Zakonom o proračunu (čl. 60.) propisano je da državni proračun i proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku: JLP(R)S) imaju jedan račun za sva plaćanja, a proračunski korisnici jedan račun koji je dio računa proračuna.
Od 1. siječnja 2007. ukinuti su žiro računi koje su proračunski korisnici: razdjeli i glave državnog proračuna imali u različitim bankama i uvedeno je poslovanje preko jedinstvenog računa državne riznice, koji se nalazi u depozitu HNB-a. Preko jedinstvenog računa riznice (u nastavku: JRR) obavljaju se sve financijske transakcije državnog proračuna: prikupljaju se prihodi državnog proračuna i vrše sva plaćanja. Ostali proračunski korisnici državnog proračuna (primjerice fakulteti i dr.) još uvijek imaju vlastite žiro račune, na koje primaju mjesečne dodjele i druge prihode i s kojih obavljaju plaćanja.
I na lokalnoj i regionalnoj razini sve je više proračuna JLP(R)S-a koji uspostavljaju model upravljanja javnim izdacima i/ili prihodima i primicima putem samo jednog jedinstvenog novčanog računa, preko kojeg se obavljaju sve financijske transakcije proračuna ili se uspostavljaju „polu“ riznice. Primjerice, neke JLP(R)S imaju JRR preko kojeg se obavljaju sva plaćanja proračuna i proračunskih korisnika u nadležnosti, ali proračunskim korisnicima nisu ugašeni njihovi žiro računi, jer preko njih prikupljaju prihode iz svog djelokruga rada (koje potom uplaćuju na JRR).
Poslovanjem preko JRR:
- racionalnije se troše proračunska sredstva (smanjena je masa novca koja dnevno mora biti u opticaju),
- smanjuje se potreba za zaduživanjem i
- poboljšava se likvidnost poduzetničkog sektora (kroz ažurnije izmirenje obveza).
Proračuni i proračunski korisnici smiju imati samo jedan račun za sva plaćanja.
Informacijska podrška
Temeljna pretpostavka za uspostavljanje poslovanja preko jedinstvenog računa riznice je kvalitetna informacijska podrška.
Potrebno je definirati vrste financijskih dokumenata i standarde elektroničkih zapisa koje treba predvidjeti za sve vrste poslovnih promjena i transakcija koje se pojavljuju kod poslovanja preko JRR, kao i osigurati njihovo arhiviranje. Osnovni dokumenti su:
- zahtjev za plaćanje,
- izvještaj o plaćenim rashodima,
- izvještaj o naplaćenim prihodima i
- zahtjev za preknjiženje.
Uspostavljanje plaćanja obveza proračunskih korisnika s JRR pretpostavlja kvalitetnu razmjenu podataka između nadležne JLP(R)S i proračunskog korisnika o tim obvezama odnosno rashodima i izdacima. Najbolji način je sastavljanje elektroničkih dokumenata i njihova razmjena, osobito ako postoji samo jedan unos podatka u informacijski sustav proračunskog korisnika, koji je potom moguće povezati s informacijskim sustavom nadležnog proračuna te razmjenjivati podatke. Primjerice kada se na takav način uredi unos podataka u zahtjeve za plaćanje.
Ako se proračunskim korisnicima ukinu žiro računi, znači da će se na JRR prikupljati i svi prihodi koje oni ostvare u okviru svog djelokruga rada, pa je potrebno osigurati prepoznavanje tih prihoda:
- kojem proračunskom korisniku pripadaju i
- o kakvim se prihodima radi (općim, namjenskim, vlastitim prihodima i dr.), te omogućiti korištenje tih prihoda u skladu sa zakonskim propisima (na način kako je propisano za pojedine vrste prihoda – općih, namjenskih, vlastitih i dr., i do visine plana odnosno naplaćenih prihoda, ovisno kako je određeno propisima).
Uspostavljeni protokol razmjene elektroničkih dokumenata između proračunskih korisnika i nadležnih JLP(R)S-a morao bi omogućiti da glavna knjiga JLP(R)S-a bude objedinjena i da ima usklađen obračun temeljen na evidentiranim poslovnim događajima i transakcijama naplate i plaćanja koja su se s JRR obavila „za proračunske korisnike“. Ovdje je važno napomenuti da sami zahtjevi za plaćanje proračunskih korisnika ne mogu predstavljati knjigovodstvenu ispravu – podlogu za evidentiranje poslovnih promjena niti u evidencijama proračunskih korisnika, ni u evidencijama proračuna.
Zahtjevi za plaćanje jesu dokumenti kojima se u informacijskom sustavu samo stvara „rezervacija“ sredstava, tj. obavlja priprema za plaćanje (nakon provjere da su za te namjene sredstva osigurana u financijskom planu/ proračunu JLP(R)S-a i dr.). A nakon izvršenih plaćanja, realizirani zahtjevi za plaćanje postaju knjigovodstvene isprave – isprave na temelju kojih se unose promjene u poslovne knjige:
- proračuna (u pravilu iskazuju se rashodi) i
- proračunskih korisnika (u pravilu zatvaraju se obveze i priznaju prihodi).
Riznica – organizacijska jedinica
Državna riznica ustrojena je kao upravna organizacija unutar Ministarstva financija. Njene temeljne funkcije su: priprema proračuna, izvršenje proračuna, upravljanje gotovinom, financijsko planiranje, upravljanje bankovnim računima države, upravljanje prihodima, izvještavanje, proračunsko računovodstvo i upravljanje javnim dugom.
I na lokalnoj i regionalnoj razini, lokalne riznice ustrojavaju se kao posebne upravne organizacije koje obavljaju poslove pripreme i konsolidacije proračuna JLP(R)S-a, izvršavanje proračuna, te računovodstvo i izvještavanje.
Natrag