraćanja poslodavcu, to više nisu u mogućnosti.

Radno mjesto na koje je potrebno vratiti radnika
Ako sud u sudskom postupku utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten i da radni odnos nije prestao, naložit će vraćanje radnika na posao. Tu će najčešće doći i do obveze isplate plaće od dana otkaza. Prema stavu Vrhovnog suda RH to podrazumijeva vraćanje na poslove za koje je sklopljen ugovor o radu, no ukoliko takvog mjesta više nema onda na druge odgovarajuće poslove (VSRH, Revr-654/08 od 22.1.2009.). Naravno, radno mjesto na koje je potrebno radnika vratiti ovisit će i o onome što je navedeno u dispozitivu presude pa bi tijekom parničnog postupka o nedopuštenosti otkaza bilo dobro voditi računa i o okolnosti je li u tužbenom zahtjevu izričito navedeno radno mjesto na koje se radnik treba vratiti, te ako je, je li to radno mjesto već popunjeno, ukinuto, izmijenjeno i sl.

2. Vraćanje na rad ili u službu prema Noveli Ovršnog zakona
U presudi kojom nalaže izvršenje kakve činidbe u radnom sporu sud će odrediti rok od 8 dana za njezino izvršenje (tzv. paricijski rok za dobrovoljno izvršenje). Ako se poslodavac ogluši na donesenu odluku i radnika ne vrati na posao, radnik može podnijeti prijedlog za ovrhu rad vraćanja na rad ili u službu. U tom pogledu posljednje izmjene i dopune Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 93/14) donose dvije novine.

Produženje roka za podnošenje prijedloga za ovrhu
Prva novost tiče se produženja roka u kojem je radnik dužan podnijeti prijedlog za ovrhu radi vraćanja na rad ili u službu, s dosadašnjih 30 na 60 dana računajući taj rok od dana kada je ovrhovoditelj stekao pravo da taj prijedlog podnese (čl. 268. OZ-a). Ovaj rok je prekluzivan što znači da njegovim istekom radnik gubi pravo tražiti prisilno vraćanje na rad.

Glede trenutka od kojeg ovrhovoditelj stječe pravo na podnošenje prijedloga za ovrhu, dosadašnja praksa županijskih sudova je podijeljena. Tako se prema stajalištu nekih sudova taj rok računa od dana uručenja drugostupanjske presude (Županijski sud u Dubrovniku, Gž-1222/06 od 18.5.2006.), a prema stajalištu drugih sudova ovrhovoditelj to pravo stječe nakon proteka paricijskog roka u kojem je tuženik (ovršenik-poslodavac) mogao dobrovoljno ispuniti obvezu, računajući taj rok od dana kad mu je dostavljena drugostupanjska odluka(Županijski sud u Zagrebu, Gžovr-1313/03 od 20.7.2004.). S obzirom na ovaj očiti sukob dva suda iste razine, iz obrazloženja jedne odluke Ustavnog suda o odbijanju ustavne tužbe(U-III-1839/2003 od 4.12.2007.) vidljivo je kako su i Vrhovni sud RH i Ustavni sud RH skloni ovom drugom shvaćanju. Naime, u toj odluci Ustavnog suda RH navodi se slijedeće:„Iz spisa proizlazi da je ovršni naslov podnositelj primio 8. lipnja 2001. godine. Rok za podnošenje prijedloga za ovrhu vraćanjem na radno mjesto istekao je 17. srpnja 2001. godine“.

U svakom slučaju čini se kako će ubuduće oko ove okolnosti biti manje dvojbenih situacija, jer produženjem roka za podnošenje prijedloga za ovrhu na 60 dana zaposleniku i poslodavcu ostaje dovoljno vremena da se dogovore o vraćanju zaposlenika na posao ili kakvom drugom mirnom rješenju njihovog odnosa. Za poslodavca bi to bilo preporučljivo jer se ovrha radi vraćanja zaposlenika na rad ili službu provodi ponovljenim izricanjem visokih novčanih kazni sve dok se ne pokori odluci suda. Tu treba voditi računa i o tome da zaposleniku pripada i pravo na isplatu mjesečne plaće dospjele od pravomoćnosti odluke pa dok ponovno ne bude vraćen na posao. No, zaposlenik će izgubiti to pravo ako pravovremeno ne podnese prijedlog za ovrhu da bude vraćen na rad, odnosno u službu.

Mogućnost dopune i ispravka prijedloga za ovrhu
Upravo zbog prekluzivnosti prava na traženje sudske zaštite uvedena je mogućnost ispravka prijedloga za ovrhu ako isti nije razumljiv ili ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti. Naime, opće je pravilo da će sud odbaciti prijedlog za ovrhu koji ne sadrži sve podatke koje mora sadržavati. Međutim, ako se radi o prijedlogu za ovrhu radi vraćanja zaposlenika na rad ili u službu, sud će od 1. rujna 2014. pozvati predlagatelja da ga dopuni ili ispravi.