Izuzimanje vlasnika - što je to?

Često se događa da vlasnik društva nije zaposlenik tog društva (nema ugovor o radu), a nije niti član uprave društva (direktor), ali, kao vlasnik, smatra da ima pravo na teret društva koristiti sredstva tog društva. Tako, u praksi, vlasnik često koristi motorna vozila u vlasništvu društva za privatne potrebe (auto, brod, jahta), poslovne kartice društva (plaćanje goriva, putovanja, i dr.), kupuje i oprema stambeni prostor na teret društva, ili jednostavno podiže gotovinu sa računa društva. Svi navedeni troškovi koji su učinjeni na teret društva, a služe za privatne potrebe vlasnika smatraju se izuzimanjem vlasnika u nepoduzetničke svrhe.

Međutim, kod takvog korištenja, vlasnik mora biti svjestan koliko takvo izuzimanje zapravo košta.

Zakon o porezu na dobit propisuje da se rashodima poreznog razdoblja smatraju oni rashodi koji su u svezi s obavljanjem djelatnosti ili su posljedica obavljanja djelatnosti. Za sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti potrebno je uvećati osnovicu poreza na dobit.

Međutim, često se zanemaruje da je istim propisom određeno da se porezna osnovica neće uvećati ako je sukladno Zakonu o porezu na dohodak obračunat i plaćen porez na dohodak.

Da li se onda treba platiti porez na dohodak ili dobit?
Porezni obveznik ne može sam izabrati što mu više odgovara odnosno što mu predstavlja manji trošak. Prvenstveno se uvijek mora utvrditi da li se navedeni troškovi smatraju dohotkom, te se uvijek prvo plaća porez na dohodak. A tek, ako se ne može utvrditi kojoj osobi pripisati navedeni dohodak, može se ići na uvećanje osnovice poreza na dobit (npr. manjak kada se ne tereti odgovorna osoba već se zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti donosi odluka od strane upravnog odbora, nadzornog odbora ili skupštine da manjak ide na teret poduzetnika, odnosno povećava se osnovica poreza na dobit).

Kod izuzimanja vlasnika u privatne svrhe, uvijek se prvo mora obračunati porez na dohodak.

Kada bi vlasnik društva bio i radnik u tom društvu, obračunao bi se dohodak s osnove plaće (porez, prirez i obvezni doprinosi). Ako bi vlasnik društva bio imenovan za prokuristu ili direktora društva, bilo bi potrebno na troškove za privatne svrhe obračunati porez, prirez i doprinose s osnove drugog dohotka.

Međutim, u situaciji kada vlasnik društva nije radnik niti član uprave (direktor), Zakon o porezu na dohodak propisuje da je potrebno obračunati porez i prirez s osnove dohotka od kapitala.

Predujam poreza na dohodak od izuzimanja imovine i korištenja usluga od strane članova trgovačkih društava za njihove privatne potrebe plaća se po stopi od 40% bez priznavanja osobnog odbitka. Na utvrđeni iznos poreza potrebno je obračunati i prirez. Za dohodak od kapitala nije pripisana obveza obračunavanja doprinosa. Prema tome, ako je vlasnik na teret društva izuzeo npr. 10.000,00 kn, društvo je dužno preračunati taj iznos na bruto, obračunati i uplatiti porez i prirez. Ako je vlasnik s prebivalištem u Zagrebu, ukupni iznos poreza i prireza bi iznosio 8.939,39 kn. U tom slučaju cjelokupni iznos od 18.393,39 kn bi predstavljao 100% porezno priznati rashod društva s osnove poreza na dobit.

Trošak izuzimanja u slučaju poreznog nadzora
Kada porezni nadzor utvrdi izuzimanje vlasnika u privatne svrhe, prvo će se utvrditi plaćanje PDV-a (ako je korišten pretporez), a potom obveza plaćanja poreza na dohodak (40% + prirez). Međutim, za rashode utvrđene u postupku nadzora s pripadajućim PDV-om, porezom na dohodak i prirezom koji su nastali u svezi izuzimanja članova društva potrebno je uvećati osnovicu poreza na dobit. Drugim riječima, ako porezni obveznik ne plati porez na izuzimanje u trenutku nastanka događaja nego se isto utvrdi u nadzoru, na navedeni trošak zajedno sa svim poreznim davanjima porezni obveznik će morati još platiti i porez na dobit.

Natrag