Profesionalna rehabilitacija i rad osoba s invaliditetom

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju stječe osoba s invaliditetom kojoj je nadležno tijelo vještačenja utvrdilo preostalu radnu sposobnost. Trajanje profesionalne rehabilitacije ovisi o preostaloj radnoj sposobnosti, složenosti organiziranja i izvođenju iste. Područna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) gdje je osoba s invaliditetom prijavljena odlučuje u prvom stupnju o pravu na profesionalnu rehabilitaciju te nezaposlene osobe temeljem njenog zahtjeva. Centar za profesionalnu rehabilitaciju, samostalno ili u suradnji s drugom pravnom osobom koja ispunjava uvjete za osposobljavanje, organizira i izvodi profesionalnu rehabilitaciju. Ugovorom između naručitelja usluge (npr. HZMO, HZZO, HZZ, centar za socijalnu skrb, osiguravajuće društvo, poslodavac, itd.) i centra za profesionalnu rehabilitaciju uređuju se uvjeti i način provedbe profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom, uz napomenu da postupak pokreće i financira naručitelj usluge.

Zapošljavanje osoba s invaliditetom
Osoba s invaliditetom može se zaposliti na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima ili se može samozaposliti. Zapošljavanje na otvorenom tržištu rada može biti sa i bez financijske potpore i stručne podrške ili samo uz financijsku potporu ili samo uz stručnu podršku. Pod posebnim uvjetima navedena osoba može se zaposliti u ustanovi ili trgovačkom društvu koji su osnovani radi zapošljavanja osoba s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada. Ustanova ili trgovačko društvo mogu djelovati u obliku integrativne radionice (zapošljava najmanje 40% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni broj zaposlenih) ili zaštitne radionice (zapošljava najmanje 51% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni broj zaposlenih isključivo na zaštitnim radnim mjestima). Pri tom, integrativne radionice i zaštitne radionice mogu ostvariti pravo na subvenciju plaće po svakoj zaposlenoj osobi s invaliditetom koju isplaćuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (Zavod). Visinu, uvjete i način ostvarivanja subvencije plaće propisat će ministar za rad posebnim pravilnikom.

Osoba s invaliditetom može se samozaposliti u trgovačkom društvu, zadruzi, udruzi, obrtu, domaćoj radinosti, slobodnom zanimanju koje osniva. Sklapanjem ugovora o radu ili na drugi način po posebnim propisima zasniva se radni odnos.

Prava osoba s invaliditetom
Osoba s invaliditetom, pod jednakim uvjetima, ima prednost prilikom zapošljavanja u tijelima državne uprave, lokalne i regionalne samouprave, javnim ustanovama, i sl. Za navedenu osobu u radnom odnosu najmanje trajanje otkaznog roka propisano općim propisom o radu dodatno se uvećava za mjesec dana, osim ako je otkaz skrivila ta osoba. Navedena osoba ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 5 tjedana.

Poslodavac treba zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom
Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integrativnih radionica i zaštitnih radionica, dužni su zaposliti određeni broj (kvotu) osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju. Kvota ne može biti manja od 2% niti veća od 6% od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca. Poslodavci su dužni dokaze o ispunjavanju obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom dostaviti Zavodu u roku od 7 dana od dana ispunjenja te obveze. Bitno je istaći da se u ispunjavanje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ubrajaju:

  • zaposlene osobe s invaliditetom
  • učenici s teškoćama u razvoju i studenti s invaliditetom na praksi kod poslodavca
  • rehabilitanti na praksi kod poslodavca
  • studenti s invaliditetom zaposleni temeljem ugovora o djelu redovitog studenta
  • osobe s invaliditetom na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa
  • osobe s invaliditetom čije redovno obrazovanje poslodavac stipendira
  • sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava.

Obveza kvotnog zapošljavanja ne odnosi se na novoosnovanog poslodavca, u vremenu uvođenja u rad, a najduže 24 mjeseca od dana početka rada.

Poslodavci plaćaju novčanu naknadu ako ne ispune kvotu
Poslodavci koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom obveznici su novčane naknade. Osnovica za obračun novčane naknade jest umnožak broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposliti i iznosa minimalne plaće za razdoblje na koje se obveza odnosi, a visina naknade obračunava se po stopi od 30 %. Novčana naknada se obračunava i dospijeva na naplatu do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. O iznosu obračunate novčane naknade obveznik je dužan sastaviti izvješće i dostaviti ga Zavodu.

Svi poslodavci (osim onih koji zapošljavaju manje od 20 radnika), koji su obveznici posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom (određeni su čl. 10. i 10.a Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, Nar. nov., br. 143/02 i 33/05) ako do 1.1.2015. ne ispune obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom plaćat će novčanu naknadu. Također, naprijed navedeni poslodavci i nadalje su dužni obračunavati i uplaćivati poseban doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom sve dok ne ispune obvezu kvotnog zapošljavanja, a najkasnije do 1.1.2015.

Pravo na olakšice
Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom, odnosno osoba s invaliditetom koja se samozapošljava može ostvariti pravo na:

  • porezne olakšice predviđene posebnim propisima
  • poticaje predviđene posebnim ugovorom o zapošljavanju osoba s invaliditetom sklopljenim s HZZ-om, nadležnom službom socijalne skrbi, jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave ili s drugim poslodavcem
  • poticaje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom koje osigurava Zavod
  • druge novčane poticaje.
Natrag